Okružni sud u Banjaluci odbio je žalbu kompanije “Eos Matrix” koja na sve moguće načine pokušava da naplati otkupljena navodna potraživanja bivše Mikrokreditne fondacije “Prizma” koja je pod maskom donacija “napakovala” kredite hiljadama građana, gotovo isključivo onima koji se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.
U presudi donesenoj krajem februara, navodi se da se odbija zahtjev “Eos Matrixa” za naplatu “duga” u visini od 6.000 KM plus zatezna kamata od 347 KM i sudski troškovi. Umjesto toga, “Prizma” je obavezna da tuženoj strani nadoknadi sudske troškove od 920 KM. U tužbi koju je “Prizma” podnijela protiv klijenta čije je ime poznato banjalučkom advokatu Dinu Tešiću, firma “Eos Matrix” je pokušala da naplati potraživanja koja zapravo ni ne postoje. Ovo je samo jedno u dugom nizu suđenja i borbe za pravdu u slučaju velike organizovane prevare MK “Przima”, o čemu je Moja Hercegovina pisala u više navrata.
Advokat Din Tešić kaže da sada očekuje da će sud postupiti jednako u svim predmetima u kojima je istovjetno činjenično stanje.
To bi značio kraj agonije za veliki broj neosnovano tuženih lica. Određeni broj klijenata koje zastupa naša kancelarija su žrtve prevare od strane pojedinaca koji su bili zaposleni u MF ‘Prizma’ Sarajevo. U njihovu korist najbolje govori svjedočenje bivše radnice ove mikrokreditne organizacije pred Osnovnim sudom u Banjaluci koja je pod zakletvom priznala da su varali ljude. Ona je potvrdila da novac nije isplaćivan kao kredit, nego su iznose u visini od 500 do 1.000 maraka predočavane klijentima kao donacije. Takođe, dio naših klijenata podnio je i krivičnu prijavu protiv zaposlenih u ‘Eos Matrixu’ zbog proganjanja, pa se nadamo uskoro završetku istrage, kako protiv osumnjičenih za prevaru, tako i za ovo krivično djelo”, rekao je Tešić.
Svjedokinja je pod zakletvom ispričala pred sudom da je radila u MK “Prizma” od 2007. do 2014. godine kao kreditni službenik. Ona je potvrdila da je sa klijentom zaključila ugovor koji je glasio na iznos od 10.000 KM, a da mu je isplatila samo 1.000 KM uz obrazložnje da ni to ne treba da vraća “jer je u toku akcija”, čime ga je dovela u zabludu. Na pitanje suda zašto je potpisala da je isplatila 10.000 KM i gdje je završilo preostalih 9.000 KM, ona je rekla da ne zna jer ih nije uzela iz kase, te da je takvo bilo naređenje firme.
Prije nekoliko dana Policijska uprava podnijela je izvještaj protiv Dragana Jungića iz Laktaša zbog sumnje da je prevarama pribavio korist od oko 23.000 maraka.
“On se sumnjiči da je u toku 2012. i 2013. godine u Srpcu kao kreditni službenik mikrokreditne fondacije iskorištavanjem svog položaja ili ovlaštenja doveo u zabludu I. T. iz Srpca, na način da će joj biti omogućena isplata kredita u iznosu od 1.000 maraka. On je zatim sačinio zahtjev za kredit i lažni ugovor o kreditu kojim je zadužuje za iznos od 9.000 maraka, ali joj novac nikad nije isplatio”, rekla je portparolka PU Gradiška Slobodanka Subotić i dodala da je on kreditno zadužio i M. A. iz Srpca na isti iznos i nije mu isplatio novac čime ih je zajedno oštetio za 22.953 maraka, a sebi pribavio materijalnu korist.
Policijska uprava Banjaluka je početkom jula ove godine takođe podnijela izvještaj protiv tri radnika MKF „Prizma“ zbog istih krivičnih djela zbog sumnje se da su prevarili više hiljada građana i stekli korist od preko milion maraka. Situacija je slična u brojnim opštinama u Srpskoj, a građane su dovodili u zabludu i zaduživali ih na iznose i do 15.000 KM.
Krajem 2020. godine donesene su prve dvije presude u kojem su prevareni građani oslobođeni lažnih dugovanja. U ovim presudama, prvim među više desetina tužbi koje su podnesene, se navodi da je zahtjev, sarajevske firme koja je otkupila potraživanja, neosnovan i da tuženi neće morati da izmire navodne dugove, kao i da im moraju biti namireni sudski troškovi. Do sada je tužbe protiv ove sarajevske firme podnijelo više od 80 građana.
Vjeruje se da postoji najmanje 3.000 građana koje su “Prizma” i njeni radnici na prevaru uvukli u kreditna zaduženja o kojima nisu imali pojma. Birali su građane pretežno slabog imovinskog stanja i po pravilu iz nerazvijenih ruralnih područja, te ubjeđujući ih da se radi o donacijama upravo za ove kategorije, uručili su im manje novčane iznose. Mjesecima, pa i godinma kasnije, svima njima stigle su tužbe kojim se traži otplata daleko većih iznosa sa pripadajućim kamatama. O svemu ovome, Moja Hercegovina je ranije više puta pisala.
Satjerani u ćošak, prevareni građani, njih oko 80 podnijelo je dvije kolektivne tužbe protiv “Eos Matrixa” preko banjalučkog advokata Dina Tešića sa zahtjevom da se oslobode dugovanja, jer kredite nisu dizali.
