Aktuelna američka administracija predvođena predsjednikom te zemlje, Donaldom Trampom, posljednja su karta na koju je zaigrao prvi čovjek Republike Srpske Milorad Dodik u pokušajima da produži svoju političku karijeru. Spreman je, zarad vlastite pozicije, da im ustupi i rudna bogatstva Srpske, čiju je vrijednost sam Dodik procijenio na 100 milijardi dolara.
Iako iza sebe ima moćne saveznike poput predsjednika Rusije Vladimira Putina ili mađarskog premijera Viktora Orbana, te dobre odnose sa rukovodstvima Srbije i Hrvatske, to očito nije dovoljno kako bi politički preživio ofanzivu evropskih zemalja koja sve više dobija na intenzitetu.
Nakon sankcija koje su mu uvele Njemačka, Austrija, Litvanija i Poljska, nedavno su u javnost procurili detalji njemačko-francuskog “non-pejpera”, kojim će dvije najmoćnije zemlje Evropske unije ići ka ostalim članicama, a u kojem piše mnogo toga lošeg po predsjednika Srpske, njegov SNSD, ali, nažalost, i po građane entiteta koji vodi.
Pomenuti dokument poziva na uvođenje ili pooštravanje sankcija protiv Dodika ali i SNSD-a, iako donedavno nije postojao pritisak na samu partiju. Pored Dodika, na listi za sankcije su i premijer Srpske Radovan Višković i prvi čovjek Narodne skupštine RS i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić. Podsjećamo, pomenutu trojku Tužilaštvo BiH tereti za napad na ustavni poredak BiH, zbog niza zakona koji su uvedeni u Srpskoj nakon što je u februaru ove godine Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja, a zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, koga vlast u Srpskoj ne priznaje. Zbog neodazivanja na poziv Tužilaštva, za Dodikom, Viškovićem i Stevandićem je raspisana potjernica koju za sada izbjegavaju zahvaljujući podršci MUP-a Srpske, čiji pripadnici ih danonoćno čuvaju.
Dalje, Njemačka i Francuska predlažu prekid svih kontakata zvaničnika Evropske unije sa SNSD-om, s ciljem, kako je navedeno, “političke i finansijske izolacije Dodika i njegovih saradnika”. Nažalost, predviđena je i obustava sredstava namijenjenih samoj Srpskoj, te naglašena potreba da se izvrši pritisak kako bi se rukovodstvo Srpske onemogućilo za podizanjem kredita i iz drugih izvora.
Ovaj potez Njemačke i Francuske izazvao je burne reakcije, kako u BiH, tako i u regionu. Dokument se povezuje s Dodikovim najavljenim posjetama Rusiji i susretima s predsjednikom Vladimirom Putinom, što se u EU doživljava kao prijetnja stabilnosti BiH i šireg regiona zbog njegove spremnosti da slijedi interese Kremlja. Ono što je sigurno, “non-pejper” ima za cilj stvaranje snažnog evropskog fronta koji bi oslabio Dodikove političke i finansijske kapacitete, a podržavaju ga i druge evropske zemlje poput Austrije i Litvanije, koje su već uvele sankcije Dodiku, Viškoviću i Stevandiću. Poljska je, takođe, pokrenula procedure za zabranu ulaska Dodiku na svoju teritoriju.
U BiH su, očekivano, reakcije podijeljene. Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podržao je sankcije, naglasivši da one šalju poruku o važnosti očuvanja mira i stabilnosti u regiji te da tolerisanje antiustavnog djelovanja može imati nesagledive posljedice. S druge strane, Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH, koja je i sama pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, izjavila je da sankcije više liče na “trik za umirivanje Bošnjaka” nego na ozbiljan pokušaj rješavanja problema.
“Sankcije nemaju veze s Dejtonskim sporazumom i ne doprinose političkoj stabilnosti BiH, već su pokazatelj nedostatka strategije Zapada”, rekla je Cvijanovićeva.
U Srbiji je “non-pejper” izazvao značajnu zabrinutost, o čemu svjedoči hitna sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost održana 22. maja. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i načelnik Generalštaba Milan Mojsilović izrazili su zabrinutost zbog dokumenta, ističući da on “značajno otežava položaj Republike Srpske”. Vučić je naglasio da će se Srbija “boriti protiv” ovakvih inicijativa, dok je Mojsilović potvrdio da je tema bila centralna na sastanku Savjeta.
U međuvremenu, Željka Cvijanović i Milorad Dodik aktivno rade na diplomatskom frontu kako bi ublažili pritisak sankcija. Kancelarija predsjednika RS angažovala je američku advokatsku kancelariju “Zell & Associates International Advocates” krajem 2024. godine s ciljem lobiranja u Vašingtonu za ukidanje sankcija Dodiku i Cvijanovićevoj, promociju dijaloga s administracijom Donalda Trampa te preispitivanje Dejtonskog sporazuma, posebno uloge visokog predstavnika u BiH.
Ugovor, u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa, pokazuje da vlasti RS žele uspostaviti bolje odnose s novom američkom administracijom, očekujući promjenu politike prema Srpskoj nakon Trampove pobjede na izborima. Cvijanovićeva i Dodik su, takođe, uputili instrukcije ambasadorima i konzulima BiH iz Srpske, koje je nominovao SNSD, da intenziviraju lobiranje, uključujući medijske kampanje i promociju narativa o “lovu na vještice” protiv zvaničnika Srpske, te da se bore protiv djelovanja visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Dodik je juče izjavio da je Republika Srpska ojačana i rehabilitovana stavovima nove administracije SAD-a (o nemiješanju) i da čeka da i Evropa promijeni svoj pristup.
“Hoćete li BiH u Evropskoj uniji? Hoćete. To je naša stvar, nije vaša. Vi nama dajte šta treba da uradimo, mi ćemo vidjeti hoćemo li ili nećemo, a ne da vi nas nagonite ovdje. Nije ovo vaša prćija”, poručio je Dodik.
Kad je riječ o francusko-njemačkom non-pejperu, Dodik je rekao da je to neobavezujući papir, podvala i gubljenje vremena.
Međutim, Dodiku u trenutnoj situaciji ne može pomoći ni neutralna Amerika, već samo njeno direktno stajanje na njegovu stranu, što trenutno i dalje ne djeluje pretjerano izvjesno. Izbor budućeg američkog ambasadora u BiH i njegovi prvi potezi, tek će dati naznake kako će se Trampova administracija postaviti prema BiH. Do tada je lideru SNSD-a vrijeme najveći neprijatelj, jer da bi u tom momentu mogao naći prostor za sebe, on mora i dalje biti “za stolom”.
