Stotine tužbi sarajevske agencije “Eos matrix”, koja je otkupila dospjela i sporna potraživanja Mikrokreditne fondacije “Prizma” i Mikrokreditnog društva “Sinergija”, protiv građana BiH, pale su pred sudovima zbog zastare, ali i zbog toga što mnogi krediti nisu nikada ni postojali.
Više advokata koji zastupaju građane u ovim parnicama potvrdili su za Moju Hercegovinu da su dobili pred sudovima u parnicama po tipskim tužbama koje ova agencija podnijela protiv stotina njihovih klijenata. U više navrata, presudama je dokazano da se radilo o nepostojećim potraživanjima, o čemu svjedoči i prošlogodišnja presuda u krivičnom postupku po kojoj je u jednom danu poništeno čak 162 kredita. U brojnim drugim situacijama, nije ni raspravljalo o tome da li je potraživanje ikada i postojalo, a sudovi su tužbene zahtjeve odbijali kao apsolutno zastarjele.
Tako je krajem prošle godine Kantonalni sud u Bihaću usvojio rješenje E. P. iz Cazina koja je tražila ponavljanje pravosnažno okončanog postupka pred Opštinskim sudom u ovom gradu prema kojem je ona bila obavezna da u roku mjesec dana isplati 10.000 maraka na ime duga sa zakonskom zateznom kamatom, kao i troškove postupka, te sudsku taksu na tužbu i taksu na presudu.
U žalbi drugostepenom sudu navodi se da je presuda donesena nezakonito, jer tužena nije dobila mogućnost da raspravlja pred sudom.
“Tužena je podnijela prijedlog za ponavljanje postupka zbog propuštanja suda u Bihaću. Osporena presuda je zasnovana na povredi Zakona o parničnom postupku Federacije BiH i smatra da je prvostepeni sud suprotno zakonu izvršio dostavljanje tužbe tuženoj te donio nezakonitu i nepravilnu odluku, čime su povrijeđena prava tužene na pravično suđenje”, navodi se u presudi.
Palo 200 tužbi
Njen advokat Din Tešić, čija je kancelarija specijalizoana za sporove vezane za nekretnine, eksproprijacije i bankarstvo i koji zastupa nekoliko stotina žrtava “Prizme” i “Eos matrixa”, kaže da je više ni ne broji koliko presuda su njegovi klijenti dobili protiv ove agencije.
“Od početka našeg angažovanja, uspješno smo osporili pred sudovima u Bosni i Hercegovini preko 200 potraživanja. Mislim da je taj broj već prešao i 300 osporenih kredita. U krivičnom postupku pred Osnovnim sudom u Gradišci su oglašena ništavim 162 kreditna potraživanja otkupljena od MKF “Prizma” Sarajevo”, kaže Tešić.
Kaže da je u određenim slučajevima čak i u presuđenim stvarima uspijevali da ponove postupak i utvrde zastarjelost potraživanja “Eos Matrix-a”, kao što je slučaj iz Cazina.
“I danas imamo veliki broj slučajeva kako su otkupljena sporna potraživanja Nove Banke i Sber bank Banjaluka (današnje Atos banke), kao i drugih finansijskih institucija kao što je MF “Sinergija” i ostalih banaka. Nadamo se i u budućnosti objektivnom i nepristrasnom radu pravosuđa u ovakvim predmetima, kao što je to bio slučaj do sada”, kaže Tešić.
Inače, “Prizma” je bila jedna od najvećih mikrokreditnih organizacija u BiH koja je, prema vlastitim podacima, imala više od 50.000 klijenata te 86 zaposlenih, a u 2014. godini zabilježila je manjak od 45 miliona maraka. U stečaj je otišla sa potraživanjima većim od 100 miliona maraka.
Iz “Prizme” su isticali da su pomenutom stanju najviše doprinijele neplatiše, kojih su imali u 119 opština u BiH.
Ostali bez dozvole pa prodali potraživanja
Na svom vrhuncu, navodno su imali 400.000 plasiranih kredita vrijednosti preko 640 miliona maraka.
Agencija za bankarstvo FBiH 2014. godine upozorila je da izvještaj nezavisnog spoljnog revizora ADITION-a o poslovanju “Prizme” nije u skladu sa zakonom i proglasila ga je nevažećim, a potom im je oduzela dozvolu za rad.