Ovu aferu sredinom 2019. godine otvorio je upravo portal Moja Hercegovina, a ubrzo nakon toga uslijedilo je i podizanje nekoliko optužnica protiv bivših radnika pomenute mikrokreditne organizacije.
U međuvremenu, dvije grupe građana koji su prevareni, dogovorili su se da se udruže i preko zajedničkog advoka podnesu tužbu kako bi se oslobodili nameta koji nisu ni tražili ni uzeli. Tužbom je tad obuhvaćen veliki broj istih slučajeva. Željeli su i da pokažu sudovima kakvo je činjenično stanje, ali i podijele sudske troškove za učesnike koji su već slabog imovinskog stanja, te riješe ogroman broj istih sporova u jednom predmetu.
Oni su u tužbi naveli da su službenici “Prizme” ubjeđivali ljude starije životne dobi, neuke i naivne osobe, da prihvate donacije od 500 KM i 1.000 KM, a u stvari su im na potpisivanje dali ugovore o kreditnim zaduženjima koje im nisu predočavali već ih zadržavali za sebe. Nedugo potom, “Prizma” je gurnuta u stečaj, a potraživanja otkupljuje “Eos Matrix” koji kreće sa pritiscima pa i tužbama na građane kako bi izmirili dugove o kojima do tada nisu ništa znali.
U tužbi koji je podnio Tešić za svoje klijente se navodi da je firma “Eos Matrix” u očiglednoj namjeri i pored saznanja da je u pitanju krivično djelo i da ne postoji potraživanje prema ovim građanima, putem tipskih tužbi pokušala ishodovati sudske odluke računajući na neukost suprotne strane kao i da će sud vjerovati njima, a ne fizičkom licu. Posebno se naglašava da novac koji se sada potražuje od njih, zapravo nikada nije ni isplaćen, niti su data kreditna sredstva, čime su nedvosmisleno dovedeni u zabludu.
Mnogi među prevarenim građanima ispričali su za Moju Hercegovinu da su petočlane porodice kojima su uručene donacije po 500 KM, mjesecima kasnije dobijale opomene jer ne otplaćuju kredite po 10.000 KM pa i 15.000 KM po članu. Svima su rekli da su neke međunarodne donacije, tvrde oni, da je to pomoć ugroženima, bespovratna sredstva, pomoć djeci.
Jedan od prevarenih građana, Branislv Boloban iz Gradiške, je za Moju Hercegovinu ispričao da je advokata našao na internetu i da je saznao da zastupa građane protiv “prizminih” prevara. Potražio ga je, a za njim su krenuli i ostali.
Koliko znam, samo u Gradišci nas je 180 prevarenih. Svaki dan nas zovu i pritišću da platimo. Pritisak je ogroman, ali odbijaju da se predstave imenom i prezimenom i prekidaju vezu kada ih krenemo ispitivati”, rekao je on.
Nažalost, za ove prevare još niko nije odgovarao. Do sada je poznato da je Osnovni sud u Mrkonjić Gradu potvrdio optužnicu protiv dvije radnice ove organizacije, Dragane Balać iz Šipova i Radosave Savić iz Banjaluke, koje se terete da su sa građanima lošeg imovinskog stanja zaključivale ugovore o kreditu varajući ih da je riječ o humanitarnoj pomoći, iako bi optužnice trebale biti podignute protiv mnogo više osoba. Kako je potvrđeno optužnicom protiv njih, u periodu od novembra 2012. do maja 2013. godine, one su podigle kredite u iznosu od 840.000 KM na ime 84 građana Mrkonjić Grada i Šipova, a da su oni mislili da se tu radi o pomoći, nikako o kreditu.
Šest dana nakon što je Moja Hercegovina objavila pomenuti tekst, 12. avgusta 2019. godine, Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu obavještava javnost da je podiglo optužnicu protiv bivšeg radnika “Prizme” Milenka Ponjarca jer je u septembru 2012. godine bez znanja i saglasnosti J. A. realizovao ugovor o farming kreditu za stalna sredstva u iznosu od 10.000 KM i pričinio štetu MKF „Prizma“ d.o.o. Sarajevo u iznosu od 12.093,30 KM”.
Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i krivičnih postupaka protiv radnika “Prizme” zbog zaključivanja fiktivnih ugovora o kreditima. Zaposlenici “Prizme” nisu samo na kreditima varali građane. Kako su sami ispričali, varali su i one koji su zaista imali kredite. Onima koji su digli nekoliko hiljada maraka kredita i imali su problema sa otplatom, nudili su nove ugovore na pozajmice sa većim iznosima, kako bi vratili prvobitne pozajmice. Tu se radilo o obmani jer je neko ko je podigao kredit od hiljadu maraka, mogao još toliko dobiti kamate, a po zakonu ona ne može preći glavnicu i napraviti dug veći od dvije hiljade. Neki su tako dolazili i do 20 000 maraka zaduženja.
Najgore je što su dužnici, uvučeni u začarani krug postajali kreditno nesposobni, a onda u sve uvlačili i članove svoje porodice ili prijatelje, kako bi oni dizali nove pozajmice i vraćali stare. Zahvaljujući tome, danas imamo mlade ljude od 25 i 30 godina koji su vjerovatno za cijeli život kreditno nesposobni.
Andrijana Pisarević
