“Ja sam Dodik i poručio bih da volim Bosnu i Hercegovinu. Sve ovo do sada bila je šprdnja. Naučio sam arapski jezik zbog mojih prijatelja muslimana koje jako volim. As-salamu alaykum!”
Ovo obraćanje predsjednika Republike Srpske nedavno je preplavilo društvene mreže. To je vjerovatno prvi deepfake news u Bosni i Hercegovini, odnosno lažna vijest koju je kreirala vještačka inteligencija.
Deepfake news se zasniva na „generativnim suparničkim mrežama“. To je tehnologija koju je izumio Ian Goodfellow 2014. godine. Algoritam uključuje dvije odvojene umjetne inteligencije – jednu koja generiše sadržaj i drugu koja pokušava prepoznati da li su te fotografije stvarne ili su lažne. Pored same slike i videa, deepfake takođe može izmijeniti i audio sadržaj. Pomoću ove tehnologije je moguće umetnuti nove riječi u govor osobe.
Iako se razlika između originala i falsifikata i dalje može raspoznati golim okom ili uhom, već je sada jasno da deepfake može imati potencijalno zastrašujuće posljedice, posebno u bliskoj budućnosti. Bilo da se radi o uticaju na mase (manipulacijom govora i izjava političkih i vjerskih vođa) ili o diskreditaciji pojedinačnih ljudi (javnih ličnosti ili privatnih osoba), ovako uvjerljivi snimci lažnog sadržaja upozoravaju na oprez.
„Vještačka inteligencija je zaista postala snažan alat za stvaranje deepfakea, što može rezultirati širenjem dezinformacija kroz medije. Da bi se borili protiv ovoga, mediji će morati da koriste više nivoa verifikacije prije nego što objave sadržaj. To uključuje korišćenje tehnologije koja prepoznaje deepfake materijal, obuku novinara kako prepoznati ovakve falsifikate, kao i saradnju sa nezavisnim factchecking organizacijama koje se bave istraživanjem istinitosti sadržaja“, istakao je za MojuHercegovinu viši asistent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Borislav Vukojević.
Fake news je, dodaje on, širi pojam koji obuhvata sve vrste netačnih informacija, dok deepfake news obično označava sadržaj stvoren pomoću vještačke inteligencije, kao što su manipulisani video i audio zapisi.
„Da bi se prepoznala razlika često je potrebno kombinovati ekspertska znanja i specijalizovane alate za detekciju. Kraće rečeno, sve što je do sada bilo potrebno znati o medijskoj i informacionoj pismenosti, moraće se nadograditi“, smatra Vukojević.
Ako deepfake news postane sveprisutan, tvrdi on, to bi moglo ugroziti kredibilitet medija. Međutim, upravo zbog takve prijetnje, novinarstvo može postati još važnije. Umjesto da samo prenose informacije, novinari bi mogli imati ključnu ulogu u verifikaciji i preispitivanju informacija, pružajući publici pravovremene i tačne izvore. To bi moglo dovesti do povratka osnovnim novinarskim vrijednostima, gdje će istraživačko novinarstvo i objektivno izvještavanje imati primat nad senzacionalizmom.
„Deepfake tehnologija je već prepoznata kao potencijalna prijetnja na zapadu. AI tehnologija može se koristiti u razne svrhe, kao što su zabava ili obrazovanje, ali postoji zabrinutost zbog njene zloupotrebe u političke i manipulativne svrhe. Mnoge zapadne zemlje već traže načine kako da se reguliše i kontroliše upotreba deepfake tehnologije u medijima. Jedan od načina kako se treba boriti je usvajanje AI tehnologije da bude pomoć u redakcijama, te će se na taj način spriječiti manipulisanje“, istakao je Vukojević.
Snimak razgovora evropskih zvaničnika sa gradonačelnikom Kijeva Vitalijem Kličkom prošle je godine obišao svijet. To ne bi bilo ništa neobično da se zapravo nije radilo o kompjuterski generisanom video-pozivu lažnog gradonačelnika. Da nešto nije u redu sa ukrajinskim sagovornikom prva je primijetila gradonačelnica Berlina Franziska Giffey. Ova tehnologija ima toliko potencijalno opasnih i štetnih primjena da je američka savezna država Kalifornija još 2019. donijela propis kojim se zabranjuje korišćenje „softvera i tehnologija za sintetički video“.
