Jedni se vesele, drugi tuguju, treći upadljivo ćute. Tako se najkraće može opisati atmosfera u Republici Srpskoj nakon što je Kancelarija za kontrolu imovine pri Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država ukinula sankcije bivšem predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku i njegovim bližim i daljim saradnicima.
Članovi SNSD-a se vesele, opozicija i stranke „Trojke“ tuguju i „ne vjeruju“, a upadljivo ćuti sam Dodik koji se ovim povodom oglasio tek malo dužim statusom na X-u.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uklonilo je sa liste sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, članove njegove porodice i brojne druge funkcionere iz Republike Srpske, među kojima i člana Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića.
Na listi sankcionisanih osoba i kompanija, poznatoj kao Specially Designated Nationals (SDN) List, ranije su se, pored Milorada Dodika, nalazili i članovi njegove porodice, kao i brojne kompanije koje su navodno povezane sa njim, uključujući Alternativnu Televiziju (ATV), Fruit Eco, Agape, Global Liberty, Prointer, K-2, Infinity i mnoge druge kompanije.
Pored Milorada Dodika i Željke Cvijanović, sa liste su uklonjeni i drugi zvaničnici Republike Srpske, među kojima su Staša Košarac, Alen Šeranić, Dragan Stanković, Petar Đokić, Pero Bukejlović, Nenad Stevandić, Radovan Višković, Siniša Karan… U odluci OFAC-a navedeno je da su preduzete izmjene i ažuriranja liste u skladu sa važećim propisima, te da ova promjena omogućava oslobađanje imovine i transakcija koje su prethodno bile blokirane sankcijama.
“Konstruktivno djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske zadnjih sedmica trebalo bi poboljšati nivo stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a omogućiće partnerstvo sa Sjedinjenim Državama zasnovano na obostranim interesima, privrednim potencijalima i zajedničkom prosperitetu. Nastavićemo blisko sarađivati sa političkim i ostalim akterima iz cijelog političkog spektruma u Bosni i Hercegovini kako bismo promovisali zajedničke prioritete”, navedeno je u saopštenju OFAC-a.
Milorad Dodik je pod američkim sankcijama od 2017. godine kada je sankcionisan zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sankcije su proširene 2022. i 2023. godine i one su uključivale optužbe za korupciju, podrivanje ustavnog poretka BiH i zloupotrebu javnih resursa. Željka Cvijanović je stavljena pod američke sankcije u julu 2023. godine zbog podrške zakonima i političkim potezima koji su ocijenjeni kao prijetnja funkcionalnosti institucija BiH.
Dodik je izjavio da odluka američke administracije o ukidanju sankcija njemu i njegovim saradnicima nije samo pravna, već i moralna rehabilitacija istine o Republici Srpskoj i svima koji joj časno služe. Zahvalio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu što je, kako je rekao, ispravio veliku nepravdu.
“Tu nepravdu su stvorile Obamina i Bajdenova administracija. Sve ono što je izgovoreno protiv nas bila je laž i propaganda na kojima je izgrađen veliki nered koji je stvorio Kristijan Šmit. To je nered koji se sada mora počistiti. Onima koji su ovih godina likovali i vjerovali u tuđe laži mogu oprostiti sve osim godina koje smo izgubili zato što su vjerovali da će Republika Srpska pasti. Danas je jasno da nikada neće pasti”, poručio je Dodik.
Predsjednik opozicione Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže kako će vrijeme pokazati šta je Dodik morao da izda i na šta je morao da se obaveže da bi sankcije bile skinute. U javnosti se govori da su uslovi mnogobrojni – od prihvatanja NATO puta BiH do prihvatanja državne imovine što je za Dodika godinama bila „crvena linija“ koju nikada nije bio spreman da pređe.
“Vidjećemo šta je Dodik obećao i šta će morati dati Amerikancima. Nudio je svojevremeno kompletan litijum koji Republika Srpska ima. Ne bi me čudilo da je i to dogovoreno. Narodna skupština Srpske je povukla Zakon o imovini, stoga možemo očekivati i da se imovina Republike Srpske uskoro uknjiži kao državna imovina”, smatra Vukanović.
Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević takođe smatra da će cijena skidanja sankcija biti ogromna. Ona kaže da će tu cijenu platiti Republika Srpska i njeni građani. Srpska demokratska stranka je, podsjeća ona, već 20 godina pod sankcijama SAD.
