Jedanaesti saziv Narodne skupštine Republike Srpske, izabran u novembru 2022. godine, bliži se kraju mandata. Kroz njegovih 83 poslanička mjesta, zbog ostavki, smjena i preuzimanja drugih funkcija, prošlo je više od 100 ljudi. Prije nego što birači 4. oktobra odluče ko će sjediti u tim klupama naredne četiri godine, vrijedi pogledati kako su dosadašnji poslanici zapravo koristili svoj mandat – tačnije, koliko su ga uopšte koristili da progovore.
Na osnovu službene evidencije o poslaničkim aktivnostima u XI sazivu, koja bilježi broj učešća svakog poslanika u skupštinskim diskusijama, izdvaja se slika duboko neujednačene participacije – nekoliko poslanika je nosilo teret gotovo svake rasprave, dok su drugi cijeli mandat proveli u potpunoj tišini.
Vukanović sam govorio više nego cijeli klub SNSD-a
Na vrhu ljestvice po broju učešća u diskusiji nalazi se Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, sa čak 463 zabilježena učešća – gotovo dva i po puta više od drugoplasiranog. Za poređenje, to je otprilike jednako zbirnom broju diskusija čitavog poslaničkog kluba SNSD-a, najveće stranke u Skupštini.
Iza njega slijedi Ognjen Bodiroga (SDS) sa 206 učešća, pa Milanko Mihajilica (PDP) sa 193. Zatim dolaze Željko Dubravac (Narodni front) sa 153 i Igor Crnadak (PDP RS) sa 152 učešća, a šesto mjesto pripada Srđanu Mazalici (SNSD) sa 140 učešća – jedinom predstavniku vladajuće stranke u samom vrhu ljestvice. Slijede još dvoje poslanika Liste za pravdu i red, Đorđe Vučinić sa 133 i Zagorka Grahovac sa 117 učešća, dok “top 10” zaokružuju Mirna Savić-Banjac (PDP) sa 114 i Tomica Stojanović (SDS) sa 110 zabilježenih učešća u diskusiji.
Najveća stranka, najtiši prosjek
Kada se poslanici grupišu po stranačkoj pripadnosti i izračuna prosječan broj učešća u diskusiji, slika postaje još izrazitija. Poslanici Liste za pravdu i red, iako ih je svega troje, u prosjeku su učestvovali u diskusiji 237,7 puta. Slijedi PDP sa prosjekom od 102 učešća, pa SDS sa 57,1…
Na drugom kraju ljestvice nalazi se, prilično neočekivano za najveću i vladajuću stranku, upravo SNSD – njegovih 28 poslanika u prosjeku je učestvovalo u diskusiji samo 15,9 puta tokom cijelog četvorogodišnjeg mandata. Ispod SNSD-a su samo manje koalicione stranke: SPS sa prosjekom 7,7, koalicija SP-NDP-SNP sa 6,6, NPS sa 6, i DNS, čiji je jedini poslanik, Predrag Nešić, “upisao” nulu.
Ova razlika nije nužno iznenađujuća sama po sebi: poslanici najveće vladajuće stranke rjeđe imaju potrebu da govore jer njihovi prijedlozi po pravilu prolaze glasanjem bez otpora, dok opozicija govorom pokušava da nadomjesti ono što joj nedostaje u brojevima. Ali razmjer razlike – od prosjeka blizu 240 kod Liste za pravdu i red do 16 kod SNSD-a, gotovo petnaestostruka razlika – ipak govori nešto o tome ko je u ovom sazivu bio spreman da javno obrazlaže svoje pozicije, a ko se uglavnom oslanjao na brojčanu većinu.
Poslanici koji nikada nisu progovorili
Čak sedmoro poslanika sa punim četvorogodinjim mandatom nisu zabilježili niti jednu diskusiju: troje poslanika SNSD-a (Danijel Jošić, Nina Bukejlović i Radojica Vidović), troje samostalnih poslanika (Milan Dakić, Nikolina Šljivić i Siniša Mijatović) i već pomenuti Predrag Nešić.
Ovom spisku pridružuju se i tri poslanika kojima je mandat počeo tek u drugoj polovini 2025. i 2026. godine (Miodrag Mišić, Sandra Erkić i Zoran Blagojević) – njihov nulti rezultat djelimično se može objasniti kratkim vremenom koje su proveli u sazivu, za razliku od prethodne sedmorke koja je imala pune četiri godine da progovori makar jednom.
