Dan uoči ključne sjednice Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), politička scena u Republici Srpskoj i šire ulazi u jednu od najneizvjesnijih faza u postdejtonskoj eri. CIK će sutra odlučivati o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, nakon što je postala pravosnažna presuda kojom je osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Ova pravosnažnost otvara vrata pravnim mehanizmima za njegovu smjenu, što bi moglo izazvati institucionalni, ali i društveni potres nesagledivih razmjera jer je riječ o najmoćnijoj figuri na ovim prostorima unazad 20 godina, koja odlučuje o životu i smrti ljudi nastanjenih od Novog Grada do Trebinja.
Osporavanje pa prihvatanje Suda BiH
Iako je prvostepeno izricanje kazne u februaru ove godine izazvalo burne političke reakcije, tek je potvrđivanje presude 26. jula otvorilo mogućnost da CIK razvlasti lidera SNSD-a titule predsjednika Srpske, jer po trenutnim zakonskim propisima osoba presuđena na duže od šest mjeseci zatvora ne može da obavlja javnu funkciju.
Sutrašnja sjednica CIK-a mogla bi formalno odlučiti o tome da se Dodiku oduzme mandat predsjednika Republike Srpske, čime bi prestao njegov pravni legitimitet. Iako se najavljuju pravne bitke, blokade i čak eventualni bojkot institucija od strane SNSD-a, CIK bi mogao pokrenuti domino efekat u ionako uzdrmanom političkom sistemu.
Podsjećamo, nakon prvostepene presude, vlasti Srpske su donijele niz zakona koji su “ukinuli” Sud i Tužilaštvo BiH, te VSTS na prostoru Srpske, kao i SIPA, a slično je pokušano i sa Graničnom policijom BiH, zbog čega je Dodik osumnjičen za novo krivično djelo, napad na ustavni poredak BiH, a pošto je ignorisao sudske pozive, za njim je raspisana i unutrašnja potjernica. Pomenute zakone osporio je Ustavni sud BiH, a i sama vlast predvođena SNSD-om ih nije u potpunosti poštovala. Odnosno, poštovala je samo u mjeri Dodikove zaštite, dok su SIPA i pravosudne institucije nesmetano “lovile” druge stanovnike entiteta na čijem je čelu.
Situacija je eskalirala krajem aprila, kada su pripadnici SIPA pokušali Dodiku uručiti potjernicu, ali su spriječeni od strane pripadnika MUP-a Srpske. Ipak, sve je “palo u vodu” Dodikovim naprasnim odlaskom u Sud i Tužilaštvo BiH početkom jula i davanjem iskaza, koji je bio dovoljan da mu se ukine potjernica. Time je u potpunosti dao legitimitet pomenutim institucijama, koje je mjesecima osporavao.
Opozicija ponovo odbila Dodika
Suočen s mogućim gubitkom funkcije, Milorad Dodik i njegova stranka krenuli su u snažan politički manevar – pozivajući sve stranke iz Republike Srpske na formiranje vlade „nacionalnog jedinstva“ i zajednički nastup protiv, kako ga nazivaju, „međunarodnog pritiska na Srpsku“.
Međutim, opozicija ekspresno odbija takve pozive. Lideri SDS-a, Narodnog fronta te Liste Za pravdu i red tvrde da ne žele učestvovati u spašavanju jednog čovjeka, već u očuvanju institucija i vladavine prava.
“Narodni front neće se odazvati pozivu na formiranje tzv. vlade nacionalnog jedinstva koji je iznio SNSD, ukoliko taj poziv uopšte bude nama upućen. Predsjedništvo Narodnog fronta odlučno odbacuje mogućnost formiranja vlade sa onima koji su Republiku Srpsku doveli do ekonomskog, demografskog, kulturnog, moralnog i svakog drugog srozavanja”, stoji u saopštenju stranke na čijem čelu se nalazi Jelena Trivić.
Gotovo identičan stav iznio je i prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.