“Mi smo dvije decenije na ‘crnoj listi’ OFAC-a. I nikada nismo trgovali. Dodik je za porodične sankcije na berzu stavio Republiku Srpsku i instalirao je NATO v.d. predsjednicu. Veliko je pitanje koliko je stotina miliona maraka naših para uloženo u ovaj napor da se svi oni skinu sa ‘crne liste'”, kazala je Pandurevićeva.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica dodaje kako ukidanje američkih sankcija nije rezultat trgovine, ni „kraj priče“, ali jeste simbolična poruka, jer nikad nijednom Srbinu sankcije nisu ukinute.
To je, tvrdi on, poruka razumijevanja, partnerstva i poštovanja, ali i temelji kojima se čuva Republika Srpska.
Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Đorđe Vučinić za MojuHercegovinu kaže kako je očekivao ukidanje sankcija. To je, dodaje on, logičan slijed dogovora između Milorada Dodika i SAD-a. On se plaši šta neočekivanog dijela ovog dogovora, odnosno cijene koju bi Republika Srpska mogla da plati.
„Ne bih se mnogo iznenadio ako uđemo u NATO, ako se otvori pitanje Dejtona i ako se formira treći entitet, ako poklonimo rudna bogatstva i zdravlje stanovništva i ko zna šta sve uz to. Drago mi je jedino zbog Rajka Kuzmanovića, jer će sada imati priliku da putuje preko okeana i uživa u ljepotama Aljaske i Kalifornije, gleda NBA ili naredni Mundijal“, kazao je Vučinić.
Jedini član Dodikovog SNSD-a koji je ostao na „crnoj listi“ jeste Savo Cvijetinović iz Lopara. On je član Izvršnog odbora SNSD. Njemu su sankcije uvedene 2023. godine zbog povezanosti sa Rusijom. Cvijetinović je predstavnik kompanije „BN Inžinjering“ sa sjedištem u Republici Srpskoj koja je u vlasništvu bivšeg zamjenika načelnika vojnog vazdušnog saobraćaja u Oružanim snagama Rusije i bivšeg komandanta komponente vazdušnog saobraćaja ruske vojske.
Politikolog Vojislav Savić za MojuHercegovinu podsjeća kako su mnogi maliciozno i cinično govorili da se politika ne mijenja tako lako i dodaje kako je očigledno da se politika SAD prema zvaničnicima Republike Srpske mijenja. On kaže da je dobra stvar ukidanja sankcija u tome što će pomoći mnogima koji su zaposleni u firmama koje su bile sankcionisane i koji su živjeli od mjeseca do mjeseca u proteklom periodu.
„Ostaje otvoreno pitanje šta je dogovoreno u tom paketu pregovora. Povlačenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske bilo je znak dobre volje. Svi se nadamo odlasku Kristijana Šmita i OHR-a. To je naredni korak. Mislim da je to bilo na stolu tokom ovih pregovora. Razumljivo je da je sarajevska javnost zatečena ovakvim razvojem događaja, jer su ih njihovi političari obmanjivali govoreći da drže stvari pod kontrolom. Postavljali su maksimalističke zahtjeve umjesto da su pregovarali i tražili rješenja i kompromise. Vrijeme nametanja u BiH je prošlo, dolazi vrijeme kompromisa. Najveću žabu u tome moraće da proguta bošnjačka javnost koja je predugo obmanjivana“, smatra Savić.
Srpska demokratska stranka (SDS) i dalje ostaje na listi sankcionisanih entiteta. Pregledom baze podataka može se utvrditi da je SDS i dalje na listi, kao i funkcioneri ove stranke. Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragomir Vasić rekao je da nije dobio nikakvo obavještenje o eventualnom ukidanju sankcija.
Lider „ReStarta“ Stefan Blagić kaže kako je jasno da je ukidanje sankcija rezultat dogovora koji je Dodik napravio sa Amerikancima. Tačnije, dodaje on, taj dogovor su sa Amerikancima napravile Željka Cvijanović i Ana Trišić Babić.
Prvi dio tog „dila“ je već viđen: najprije su ukinute sankcije SNSD-ovoj manje bitnoj „četvorki“, a potom je vlast poništila sve sporne zakone.
“Najbitnije je poništavanje zakona o imovini i potvrđivanje Šmita kao legalnog visokog predstavnika što on nije. Drugi talas dogovora je urađen skidanjem sankcija svim članovima SNSD-a. Pitanje svih pitanja jeste šta je Amerika tražila zauzvrat: da li državnu imovinu ili što brže NATO integracije i da li je SNSD na to pristao”, kazao je Blagić u razgovoru za naš portal.
