Dvije današnje vijesti snažno su odjeknule domaćom političkom scenom i dodatno raspirile spekulacije o budućnosti Milorada Dodika, dugogodišnjeg lidera SNSD-a i najuticajnije političke figure u Srpskoj.
Prva informacija — da će Narodna skupština Republike Srpske uskoro održati posebnu sjednicu na kojoj će Željka Cvijanović, aktuelni srpski član Predsjedništva BiH i potpredsjednica SNSD-a, biti imenovana za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske — već sama po sebi ima simboličku i političku težinu.
Druga — da je Milorad Dodik ovlastio svog sina Igora Dodika, koji je ujedno i organizacioni sekretar stranke, da potpisuje akte u ime SNSD-a — dodatno podgrijava tezu da se odvija proces prenošenja moći i funkcija unutar najjače partije u Srpskoj, pa i same vlasti.
Signal promjena ili privremeno rješenje
Prema dostupnim informacijama, imenovanje Željke Cvijanović za v.d. predsjednika Srpske uslijediće nakon što se završe formalno-pravni koraci koji su, kako navode izvori bliski vlastima, „nužni radi kontinuiteta institucionalnog djelovanja“.
Podsjećamo, Dodik je u avgustu ove godine pravosnažno osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja. Tome su prethodili napeti mjeseci, koji su počeli u februaru, nakon prvostepene presude, u kojima je Dodik inicirao usvajanje mnogobrojnih zakona koji suspenduju brojne institucije sa nivoa Bosne i Hercegovine, poput Suda i Tužilaštva BiH, VSTS-a, Granične policije BiH, agencije SIPA itd. Zbog toga je u toku još jedna istraga protiv njega, i to napad na ustavni poredak.
Zbog odbijanja da se pojavi u Sarajevu i svjedoči kao osumnjičeni u pomenutom predmetu, za njim je raspisana unutrašnja potjernica, a pored Dodika, optuženi su i prvi čovjek republičkog parlamenta Nenad Stevandić i bivši premijer Srpske Radovan Višković.
U tom periodu svjedočili smo brojnim napetim situacijama, a posebno se izdvojila ona kada su pripadnici MUP-a Srpske zabranili službenicima SIPA da u Istočnom Sarajevu priđu Dodiku, koji je boravio u blizini.
U julu, prokret. Dodik se naprasno pojavljuje u Sarajevu, daje iskaz u Tužilaštvu, a Sud mu potom ukida optužnicu. Sve prolazi u relaksiranoj atmosferi, što podgrijava spekulacije da je lider SNSD-a ponovo istrgovao povoljnu poziciju. Zbog toga, mnoge iznenađuje kada je u drugostepenom postupku za djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, potvrđena osuđujuća presuda.
Dodik odmah “otkupljuje” zatvorsku kaznu za 36.500 KM, ali odbija da odstupi sa pozicije predsjednika Srpske. Najavljuje bojkot izbora koje će kasnije raspisati Centralna izborna komisija BiH, i prijeti da će uz pomoć MUP-a Srpske spriječiti otvaranje ijednog biračkog mjesta na prostoru od Trebinja do Novog Grada.
Međutim, kako je vrijeme prolazilo, lider SNSD-a je sve manje prijetio, a njegovi najbliži saradnici počeli su najavljivati mogućnost da će i ova stranka izaći na izbore. Sve je opravdano činjenicom da su u opozicionim strankama, izuzev PDP-a, odmah najavili izlazak na iste.
Narodna skupština RS, koja je prethodno zabranila održavanje prijevremenih izbora, povlači odluku, a SNSD potom i zvanično saopštava kako će ući u pomenutu trku. Uz najavu da će kandidat vladajućeg bloka za predsjednika Srpske biti Siniša Karan, bivši ministar unutrašnjih poslova Srpske, Dodik saopštava informaciju i da će do izbora novog, biti izabran i vršilac dužnosti predsjednika Srpske, čime je i sam priznao faktičko stanje, da on više ne obavlja pomenutu funkciju.
Igor Dodik – nova ruka moći u SNSD-u
Gotovo istovremeno sa najavom o posebnoj sjednici NSRS na kojoj će biti izabran Dodikov nasljednik, stigla je i potvrda da je lider SNSD-a ovlastio svog sina Igora Dodika da potpisuje akte u ime partije koju vodi gotovo 30 godina. Takav potez formalno se može tumačiti kao tehničko rješenje unutar stranke, ali politički signal koji šalje je daleko širi.
SNSD je, kako je vrijeme prolazilo, sve više personalizovan i povezan sa samim Dodikom, pa svako pitanje o njegovoj (ne)aktivnosti automatski postaje pitanje budućnosti cijele partije. Igor Dodik, koji se posljednjih godina pojavljuje kao ključna figura u menadžmentu, privrednim strukturama i stranačkim koordinacijama, sada i formalno dobija ulogu koja potvrđuje njegov status nasljednika.
Ova odluka mogla bi označiti početak kontrolisanog prenosa moći unutar SNSD-a — procesa u kojem bi Milorad Dodik zadržao politički uticaj, ali bi formalne funkcije i operativne odluke polako prepuštao mlađim kadrovima, prije svega sinu.
Podsjetimo, nakon što je pravosnažno potvrđena presuda kojom je Milorad Dodik proglašen krivim zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, iz međunarodnih krugova i dijela opozicije u Srpskoj sve glasnije se traži njegovo povlačenje sa svih funkcija, uključujući i liderstvo u partiji.
U tom kontekstu, današnji događaji mogu se posmatrati kao odgovor na te pritiske — pokušaj da se obezbijedi kontinuitet vlasti i smanji politička napetost, a da se formalno ne napravi korak koji bi mogao izgledati kao kapitulacija pred zahtjevima međunarodne zajednice.
Međutim, ako se proces nastavi ovim tempom, jasno je da bi Republika Srpska mogla ući u period političke tranzicije u kojem će Dodik, po uzoru na druge dugovječne lidere, polako napuštati formalne funkcije, ali zadržavati kontrolu nad ključnim centrima moći – strankom, institucijama i ekonomskim strukturama.
Kraj jedne ere ili početak nove faze
Kombinacija dva današnja poteza — najave imenovanja Željke Cvijanović i ovlašćenja Igora Dodika — djeluje kao pažljivo isplaniran korak u strategiji političkog preživljavanja Milorada Dodika i SNSD-a.
Da li će to značiti kraj jedne epohe u Republici Srpskoj ili samo prilagođavanje novim okolnostima, zavisiće od toga koliko će Dodik uspjeti da balansira između međunarodnih pritisaka, domaće političke stabilnosti i procesa koji se, očigledno, sve više odvija unutar same partije.
Politička analitičarka Tanja Topić u razgovoru za MojuHercegovinu ističe da današnje najave ne znače potpuno povlačenje Milorada Dodika.
„On samo nastoji da izbjegne negativne posljedice daljeg figuriranja u političkom životu uslijed presude Suda BiH. Da je ovlastio nekog drugog umjesto sina, to bismo mogli tumačiti povlačenjem. Ovako, produžetak je to političke loze, i nastavak kontrolisanja procesa unutar stranke“, poručila je Topićeva.
Istovremeno, dodaje naša sagovornica, potez da ovlasti sina da potpisuje akte u ime stranke koju vodi, pokazuje da lider SNSD-a ni u koga nema dovoljno povjerenja od ostalih saradnika.
Jedno je, međutim, izvjesno — Republika Srpska ulazi u fazu u kojoj se i simbolički i praktično testira postdodikovska realnost.
