Glečeri nestaju širom svijeta, a njihovo topljenje je izvjesno. Stručnjaci pretpostavljaju da će se do 2050. godine Dalmacija suočiti s ozbiljnim rastom nivoa mora, a štete koje će nastati mogle bi se mjeriti u milijardama.
– Poplavna dolina Kaštelanskog zaliva (uključuje Split, Trogir, Solin i Kaštela) danas se procjenjuje na 5,4 kvadratna kilometra. Do 2050. godine to bi, uz najviši predviđeni rast nivoa mora od 31 centimetar, moglo biti 6,6 kvadratnih kilometara, a 2100. godine više od osam kilometara. Po broju stanovnika ugroženih poplavama Kaštelanski zaliv definitivno zauzima prvo mjesto – kazala je mr sc. Željka Škaričić, direktorica PAP/RAC.
U odnosu na današnji procijenjeni broj od 2.900 ugroženih, u projekcijama i za 2050. i za 2100. ugroženih bi, po najgorem scenariju, bilo 12.400, odnosno 14.200, dok bi se troškovi šteta u poplavnoj dolini Kaštelanskog zaliva s današnjih 2,5 miliona evra, u slučaju da se ništa ne preduzme u prilagođavanju klimatskim promjenama, mogli popeti na 74, odnosno na čak 790 miliona evra godišnje na kraju vijeka, piše Slobodna Dalmacija.
– I obala i morski okoliš Sredozemlja, kao i Јadrana, desetinama godina su izloženi različitim snažnim štetnim pritiscima, uzrokovanim, među ostalim, pretjeranom urbanizacijom, izgradnjom uz obalu, onečišćenjem, zagađenjem, turizmom, opterećenjem prirodnih resursa, prvenstveno vodnih i možda prije svega nekoordinacijom među različitim sektorima, lokalnim, regionalnim i državnim tijelima i institucijama – napominje Škaričić.
Јedno od najvećih opterećenja obale je urbanizacija, gradnja “prvi red do mora” od šezdesetih godina do danas broj stanovnika u Hrvatskoj narastao je za samo tri posto, a sagrađeno je četiri, vjerovatno i pet puta više građevina nego što su zajedno izgradile sve prethodne generacije, rečeno je na predavanju. Demografske procjene govore o daljem padu broja stanovnika u Hrvatskoj, ali prostorni planovi dopuštaju deseterostruko povećanje urbanizovanosti obale.
Procjene o povećanju urbanizacije uglavnom se odnose na zonu najbližu moru, onu koja je istovremeno zona najvećeg rizika povezanog s rastom nivoa mora. Upravo u toj zoni u Kaštelima bi se, u svrhe sprečavanja podizanja nivoa mora, pod hitno trebalo krenuti s izgradnjom obalne infrastrukture, upozorio je Vedran Petrov, ekspert za obalno inženjerstvo.
