Krsmanović: Ogroman je uticaj Rusije i Turske na BiH

Potpredsjednik NDP-a i poslanik ove političke partije u Narodnoj skupštini RS-a Zdravko Krsmanović izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da Rusija i Turska imaju ogroman uticaj u BiH, zbog čega u narednom periodu očekuje veći angažman Evropske unije.

Zdravko Krsmanović/ Arhiva

“Suština problema Bosne i Hercegovine je u tome što trenutno imate 13 država u jednoj državi: 10 kantona, dva entiteta i Brčko distrikt. To ne može funkcionisati. Kad se tome doda da su političke partije uglavnom društva jednog lica i u većini slučajeva pokrovitelji organizovanog kriminala, onda je sasvim logično beznađe u ovoj državi zadnjih 20 i više godina”, kazao je Krsmanović.

On je za Fokus.ba govorio i o potrebama izmjene izbornog zakona, prezaduženosti RS-a, kriminalu i korupciji u ovom entitetu, a osvrnuo se i na egzodus stanovništva iz BiH.

Ranije ste najavljivali da će 2018. godina biti godina za novi početak u BiH. Kako je to ostvarivo?

Ova godina će po meni biti novi početak za BiH, jer očekujem da zbog svima vidljivog ogromnog uticaja Rusije i Turske na ovu zemlju Evropska unija konačno odgovori na pravi način, u skladu sa političkim stavom ogromne većine građana da evropski put Bosne i Hercegovine nema alternativu. Očekujem da se EU zajedno sa Srbijom i Hrvatskom uključi u donošenje novog izbornog zakona te pomogne u stvaranju uslova za fer i slobodne demokratske izbore koji će donijeti toliko željene promjene. Ići u izbore koji neće biti implementirani, a na bazi diskriminatorskog i antiustavnog izbornog zakona je besmisleno.

Oštar ste kritičar vladajuće strukture u RS. Kako gledate na činjenicu da je RS u velikoj mjeri zadužena te da će vjerovatno biti potrebna još veća zaduženja u ovoj godini?

Osnovni moto vladajućeg režima u Republici Srpskoj je zaduži i ukradi. Ni u jednu aktivnost se ne ulazi ukoliko vrh vlasti nema lični interes u tom poslu. Zato se grade autoputevi koji vode niotkud u nigdje. Od naplaćene putarine ne mogu se pokriti troškovi održavanja, a kamoli vratiti ogromni krediti uzeti za njihovu preskupu izgradnju preko koje se izvlači novac.

Da bi se skrenula pažnja sa ovakve neviđene pljačke građana, secesionističkom antidejtonskom politikom se pale nacionalne strasti koje treba da zalude birače i omoguće im ostanak na vlasti. Stavljanje šefa režima Milorada Dodika na crnu listu SAD-a, potvrđuje ovu činjenicu.

Kakvi su trenutno odnosi u Savezu za promjene i ko bi po vašem mišljenju trebali biti kandidati za čelne pozicije u RS-u i na nivou BiH, i zašto?

Savez za promjene kao koalicija je u vlasti na nivou države i njegovi ministri dosta korektno u uslovima nepostojanja parlamentarne većine rade svoj posao. Savez za promjene se zalaže za odgovornu nacionalnu politiku na principima Dejtonskog ustava i važećih zakona ove zemlje, bez avanturizma i populističke politike. Po nama autokratske vlasti koje su privatizovale političke partije i zarobile tužilaštva i sudove moraju biti promijenjene na slobodnim i demokratskim izborima.

Ja se lično zalažem da na sljedece opšte izbore Savez za promjene izađe sa najjačim kandidatima za pojedinačne funkcije kako za nivo entiteta tako i države, a to su u ovom momentu Mladen Ivanić i Mirko Šarović.

Stiče se utisak da se na političkoj sceni u BiH ništa ne mijenja već 20 godina, da su na djelu iste trakavice dok se malo ko bavi rješavanjem stvarnih problema građana. U čemu leži suština problema i šta je rješenje?

Suština problema Bosne i Hercegovine je u tome što trenutno imate 13 država u jednoj državi: 10 kantona, dva entiteta i Brčko distrikt. To ne može funkcionisati. Kad se tome doda da su političke partije uglavnom društva jednog lica i u većini slučajeva pokrovitelji organizovanog kriminala, onda je sasvim logično beznađe u ovoj državi zadnjih 20 i više godina.

Pravna država kad ovdje zaživi i kad budemo imali fer i slobodne izbore, stanje će se strahovito brzo promijeniti nabolje. Ja zagovaram jačanje lokalnih zajednica, na račun entiteta i kantona, jer građani tamo rješavaju svoje probleme. Mislim i da bi i donošenje zakona o glavnom gradu Bosne i Hercegovine relaksiralo političke odnose.

Vidite li u FBiH neke političke snage koje bi mogle napraviti napredak za građane i društvo nakon ove izborne godine?

Mišljenja sam da je politička scena u Federaciji BiH mnogo interesantnija nego u Republici Srpskoj gdje imate režim i demokratske snage koje žele da ga sruše. U Federaciji zbog njene složene strukture moje simpatije su uvijek na strani političkih stranaka koje ne šire mržnju i strah i koje pokušavaju da se obračunaju sa fašistima bez obzira sa koje strane dolazili. Antifašizam je vrijednost koju treba sačuvati i one političke snage koje to budu istinski zagovarale i provodile u praksi i u svojim redovima pobijedit će na narednim izborima.

Nedavno je objavljena informacija da u BiH čitave škole ostaju bez učenika, a iseljavanje stanovništva je poprimilo alarmantne razmjere. Vodili ste lokalnu zajednicu, šta vam stoga takvo iskustvo govori o mogućnostima konačnog hvatanja u koštac sa ovim problemom?

U Bosni i Hercegovini trenutno nemate obično iseljavanje građana u zemlje uglavnom Evropske Unije, već je to pravi egzodus stanovništva koje se može ublažiti i zaustaviti samo stvarnim političkim promjenama i kada se svi potencijali države stave u funkciju razvoja cijele Bosne i Hercegovine, ravnomijerno na cijeloj teritoriji.

Neravnomjeran razvoj zemlje doveo je do pražnjenja sela, zatvaranja škola i stvaranja gradske sirotinje koja sada odlazi vani.

Davanjem znatno većih ovlaštenja lokalnim zajednicama uključujući i stavljanje prirodnih resursa na raspolaganje opštinama i gradovima, ovaj problem bi se po meni mogao riješiti.

Dok sam osam godina vodio jednu lokalnu zajednicu vidio sam da je moguće u kratkom roku napraviti spektakularne promjene zajedno sa svojim građanima koji odmah prepoznaju pozitivne procese i na njih nepogrešivo reaguju, zaključio je Krsmanović.

Autor