Kada se pogledaju zvanični podaci Centralne banke BiH, da se zaključiti da strani investitori ni prošle godine nisu bili pretjerano zainteresovani da ulažu u našu zemlju. Prema njihovim podacima, direktne strane investicije u prvom polugodištu 2019. godine iznosile su 650,1 milion KM, a po ulaganju su prednjačile Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Holandija. I dok su Hrvatska, Slovenija i Holandija najviše investirale u oblast prerađivačke industrije, austrijski kapital je ulagan u finansijske djelatnosti, prije svega banke. Koliko BiH dijaspora godišnje šalje novca kući?
Iznos direktnih stranih investicija u prethodnim godinama ( u milionima) vidi se iz tabele ispod:
I dok se strane investicije broje u milionima, novac koji šalje rodbina iz dijaspora broji se u milijardama. Samo u devet mjeseci prošle godine rodbina je u BiH poslala – 2, 7 milijardi, koliko je poslala tokom cijele 2018. godine.
Iz Centralne banke navode da posljednjih godina novčane doznake iznose oko osam odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/.
“Svakako da novi val ekonomske emigracije u posljednjim godinama doprinosi novčanim doznakama prema BiH, s obzirom na to da oni još imaju bliske socijalne veze sa rodbinom u domovini”, ističu iz Centralne banke.
Koliki je iznos sredstava po godinama koja u zemlju uđu posredstvom doznaka iz inostranstva vidi i iz sljedeće tabele.
Uplate iz dijaspore po godinama
| Godina | Iznos u milijardama maraka |
| 2019. devet mjeseci | 2,7 |
| 2018. | 2,7 |
| 2017. | 2,6 |
| 2016. | 2.4 |
| 2015. | 2.4 |
| 2014. | 2.3 |
| 2013. | 2.2 |
| 2012. | 2.1 |
| 2011. | 2.1 |
| 2010. | 2.0 |
| 2009. | 2.0 |
| 2008. | 2.5 |
| 2007. | 2.8 |
| 2006. | 2.5 |
| 2005. | 2.0 |
| 2004. | 2,0 |
| Od 1998. do 2003. na godišnjem nivou stizale su oko 2 milijarde KM | 12.0 |
| UKUPNO | 49,3 |
Kao što se iz tabele i vidi, doznake iz inostranstva iz godine u godinu sve su veće, što je još jedan pokazatelj da sve više ljudi pronalazi posao van granica naše zemlje.
Nadalje, ne trebamo zaboraviti ni novac koji uđe u zemlju putem “neformalnih” novčanih transfera ili “iz ruke u ruku”. Procjenjuje se da ti iznosi dostižu brojke onog registrovanog u platnom prometu, a služe uglavnom za plaćanje računa, kupovinu hrane i ostale troškove u domaćinstva, dok se rijetko koriste za ulaganja u neka biznis.
U zvanične brojke nisu uključena ni sredstva koja dijaspora u ljetnim danima, tokom boravka u BiH, potroši u našoj zemlji.
Izvor: Buka