Nakon toga počelo je raskrinkavanje onoga što su službenici “Prizme” radili ljudima, ali bez konkretnog uplitanja tužilaštava koji bi istražili kako su sproveli na hiljade prevara.
Kako je dokazano u više krivičnih sudskih postupaka, službenici “Prizme” su ljudima, koji su digli nekoliko hiljada i nisu mogli vraćati pomenute kredite nudili nove ugovore na pozajmice sa većim iznosima, kako bi vratili prvobitne pozajmice. Neuke stranke su nagovarali da novim kreditima pokriju stare dugove i dobiju vrijeme i novac za oporavak, “kalemeći” kamatu na kamatu, čime su ih uvlačili u začarani krug.
U priču bi potom uvlačili članove svoje porodice ili prijatelje, kako bi oni dizali nove pozajmice i vraćali stare.
MKF “Prizma” je potom gurnuta u stečaj, njena potraživanja otkupio je “Eos Matrix”, agencija koja je ovim ljudima u proteklim godinama zagorčavala život neprestanim proganjanjem, pozivima i pritiscima, kako bi naplatili nepostojeća potraživanja, o čemu je Moja Hercegovina pisala mnogo puta.
Tada je krenula agonija nekoliko hiljada građana koji su u neznanju ili na prevaru upleteni u prevare sa kreditima i kasnije u agoniju borbe protiv agencije koja ih pokušava naplatiti od žrtava prevare.
Žrtve uglavnom neuke stranke
Na sudovima je palo nekoliko stotina tipskih tužbi koje su podnesene protiv građana, a bilo i onih koje su donesene u krivičnim postupcima.
Tako je Osnovni sud u Gradišci osudio u martu prošle godine Gorana Čikića zvanog “Sani” na dvije godine zatvora i poništio čak 162 lažna ugovora o kreditu koje je sklopio kao službenik Mikrokreditne fondacije “Prizma”, a čija je potraživanja otkupio “Eos Matrix”, čime je okončana višegodišnja borba 124 građana koji su vjerovali da su dobili donacije, a u stvari su lažno kreditno zaduženi.
Čikić je sa građanima, redom slabijeg imovinskog stanja, zaključio ugovore o kreditu na iznose od 1.000 KM, 9.000 KM i 10.000 KM, a isplatio im iznose od 400 do 1.000 maraka koje je lažno predstavio kao bespovratnu novčanu pomoć ove fondacije.
Ovo nije jedina presuda za krivično djelo protiv radnika ovih mikrokreditnih organizacija, ali do sada nikada nisu podignute optužnice protiv njihovih rukovodilaca bez kojih jasno da nikada ne bi ni mogli da počine ova djela.
U septembru 2022. godine, osuđena je Dragana Balać iz Mrkonjić Grada za isto djelo kao i Čikić i to na tri godine i dva mjeseca zatvora, dok je njena koleginica Radosava Savić oslobođena.
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv Milenka Ponjarca, bivšeg radnika „Prizme“, potvrđenu u Osnovnom sudu u Sokocu.
Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i krivičnih postupaka protiv radnika “Prizme”, zbog zaključivanja fiktivnih ugovora o kreditima.
Zanimljivo je to što se trgovanje potraživanjima i dalje stoji u takozvanoj sivoj zoni. Podaci od prošle godine govore da su se banke i mikrokreditne organizacije otarasile loših kredita ukupne vrijednosti preko 950 miliona maraka, prodajući ih manje poznatim i gotovo misterioznim agencijama koje apsolutno niko ne kontroliše.
Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže da je i ona imala nekoliko predmeta u kojima je zastupala građane koji su završavali na sudu zbog “Eos matrixa”. Govori da se proganjanje radnika “Eosa” ni nakon presude nije završavalo.
“Radilo se o zastarjelim potraživanjima koja je “Eos” kao otkupljeno potraživanje zahtjevao pred sudom. Iako su moje stranke dobijale pravosnažne sudske odluke u svoju korist, žalili su mi se da ih zaposleni u “Eos Matrix-u” uporno zovu sa različitih telefonskih brojeva i zahtjevaju isplatu duga. Mnogi klijenti su krivično prijavljivali “Eos Matrix” za proganjanje i uznemiravanje, jer su im jasno davali do znanja da ne žele sa njima kontakt i da ih prestanu zvati, međutim ova agresivna poslovna praksa znala je trajati godinama”, kaže Kisin Zagajac i dodaje da joj nije poznato da li je donesena neka tužilačka odluka po krivičnim prijavama za uznemiravanje.