Na YouTubeu i društvenim mrežama već godinama se „vrti“ snimak pod nazivom „Synthetized Obama“ (vještački Obama) u kome bivši američki predsjednik drži govor koji nikada zapravo nije održao. I sam Obama je bio zapanjen realističnošću ovog snimka, te upozorio na moguće zloupotrebe vještačke inteligencije i GAN softvera.
Istraživači i stručnjaci upozoravaju da deepfake i GAN tehnologija mogu biti izuzetno opasni u pogrešnim rukama. Naime, nekoliko kompanija već godinama razvijaju softvere koji mogu da obrade velike baze podataka i veliku količinu fotografija osoba. Tako nedemokratski režimi i države mogu „učitati“ svoje državne baze ličnih isprava građana i za kratko vrijeme dobiti kompjuterski sistem sposoban za nadzor i kontrolu praktično svih ljudi u državi ili na određenoj teritoriji.
„Vještačka inteligencija je ušla u sve pore života, što je bilo i za očekivati. Ali je problem to što smo mi tehnološke inovacije dočekali nespremni na svim nivoima. Umjesto ozbiljnih problema sa kojima se suočava cijeli svijet mi imamo primitivne medijske probleme, primitivnu medijsku borbu, primitivnu političku i medijsku scenu i nedoraslost za bilo kakvu vrstu borbe sa savremenim pošastima“, istakla je za MojuHercegovinu savjetnik za medije i političku komunikaciju Marija Milić.
Prije nekoliko mjeseci svijet je obišao snimak predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog koji je, navodno, na svom stolu imao narkotike. Zbog ovoga su sve društvene mreže, prvenstveno Facebook, Twitter i Instagram, uvele tzv. nultu toleranciju (zero policy) na sadržaje za koje se sumnja da su kreirani deepfake tehnologijom.
„Kako ćemo znati razliku između fake newsa i deepfake newsa? Kako ćemo znati razliku između dezinformacije, laži i lažne vijesti? Reklo bi se nikako. Ako pitate medijski nepismeno stanovništvo. Ili još gore – medijski nepismene funkcionere. Ali ako pitate nas koji poznajemo dešavanja, znamo proces nastanka jedne vijesti, znamo procese koji se dešavaju – reći ćemo: lako. Provjerom činjenica. Provjerom vijesti prije nego što se prenese. Provjerom autentičnosti, provjerom zdravog razuma“, kazala je Milićeva.
Kad se to desi, dodaje ona, novinarstvo će se ponovo baviti onim što zapravo i jeste njegov smisao – baviće se događajima i činjenicama, a ne izjavama. Događaji i procesi će opet biti u centru, a ne to šta neko misli o njima.
„Nisam od onih koji smatraju da će novinarstvo postati besmisleno ili da će doći trenutak kad ćemo ga i zvanično sahraniti. Prije bih rekla da upravo živimo najgori, najteži i najprimitivniji sociološki period i da se novinarstvo, praktično, samo uklopilo. Niti je uzrok, niti jedina posljedica. Doći će trenutak kad će novinarstvo morati da se vrati na pravi put, jer javnost je jedini orijentir. S obzirom na to da je kompletna planeta skrenula sa kolosijeka isto tako će morati da se i vrati. Ako griješim onda upravo svjedočimo smaku svijeta“, kazala je Milićeva.
Vraćanje suštinskom uređenju medijske scene pravilima koja važe za normalan svijet, ističe ona, jeste rješenje. Ono što je važno da znamo, a što važi i svijet i za nas, jeste da prednostima vještačke inteligencije (koje su brojne) moraju da vladaju pametni, mudri i prirodno inteligentni ljudi.
„Daj budali konje i kočije, pa će napraviti belaj. Ne treba joj auto bez kvačila i sa elektronikom. Nije nama prijetnja vještačka inteligencija već nedostatak prirodne. I moć u rukama ljudi sumnjive inteligencije i morala. Pazite, dobar novinar je uvijek morao da bude i dobar čovjek. Rječitost, britkost, oštar jezik je samo alat. Ali da bi znao da izvaže šta je suštinski tema koja muči čovjeka, a novinarsko pisanje može da pomogne da se riješi problem, njegov moralni kompas morao je da presudi“, zaključila je Marija Milić.
