Odlazak „bilećke Koštane“ – skidanje prašine s pozorišnih uspomena

Prepoznatljiva po svom zvonkom glasu i ulozi Koštane koja joj je promijenila život, Bilećanka Ksenija Sena Samardžić zauvijek je među svojim sugrađanima ostala sinonim za nekad čuveno bilećko amatersko pozorište. Preminula je ove zime, a ponovo su oživjela sjećanja na nekadašnji pozorišni život ovog grada, na kome su Bilećanima zavidili čak i Mostarci.

Sena Samardžić (FOTO: Moja Hercegovina)
Sena Samardžić (FOTO: Moja Hercegovina)

Bilećko amatersko pozorište bilo je okosnica kulturnog života ovog mjesta polovinom prošlog vijeka, a djelovalo je pri Gradskom kulturno-umjetničkom društvu „Vladimir Gaćinović“. U njega su se uključivali svi koji su imali bilo kakav talenat. Igrali su skoro sva djela Bore Stankovića, gostovali u Mostaru, Konjicu, Trebinju i drugim hercegovačkim opštinama. Predstave su bile izuzetno posjećene i cijeli grad ih je sa nestrpljenjem iščekivao. Kroz vrijeme se vraćamo sa Brankom Tomović, Seninom sestričnom.

– Bileća je tada imala svoj duh koji sada nema. Zanatlije, nastavnici, trgovci, svi su se uključivali u okviru svojih mogućnosti u taj kulturno-umjetnički rad i smatram da su bili na nekom većem kulturnom nivou nego što je sadašnje stanovništvo Bileće i u ophođenju, i u obrazovanju iako većinom nisu bili fakultetski obrazovani. Imali su mnogo više ljubavi prema svom gradu, ulagali su u to da se nešto napravi, a sada neće niko ništa – priča Branka za „Moju Hercegovinu“.

Scena bilećkog pozorišta, smještena u ondašnjem „Starom kinu“, bila je, kaže, jedna od boljih u Jugoslaviji zahvaljujući slikaru Branu Kokolju.

– Imali su izuzetnu scenografiju zahvaljujući njemu. Vi ne možete vjerovati kako je to izgledalo! Drveće je, recimo, pravio od lesonita, pa kad gledaš pozornicu, to je bila prava pravcata scena, kao u pravom pozorištu – prisjeća se Branka.

Uloga Koštane promijenila Senin život

Zbog jedinstvenog, zvonkog glasa Sena je briljirala u predstavama koje su pored talenta za glumu zahtijevale i talenat za pjevanje. Ipak, najviše od svih, njen zaštitni znak bila je uloga Koštane.

Sena i Brano kao Koštana i Stojan (FOTO: Moja Hercegovina)
Sena i Brano kao Koštana i Stojan (FOTO: Moja Hercegovina)

– Sena je imala izuzetno lijep glas, jedan izuzetan sopran, skoro operski. Oni su igrali mnoge predstave sa pjevanjem koje su u to vrijeme bile popularne, ali Sena je bila najpoznatija po ulozi Koštane. Poistovećivali su je sa njom. Tom ulogom je stekla popularnost i oduševljavala Mostarce. Inače, svi u porodici smo soprani sa velikim opsegom glasa, što je rijetko na ovim prostorima, i svi smo dobri pjevači, ali ni blizu kao Sena – priča Branka s osmijehom.

No, uloga Koštane nije obilježila Senin život samo u glumačkom smislu. Igrajući ovu predstavu, upoznala je svog budućeg supruga Brana, a njihova ljubavna priča i sama je bila nalik na romantični pozorišni komad.

– Sudbina joj je namijenila tu ulogu, jer se, igrajući u tim predstavama, srela sa Branom i tu su se zaljubili. On je glumio Stojana, a ona Koštanu i tu se rodila ljubav koja je trajala 54 godine, do njegove smrti, a sa njene strane, boga mi, i do njene smrti. Međutim, roditelji nisu odobravali njihovu vezu, pa je Sena pobjegla da se uda za njega. Jedan dan su odlučili da se vjenčaju, uzeli dva službenika iz opštine za kumove i vjenčali se. Imali su izuzetno skladan i fin brak sa ogromnim uzajamnim poštovanjem i ogromnim razumijevanjem – priča Branka za „Moju Hercegovinu“.

Ljubav bilećkih amatera prema pozorištu bila je ogromna, kaže Branka, pa su nastavljali da igraju u njemu i kada su stvarali porodice. Svoju ljubav prema ovom pozivu širili su i na druge, pa je dio pozorišta postajao i onaj ko nikada nije ni sanjao da će biti.

sena_mojahercegovina
Jedna od Seninih rijetkih fotografija iz starijih dana

– Svako je nekoga poznavao, pa ako, na primjer, ja znam da bi neko mogao da glumi nešto ili da pjeva, nađem ga i kažem mu da mi treba neko njegovog lika i ubijedim ga. Tako je, recimo, stolar Lazo Kapor, inače stari provjereni amater, bio Hadži Toma u Koštani, a onda su njegovog šegrta Ejupa Čama pitali da igra Mančeta. Zbog te uloge, Ejupa su kasnije prozvali Mandžo – sjeća se Branka.

Senina prodavnica i „Staro kino“ – uspomene na grad kojeg više nema

Osim po svom talentu, Sena je svojim sugrađanima ostala u sjećanju i kao izuzetan trgovac u čiju su radnju, smještenu u prizemlju njene kuće u centru grada, svi rado svraćali.

– Završila je trgovačku akademiju, što je za to vrijeme bila školovana osoba. Ljudi su dolazili u njenu radnju i znali su da će dobro trgovati, da neće biti prevareni. Recimo, u ono vrijeme na selu dovoljno je bilo da kaže udaje mi se kćer, a Sena bi odmah rekla treba ti to, to, to i to. Znala je koga ima u toj kući gdje se udaje, koje su materijalne mogućnosti te osobe koja kupuje i to je sve bilo sa nekom šalom, sa nekim lijepim razgovorom. I dan danas se prepričavaju njene anegdote. Posle, kad je otišla u penziju, u njenu kuću je dolazio ko je htio na kafu, na rakiju, na razgovor, na savjet. Kod nje nikad nije bilo ni kuku, ni ne može se, ni kako ćemo. Koliko god da je imala, čini mi se da je mnogo više darovala. Šta god je imala, dijelila je – priča Branka.

Sena u svojoj prodavnici (FOTO: Moja Hercegovina)
Sena u svojoj prodavnici (FOTO: Moja Hercegovina)

Zbog toga je, ističe, Sena opravdala svoje ime čije je izvorno značenje „gostoljubiva“. Umrla je u 85-toj godini života. Brano i ona nisu imali potomstvo.

U prizemlju njihove kuće odavno je smještena neka druga trgovina. Tik iza nje čamuje porušena zgrada nekadašnjeg „Starog kina“.

Branova i Senina kuća i "Staro kino" iza nje, na kraju puta (FOTO: Moja Hercegovina)
Branova i Senina kuća i “Staro kino” iza nje, na kraju puta (FOTO: Moja Hercegovina)

Ostaci kulturnog života Bileće koji mlađe generacije ne pamte stale su, tako, u jedan ram. Vrijeme gradi, vrijeme razgrađuje, kažu ljudi. Ali da li je, zaista, samo do vremena?

Autor

Jelena Denda Borjan

Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Od januara 2013. do novembra 2017. godine novinarka internet magazina "Moja Hercegovina"

Svi tekstovi autora