“Mi nećemo praviti ništa zajedno sa SNSD, jer su oni u proteklih 20 godina uništili, opljačkali i opustošili Republiku Srpsku. Ne želimo učestvovati u vlasti sa Dodikom i SNSD, mi smo dva različita svijeta. To je zamka i nova podvala režima. Nećemo poslužiti Dodiku za jednokratnu upotrebu”, poručio je Vukanović.
Protiv je i vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović.
“SDS trenutno nema zvaničan stav o formiranju Vlade nacionalnog jedinstva, ali moj lični stav je da ne postoje uslovi za formiranje takve vlade”, poručio je Radulović.
Protiv je i poslanički klub ove partije u NSRS.
“Klub poslanika SDS-a je jednoglasno zauzeo stav da neće da bude dio vlasti koju predvodi SNSD. Mi ne želimo da budemo paravan za prikrivanje katastrofalnih rezultata njihove dugogodišnje vladavine koja je dovela do urušavanja institucija Republike Srpske, namještenih konkursa, legalizacije kriminala i korupcije, nezapamćenog iseljavanja građana i organizovane pljačke svih javnih preduzeća, fondova i prirodnih resursa”, poručio je šef SDS-ovog poslaničkog kluba u NSRS Ognjen Bodiroga te dodao da se Vlada nacionalnog jedinstva može praviti samo bez SNSD-a koji je godinama vodio politiku zasnovanu na kupovini, ucjenama i podjeli srpskog naroda.
Stanivuković na klackalici
Zanimljiva je pozicija gradonačelnika Banjaluke i lidera PDP-a Draška Stanivukovića, koji još uvijek balansira između opozicionog identiteta i povremenih pokušaja komunikacije sa vladajućim strukturama. Njegove poruke su dvosmislene: s jedne strane govori o „potrebi jedinstva naroda“, a s druge izbjegava konkretan stav o presudi Dodiku.
Politički analitičari procjenjuju da Stanivuković zapravo „vještački drži sve opcije otvorenim“, što bi mu moglo pomoći na izborima, ali i odmoći ako ga birači percipiraju kao neodlučnog.
On je izjavio da će stav o SNSD-ovom pozivu iznijeti nakon sjednice Predsjedništva stranke, koja će se održati u četvrtak. Međutim, nekoliko istaknutih pojedinaca iz PDP-a već je odbilo ideju o formiranju vlade nacionalnog jedinstva.
“Mi nismo spremni biti privjesak jednoj partiji u panici”, izjavio je bivši predsjednik PDP-a Branislav Borenović, dodajući da opozicija nema namjeru „stajati u zaštitu bilo čije političke ili pravne odgovornosti“.
Još konkretniji je šef PDP-ovog poslaničkog kluba u Narodnoj skupštini RS Igor Crnadak.
“Moj stav je jasan – nema zajedničke vlade sa SNSD-om. To je neiskren poziv iz očaja, onih koji pokušavaju u zadnjem momentu da sačuvaju vlast, bar onoliko koliko se može sačuvati”, rekao je Crnadak.
Turbulencije unutar SNSD-a
Iako SNSD u javnosti djeluje kompaktno, upućeni izvori tvrde da se u vrhu stranke vode ozbiljne debate o tome kako dalje. Dio visokih funkcionera smatra da bi eventualni gubitak Dodikovog mandata trebalo iskoristiti za unutrašnju reformu i postepeno povlačenje lidera koji više ne može politički funkcionisati van sudnica.
Drugi dio stranke je radikalniji – zagovara otvorenu institucionalnu konfrontaciju, uključujući i nepoštivanje odluka CIK-a, što bi moglo dodatno produbiti krizu.
Presuda Dodiku nije samo pravna prekretnica, već politički zemljotres čije posljedice tek dolaze. Sutrašnja odluka CIK-a mogla bi označiti kraj jedne ere i početak turbulentnog procesa redefinisanja političke stvarnosti u Republici Srpskoj. Hoće li institucije izdržati pritiske, da li će opozicija ostati dosljedna, i kako će se ponašati SNSD bez Dodika – pitanja su na koja ćemo odgovore u period koji je pred nama.
