Izborni zakon Republike Srpske stupio je danas na snagu, ali ćemo tek za dvije godine znati da li je on donesen s jasnom namjerom da se na osnovu njega održavaju i lokalni i opšti izbori u Srpskoj ili je u parlamentu Srpske usvojen – „nako“.
Prema ovom zakonu, biraće se poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, delegati Vijeća naroda Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i delegati Doma naroda PSBiH. Članovi Predsjedništva BiH i poslanici Parlamentarne skupštine BiH birali bi se na osnovu Izbornog zakona BiH.
Izborni zakon Srpske je objavljen u „Službenom glasniku“ nakon što su prošli svi rokovi za prijavljivanje na izbore, pa nije bilo ni teoretske šanse da se političke stranke i pojedinci kandiduju za lokalne izbore po slovu ovog zakona. Predstavnici vlasti kažu da će na Opšte izbore 2026. godine izaći na osnovu Izbornog zakona RS, a ne na osnovu Izbornog zakona BiH.
„Naravno da se to neće desiti. Da li je iko normalan mogao da pretpostavi da će se to desiti? Oni nemaju uporište ni u Ustavu BiH, ni u Izbornom zakonu BiH. Svi naredni izbori će biti održani na osnovu Izbornog zakona BiH i u to nema nikakve sumnje“, kaže za MojuHercegovinu lider „ReStarta“ Stefan Blagić.
On dodaje da je predjsednik SNSD-a i Srpske Milorad Dodik počeo da se povlači sa politikom mirnog razdruživanja i da u tom svjetlu treba gledati i sve buduće aktivnosti koje su vezane za Izborni zakon Republike Srpske.
„Toliko su pričali o tom zakonu, a sada ga jedva i pominju. Vidjeli smo ko je glavni prilikom žrijebanja za trećeg ili petog delegata u Domu naroda PS BiH. Dodikova priča da će Snježana Novaković Bursać ostati delegat naprosto nije tačna. To se neće desiti“, kazao je Blagić.
U Republičkoj izbornoj komisiji kažu kako je više nego jasno da su zakasnili za ovogodišnje lokalne izbore u BiH, ali moguće je da će opšte izbore 2026. godine u Srpskoj provoditi entitetska izborna komisija. Predsjednik RIK RS Oliver Blagojević kazao je kako je stekao utisak da se „očekuje“ da će sljedeće opšte izbore zakazane za 2026. u Srpskoj provoditi RIK.
„Ne ulazim u postupke visokog predstavnika i politiku. Govorim sa tehničke strane. Potrebno je formiranje sekretarijata, potrebno je obezbijediti materijalno-tehničke pretpostavke, određena softverska rješenja, biračke spiskove“, istakao je Blagojević.
Blagojević i još četvoro članova RIK-a su u aprilu podnijeli ostavke na svoje funkcije, ali ih Narodna skupština RS nije prihvatila, te će oni biti na svojim pozicijama do raspisivanja novog konkursa. Njegovo raspisivanje se očekuje nakon što budu potvrđeni rezultati lokalnih izbora.
Entitetske izborne komisije se formiraju prema entitetskim izbornim zakonima, ali u skladu sa Izbornim zakonom BiH te njihovu nadležnost utvrđuje CIK. Prema Izbornom zakonu Republike Srpske iz 2002. godine, RIK RS provodi opozive opštinskih načelnika i gradonačelnika, izbore za savjete mjesnih zajednica, te donosi akte po kojima se vrši raspodjela sredstava za finansiranje izborne kampanje.
Federacija BiH nema nadležnu izbornu komisiju na entitetskom nivou, iako je Zakon o osnivanju organa za provođenje izbora usvojen još 2002. godine. U praksi, na lokalnom nivou veći značaj imaju opštinske izborne komisije koje su direktno „na terenu“ nadležne za provođenje izbora. Između ostalog, one određuju biračka mjesta, imenuju biračke odbore, odgovorne su za tehničke pripreme za izbore i za pravilno brojanje glasačkih listića.
Novinar Dragan Maksimović za MojuHercegovinu kaže kako ne vjeruje da će za dvije godine biti na snazi bilo šta što je na snazi danas. On dodaje da ja usvajanje zakona u parlamentu Srpske postalo besmisleno.
„Prije su se usvajale informacija i deklaracije koje nisu imale nikakvu pravno-formalnu snagu, a sada se usvajaju zakoni koje niko ne poštuje kada stupe na snagu. Imamo zakon koji nalaže osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva RS, ali nemamo tu Agenciju. Imamo zakon koji nam omogućava da ne poštujemo odluke Ustavnog suda BiH, ali se te odluke uredno poštuju. Kakve veze ima što je Izborni zakon usvojen i što je stupio na snagu? Nikakve“, rekao je Maksimović.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić predao je danas Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona RS sa prijedlogom privremene mjere. Upozorio je i na „namjeru i kontekst“ usvajanja Izbornog zakona RS.
„Od danas je službeno na snazi novi Izborni zakon Republike Srpke kojim se direktno oduzimaju nadležnosti državne Centralne izborne komisije i kojim se na antiustavan način reguliše materija koja je već propisana državnim Izbornim zakonom čime se želi stvoriti paralelni pravni poredak. Smatram da je to direktni udar na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine jer je jedinstveni izborni sistem izraz jedinstvene države“, naglasio je Zvizdić.
Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (UO PIK) navode da se nedavnim objavljivanjem Izbornog zakona Republike Srpske i Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi u “Službenom glasniku Republike Srpske” nastoje, kako tvrde, uzurpirati nadležnosti Centralne izborne komisije (CIK) BiH i stvoriti paralelni zakonski okviri.
PIK u saopštenju navodi da ovi zakoni, kao takvi, “krše Izborni zakon BiH i predstavljaju rizik za sprovođenje predstojećih izbora”.
Međunarodna zajednica, ističu,”neće dozvoliti nikakvo podrivanje nadležnosti BiH kroz uspostavljanje paralelnog izbornog sistema u Republici Srpskoj.
