Iako demografi često ističu da je za prostu reprodukciju nacije potrebno 2,14 dece po porodici, prema statistici se u Srbiji jedna žena rađa 1,36 djece pa se ne treba čuditi podatku da svake godine „nestane” grad od 35.000 stanovnika i da se broj stanovnika u Srbiji između dva popisa smanjio za 377.335 osoba.
Svaka druga porodica u Srbiji ima samo jednog nasljednika. Svaka četvrta žena nikad nije obukla vjenčanicu, a svaki treći muškarac ne nosi burmu.
U Srbiji se godišnje sklopi oko 36.000 brakova, svjedoče grafikoni Republičkog zavoda za statistiku, koji pokazuju i da prosječna mlada staje na ludi kamen u 28. godini, a prosječni mladoženja sluša zvuke svadbenog marša tri godine kasnije. Ilustrativni dokaz teze da je trudnoća najčešća „kuma” na vjenčanju mladenaca jeste i podatak da prosječna žena u Srbiji postaje majka u 29. godini.
Međutim, iako demografi često ističu da je za prostu reprodukciju nacije potrebno 2,14 dece po porodici, najveći broj roditelja u našoj zemlji gaji samo jedno dijete. Da je Srbija zemlja jedinaca, uvjerljivo govore i rezultati posljednjeg popisa stanovništva, koji upozoravaju da je svaka druga porodica u našoj zemlji odlučila da svijetu ostavi – jednog nasljednika. Naime, od 1.476.105 porodica – 764.546 njih ima samo jedno dijete, 591.114 roditelja gaji dvoje djece, svega 99.638 porodica ima troje mališana, a broj porodica sa četvoro, petoro i šestoro djece ne prelazi jedan procenat.
Nažalost, gotovo svaka treća porodica u Srbiji nema dijete. Najveći broj bračnih partnera koji neće ostaviti nasljednike živi u ruralnim sredinama, dok svaki četvrti bračni par koji živi u gradu nema potomstvo. Podaci izvedeni iz poslednjeg popisa stanovništva svjedoče da svaka treća žena koja je rođena osamdesetih godina 20. veka nema dijete, a najveći broj tridesetogodišnjakinja koje nemaju djecu živi u Beogradu, navodi se u istraživanju koje je sprovela Politika.
Svaka druga žena na pragu tridesetih još se ne odaziva na riječ „mama”. To je tek početak brige demografa, koji upozoravaju da rađanje prvog djeteta u četvrtoj deceniji smanjuje šansu za ponovni odlazak u porodilište.
S obzirom na to da u Srbiji jedna žena rađa 1,36 djece, ne treba se čuditi podatku da svake godine „nestane” grad od 35.000 stanovnika i da se broj stanovnika između dva popisa smanjio za 377.335 osoba.
