Početna  /  Uzgojem duvana u Hercegovini krše se zakoni, proizvođači u strahu
Hercegovina

Uzgojem duvana u Hercegovini krše se zakoni, proizvođači u strahu

MOSTAR – Zakonska regulativa o uzgoju ne postoji, otkupnih stanica za duvan više nema. U Hercegovini se duvan uzgaja više od dva vijeka i hiljadama porodica donosio je hljeb i život.

Duvanar Gojko Pezer (FOTO: DW)

Duvan je nekada bio “žuto zlato”, a danas proizvođači moraju da strahuju od zatvora i uništavanja nasada, piše Dojče Vele.

Mnogi i dalje uzgajaju duvan makar strepili pred policijskim istražiocima, jer krše postojeće zakone o duvanu.

– U mojoj porodici duvan se sadio od mojih pradjedova, a u grudsko područje stigao je čak 50 godina prije vinove loze. Ali, danas je stanje u ovoj poljoprivrednoj djelatnosti potpuni haos. Nekada su otkupne stanice postojale u Trebinju, Ljubuškom, Stocu, Čapljini, Posušju, Širokom Brijegu. Danas su sve propale, zatvorene i, slučajno ili ne, gorjele su u požarima i po nekoliko puta – kaže Gojko Pezer iz mesta Pogana Vlaka u opštini Grude.

Ovaj hercegovački proizvođač duvana već godinama se bori protiv vjetrenjača. Uprkos tome i ove godine sa porodicom uzgaja duvan na nekoliko njiva iako je, kako sada stvari stoje, cjelokupna proizvodnja duvana u Hercegovini nezakonita. Naime, duvanari se ne mogu registrovati u Hercegovini kao proizvođači, jer ne postoje otkupljivači.

– Nemamo otkupnih stanica, nemamo zakona koji bi nam omogućio da se ovde registrujemo kao proizvođači. To možemo jedino još u Orašju i Bijeljini. Zato smo svi mi duvanari sada za državu – kriminalci. U svakom trenutku policijski istražioci mogu nam uništiti rasadnike, zasađeni duvan ili naše sušare, a mnogima od nas se sudi ili su već kažnjavani zbog proizvodnje duvana kao robe koja podliježe akcizama. Na to je danas spalo naše “zlato” – kaže ovaj bivši inženjer.

On, kao i njegov kolega Ambrozije Leko, ne planiraju da odustanu od duvana. Suprotno od toga: od političara će insistirati na donošenju zakona kojim bi se proizvodnja duvana u Hercegovini legalizovala. Obojica ovih duvanara su među njih 60-ak iz ovog kraja protiv kojih se vodi ili se vodio sudski postupak zbog nezakonite trgovine duvanom.

– Politika se mora pozabaviti i donijeti zakone. Duvanari nisu kriminalci, a duvan se sadi iz potrebe za životom. Samo tražimo da na svojoj zemlji uzgajamo duvan i da se registrujemo kao proizvođači. Sramota je kako se u duvanu ne vidi značaj u zapošljavanju i cjelokupnu ekonomiju u Hercegovini, pa tako i državu i to u vremenu kada tehnologija omogućava lakšu proizvodnju – smatraju obojica.

Gojko Pezer i Ambrozije Leko (FOTO: DW)

Uprkos svemu, kažu da će sljedeće godine posaditi još više.

Kvalitetan i prepoznatljiv proizvod

Još se priča u tom kraju o zlatnom dobu proizvodnje duvana za vreme Austro-Ugarske, ali i bivše Jugoslavije. Ostaci kamenih zgrada otkupnih stanica još svedoče o važnosti duvana za život nekadašnjeg hercegovačkog poljoprivrednika. Danas su skoro svakodnevne vijesti iz Uprave za indirektno oporezivanje o zaplijeni duvana i prodaji na crno.

Važnost proizvodnje duvana, ali i veliki nerešen problem vide i mjerodavni u vlasti. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona konstatuje da ovaj problem postoji.

Mi imamo problem s proizvodnjom duvana. Ugasila se i u stečaju je i posljednja otkupna stanica duvana u Hercegovini i problem su otkupljivači. Nama je interes revitalizacija proizvodnje i u tome vidimo primarni razvoj poljoprivrede, pored sadnje smilja, povrća i voća. To će svakako biti privredni zamah u Hercegovini – smatra Jović.

Plan za revitalizaciju proizvodnje duvana u Hercegovini postoji i među stručnjacima u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar. To je pravni nasljednik nekadašnjeg Duvanskog instituta Mostar, osnovanog daleke 1961. godine.

Kilogram za cijenu 3 kutije cigareta

Marko Ivanković, koji je na čelu Agromediteranskog zavoda, već duže vrijeme ima ideju kako proizvodnju duvana učiniti značajnim ekonomskim pokretačem, a hercegovačkim duvanarima vratiti dostojanstven život.

– Otvaranje tržišta i smanjenje otkupnih cijena je učinilo svoje. Projektna ideja je legalizovati, revitalizovati proizvodnju hercegovačkih sorti duvana i zainteresovati ulagače-otkupljivače koji u tome vide ekonomsku korist. Uvjeren sam da bi visokokvalitetan duvan iz Hercegovine i proizvodi od duvana imali svoje mjesto na tržištu – smatra Ivanković, a piše DW.

Međutim, prema njegovoj procjeni, od ideje do realizacije projekta potrebne su tri godine i zainteresovani ulagač, ali hercegovački duvanari kažu da nemaju toliko vremena.

U međuvremenu, hercegovački duvan se prodaje od 15 KM po kilogramu, za razliku od skupih cigareta od 5 KM po kutijici, te bilježi sve veću potražnju. Čak i uz stalnu prijetnju zaplijene duvana i visoke novčane kazne ili čak zatvora.

9 Shares
9 Shares
Copy link