Početna  /  Zašto u cijeloj Evropi još samo mali Šveđani idu u škole i vrtiće?
Svijet

Zašto u cijeloj Evropi još samo mali Šveđani idu u škole i vrtiće?

Usred pandemije korona virusa, u jednoj zemlji Evropske unije djeca idu u škole i vrtiće, restorani i barovi većinom su otvoreni, voze autobusi, vozovi i avioni, mnogi ljudi i dalje odlaze na posao, a ostali rade od kuće, otvoreni su frizerski saloni, teretane, noćni klubovi, čak i velnes centri i javni bazeni.

Piše: Slobodan Mufić/Index

Iako je do večeras imala 23 smrtna slučaja, 1929 zaraženih, 333 u bolnici te 50 pacijenata na intenzivnoj njezi, Švedska i dalje uglavnom živi normalno ili barem pokušava održati privid normalnog života.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

I dalje su dopuštena javna okupljanja s manje od 500 učesnika, granice su otvorene za sve građane Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske, pa čak i tražioce azila, nema nikakve zabrane putovanja, postoji tek preporuka građanima da bez potrebe ne putuju van mjesta stanovanja. Premijer Stefan Lofven potiče građane koji nisu u rizičnim grupama da nastave s uobičajenim aktivnostima koliko god je to moguće, na primjer da naručuju hranu iz lokalnih restorana.

Švedska mjere uvodi na kašičicu

Mjere protiv korona virusa, od prvog slučaja 31. januara, Švedska uvodi na kašičicu i pomno važe svaku sljedeću odluku ili restrikciju. Ključne odluke ne donose političari, nego skup stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo kojim rukovodi glavni državni epidemiolog Anders Tegnela. I sam premijer u četvrtak je rekao kako je “Švedska spremna na sve neophodne mjere”, ali i da može samo “ponoviti da se treba držati Tegnelovih uputstava”.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

“Mislim da nema potrebe za prisilnim mjerama jer ljudi se u Štokholmu drže savjeta isto kao i stanovnici evropskih gradova koji su uveli zabranu kretanja. Stvari dobro funkcionišu, u skladu sa švedskim modelom, i siguran sam da ćemo biti podjednako uspješni u ovoj situaciji kao i druge zemlje”, rekao je Tegnel za švedski dnevni list Dagens Nyheter.

Međutim, nisu svi Šveđani uvjereni da Tegnel i njegovi saradnici vuku ispravne poteze. Kad se pogleda karta Evrope, u oči bode činjenica da u cijeloj Evropskoj uniji jedino u Švedskoj osnovne škole i vrtići nisu zatvoreni, a obrazovne ustanove normalno rade još samo u Bjelorusiji i Rusiji. Švedska je prije sedam dana naložila gimnazijama i fakultetima da pređu na onlajn nastavu, no odluke o zatvaranju svih škola još nema.

“Mnogi nas pitaju zašto ne zatvorimo škole i predškolske ustanove. Najmlađi gotovo uopšte ne obolijevaju i nema potrebe zatvarati škole da bi se oni zaštitili”, objasnio je Tegnel na konferenciji za novinare prije nekoliko dana, dodavši kako nema podataka da je u Italiji, Južnoj Koreji i Kini zbog korona virusa umro iko mlađi od 10 godina.

Zbog zatvaranja škola roditelji bi mogli napustiti svoja radna mjesta

Između redova mogu se naslutiti tri glavna razloga za ovakvu švedsku odluku. Prvo, postoji bojazan da će zatvaranje škola i vrtića djelimično nagnati roditelje da napuste radna mjesta, među kojima su neka ključna za funkcionisanje društva, dok će druge mališane morati čuvati pripadnici rizičnih grupa – bake i djedovi  i tako se dodatno izložiti zarazi. Drugi je razlog omogućavanje roditeljima mlađe djece da se bez brige posvete radnim zadacima, što je važno za barem djelomično održavanje gospodarskih aktivnosti.

Belgijski epidemiolog smatra da je greška zatvoriti škole

Treći razlog niko u Švedskoj nije javno izrekao, ali su u petak mnogi mediji prenijeli riječi jednog istaknutog belgijskog epidemiologa, koji smatra da je njegova zemlja pogriješila zatvaranjem osnovnih škola. On smatra da malu djecu, koja nemaju faktore rizika, treba svjesno izložiti virusu. S obzirom na to da djeca očito rijetko obolijevaju i imaju blage simptome, brzo će se oporaviti od bolesti i razviti određeni nivo imuniteta na korona virus, što će biti od nemjerljive koristi po stvaranje imuniteta krda u budućnosti.

I u Švedskoj vlada zabrinutost zbogekonomskih i finansijskih posljedica pandemije. Za sada su najviše stradale uslužne djelatnosti, poput hotela i restorana, te saobraćajni sektor, u kojima je samo u martu zabilježeno oko 20.000 otkaza. I Volvo Cars i Volvo AB (proizvođač kamiona, autobusa i radnih strojeva) sljedeći tjedan zatvaraju sve svoje tvornice u Švedskoj. Kod kuće će ostati oko 45.000 radnika, zasad uz redovnu plaću umanjenu za oko 6 posto. Iako se švedska javnost odmah prisjetila uzrečice da “Švedska ide naprijed dok Volvo radi”, čini se kako iza ove odluke više stoji nestašica repromaterijala i drastičan pad prodaje u Evropi nego sama zaraza.

Vlada je prije sedam dana predstavila program pomoći posrnulim kompanijama vrijedan 30 milijardi evra, a ministar kulture i sporta Amanda Lind u petak je najavila kako će svaki od ta dva sektora dobiti 50 miliona evra pomoći.

Da javnozdravstvene vlasti ipak ne žive u iluzijama i ne shvataju situaciju olako, govore i izvještaji sa sastanaka u kriznim štabovima po regijama, na kojima se govori o tome da će korona virus zahvatiti oko 60 posto populacije te da je cilj razvući broj oboljelih kroz vrijeme, odnosno uravnotežiti porast, kako se sistem javnog zdravlja ne bi raspao, ali istovremeno održati barem određenu ekonomsku  aktivnost.

Švedska ima mali postotak pušača i građani više poštuju zakone

U odnosu na druge evropske zemlje, Švedska ima neke komparativne prednosti u ovoj pandemiji, poput vrlo malog postotka pušača (14%), kulture koja potiče poštovanje zakona i povjerenje u autoritete, samostalnost, individualnost i socijalnu distancu, te činjenice da ima vlastitu proizvodnju mnogih medicinskih potrepština, pa čak i respiratora (16.000 uređaja godišnje). Međutim, isto je tako činjenica da niko u svijetu danas nema potpuno pouzdane i univerzalne metode borbe protiv korona virusa, a Švedska u toj borbi ne slijedi ostale, nego uglavnom ide svojim putem. Za nekoliko mjeseci doznaćemo je li se to isplatilo.

Izvor: Index

48 Shares
48 Shares
Copy link