Početna  /  Pravila tržišta ne važe u Srpskoj – Cijena nafte znatno niža, a hrana poskupila
Republika Srpska

Pravila tržišta ne važe u Srpskoj – Cijena nafte znatno niža, a hrana poskupila

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Od početka epidemije novog virusa korona u RS gorivo je pojefitinilo za čak 40 odsto. To kaže zvanična statistika, koja potvrđuje ono što mi svakodnevno primjećujemo – jefitinije gorivo se uopšte nije odrazilo na cijene ostalih proizvoda.

Naprotiv, osnovne životne namirnice su skuplje nego u martu. Do sada je situacija bila obrnuta, odnosno cijene usluga i proizvoda su povećavane svaki put kada je cijena nafte rasla. Upravo je cijena nafte glavni argument prevoznicima svaki put kada poskupljuju usluge. Time se rukovode i proizvođači hrane, jer navode da plaćaju veću cijenu transporta.

Istovremeno, svjedoci smo da smo prije proglašenja epidemije hranu kupovali po nižim cijenama. Zvanično, poskupilo je ono što se najviše koristi u svakodnevnoj ishrani.

Tako je brašno skuplje za pet feninga po kilogramu, polubijeli hljeb je skuplji za jedan fening, cijena bijelog hljeba je nepromijenjena, litar mlijeka je skuplji za jedan fening, litar ulja je skuplje za dva feninga, kilogram riže je skuplji za četiri feninga… Sva higijena, lična i ona za domaćinstvo, značajno je poskupila.

Takođe, restoranske cijene su povećane i porcije hrane u odnosu na martu trenutno su skuplje i za jednu marku.

Murisa Marić, iz Udruženja potrošača „Don“ Prijedor, napominje kako se do „juče sve računalo na osnovu cena goriva“.

Murisa Marić; Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

– Sada, kada je gorivo znatno pojeftinilo, niko ne koriguje cijene – dodaje ona.

Podsjeća da je Vlada Republike Srpske u jednom trenutku ograničila cijene osnovnih životnih namirinica i da su u tom periodu, vrlo kratko, cijene mirovale.

– Nakon toga je hrana poskupila, brašno, šećer, ulje i cijene zavise od proizvođača, a higijena od početka epidemije stalno poskupljuje – navodi Marićeva.

Statistika kaže da je u međuvremeno pojefitinilo gotovo sve meso.

– Što se tiče mesa, poznato je da oko 90 odsto uvozimo. Pitanje je koliko je to meso stajalo u skladištu i kakvog je kvalitata – upozorava ona.

Marićeva zapaža da je u posljednje vrijeme praćenje cijena postalo gotovo nemoguće čak i u jednom tržnom centru.

– Tokom jedne sedmice cijene variraju. Tako ponedjeljkom, recimo, cijene budu nešto više, jer postoje popusti od deset odsto za penzionere. Drugi dan cijene su drugačije, pa onda postoje vikend sniženja. Postalo je nerealno uopšte pričati o tome koliko je nešto poskupilo, a svi smo svjedoci da jeste – ističe Marićeva.

Kaže da je jedino pozitivno to što sve veći broj potrošača odlazi u kupovinu sa spiskom, odnosno ne kupuju ono što im ne treba.

Proizvođači i pružaoci usluga tvrde da je nemoguće da pojefitine proizvode i usluge u vrijeme pandemije virusa korona, koja je prouzrokovala brojne poteškoće u poslovanju.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik firme “Krajina klas”, za Srpskainfo navodi da, bez obzira na drastičan pad cijene goriva, niko nije razmišljao o smanjenu cijena.

– Gorivo jeste pojeftinilo, ali je poskupio transport zbog problema u prevozu. U vrijeme pandemije su svi oštećeni – objašnjava Trivić.

Kada je riječ o pekarskoj industriji, Trivić ilustruje situaciju na primjeru svoje firme.

– Kod nas je od 570 zaposlenih njih 200 bilo na čekanju zbog ograničenog rada. Promet nam je pao na 50 do 60 odsto. U maju smo izgubili 20 odsto godišnje dobiti, a u prvih pet mjeseci smo poslovali negativno. Mislim da su to dovoljni argumenti zašto nije bilo prostora za korekciju cijena – ističe Trivić.

Najmanje za obrazovanje

Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj u maju je koštala 1.921,9 KM, a prosječna plata od 950 KM pokrivala ju je sa 49,43 odsto, podaci su Saveza sindikata RS.

Porodice u Srpskoj su najviše novca u maju trošile za nabavku prehrane – 731 KM, za stanovanje i komunalne usluge 569, te za tekuće održavanje domaćinstva 104 KM. Nabavka obuće i odjeće u prošlom mjesecu koštala je 143 KM, higijena i njega zdravlja 89, prevoz 200, a obrazovanje i kultura 82 KM, navodi se u saopštenju.

Izvor: Srpskainfo

0 Shares
0 Shares
Copy link