Većina građana Bosne i Hercegovine smatra da sloboda medija u BiH uopšte nije ili je samo djelimično prisutna. Svaki četvrti ispitanik mišljenja je da napadi na novinare u nekim slučajevima mogu biti opravdani. Ovo su rezultati istraživanja Medijske slobode u BiH u 2021. godini koje su predstavili Fondacija Friedrich Ebert Stiftung u BiH i Udruženje/udruga BH novinari.
Kako je naglasio Peter Hurrelbrink, direktor Fondacije Friedrich Ebert u BiH, ovo istraživanje radi se na godišnjem nivou od 2009. godine i od posebne je važnosti za slobodu medija.
“Bez slobodnih medija nema ni slobodne demokratije. Širom svijeta autoritarne vlade preduzimaju sve oštrije mjere protiv nezavisnih medija, stotine novinara su uhapšeni i osuđeni zbog izvještavanja o pandemiji. U vremenima krize nezavisno i slobodno novinarstvo je od posebnog značaja. Više od 50 novinara širom svijeta u proteklih godinu dana su izgubili živote zbog svog rada, a njihova ubistva ostala su nerazjašnjena i nekažnjena“, upozorio je Hurrelbrink.
Oko polovine novinara radi za ispodprosječne plate
Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, kaže da se u BiH kada je riječ o medijskim slobodama već godinama ništa ne mijenja nabolje.
“Nemoguće je očekivati da se bilo šta poboljša u uslovima rada novinara u BIH jer se ni u državi ne poboljšava ništa. Ekonomski faktori su poražavajući, oko polovine novinara radi za ispodprosječne plate, oko 40 posto ih nema riješen radno-pravni status. Sigurnosni uslovi su takođe sve gori – sedmično imamo najmanje jedan nasrtaj na novinare, bilo verbalni ili fizički napad. Sve dok predstavnici najviših političkih i pravosudnih institucija u zemlji generišu napade na novinare, stanje se neće promijeniti”, rekao je Divković.
Predstavljajući glavne rezultate studije, generalna sekretarica Udruženja BH novinari Borka Rudić kazala je kako je istraživanje pokazalo da u 2021. godini građani BiH najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama (76%), zatim nevladinom sektoru (45%), institucijama vlasti (38%) te međunarodnoj zajednici (37%), dok u političke stranke i političare imaju najmanje povjerenja. U poređenju sa prethodnom 2020. godinom, najveći pad povjerenja građana prisutan je prema nevladinom sektoru, međunarodnoj zajednici i institucijama vlasti generalno.
Dvije trećine građana BiH smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH, a slijede opšta politička klima i finansijska zavisnost. Skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije u BiH. Takođe, više od polovine stanovnika BiH smatra da su političari i političke partije glavni kršitelji novinarskih prava i sloboda, a to mišljenje je prisutno kod tri četvrtine stanovnika RS i polovine ispitanika iz Federacije BiH.
Izvještavanje tokom pandemije
Da bi došlo do unapređenja kvaliteta novinarskog rada, stanovnici BiH smatraju da je potrebno prije svega pooštriti kriterijume za ulazak u novinarsku profesiju, unaprijediti sistem obrazovanja novinara, potom poboljšati uslove rada, osigurati bolju primjenu zakona te poboljšati materijalni i finansijski položaj struke.
Kada je riječ o izvještavanju medija o pandemiji virusa COVID-19, polovina ispitanika smatra da je u posljednjih godinu dana imala dovoljno informacija o tome, ali i da su te informacije mogle biti prezentovane na razumljiviji način kako bi građani bolje shvatili mjere koje su vlasti preduzimale. Podijeljeno je mišljenje ispitanika o tome da li su se novinari pridržavali etičkih načela u izvještavanju o posljedicama korona virusa, posebno o smrtnim ishodima i povećanju broja oboljelih.
Većina ispitanika smatra i da je evidentan politički uticaj na javne servise u BiH, bez obzira da li se radi o izboru urednika i direktora, uređivanju dnevnika i političkih emisija ili zapošljavanju novinara. Skoro polovina građana se zalaže za ukidanje RTV takse, dok se trećina zalaže da direktnu naplatu takse.
Bojkot političara koji nemaju fer odnos
Sve dok iz godine u godinu imamo povećan broj napada na novinare i ignorantski odnos vlasti prema zahtjevima iz novinarske zajednice da se pooštre sankcije, da se izmijene zakoni o slobodi pristupa informacijama, da se uspostavi institucija ombudsmena ili sudskog vještaka specijaliziovanog za medije, čestitke koje nam stižu od zvaničnika povodom Svjetskog dana slobode medija ostaće samo isprazne floskule. Međutim, neophodna je i veća solidarnost među samim novinarima i bojkot onih političara koji nemaju fer odnos prema medijima i novinarima ili ih napadaju i prijete im, zaključili su učesnici današnje diskusije.
Izvor: N1
