Početna  /  Lokalne vlasti zbog izbora više trošile na javne nabavke
Bosna i Hercegovina Izdvajamo

Lokalne vlasti zbog izbora više trošile na javne nabavke

Opštinske i gradske vlasti su u izbornoj godini trošile više novca na radove u svojim lokalnim zajednicama iako su zbog pandemije njihovi budžeti smanjeni. Postupke javnih nabavki su prilagođavali ponuđačima koji te radove mogu brzo završiti.

Sarajevska Opština Centar je tokom ove godine izdvojila skoro milion maraka više na radove nego što je to bio slučaj prošle godine.

Grupa nevladinih organizacija iz inicijative „Da javne nabavke postanu javne“ koje prate provođenje javnih nabavki u Bosni i Hercegovini (BiH) otkrila je da javne nabavke koje je Opština Centar raspisala pred Lokalne izbore pogoduju ponuđačima koji brzo mogu završiti radove.

U 15 javnih nabavki iz avgusta, septembra i oktobra kriterij za dodjelu ugovora nije bio najniža cijena. Opština je propisala da će osim cijene vrednovati i rok u kojem ponuđač može završiti traženi posao. Tako su na ovim tenderima mogle pobijediti firme koje skuplje naplaćuju svoje radove, ali garantuju da će ih brzo završiti.

Ovakve javne nabavke obično se provode u izbornim godinama. Vlasti su tada spremne potrošiti više novca kako bi projekti koje finansiraju iz budžeta bili okončani do izbora. Te projekte političari nerijetko koriste za svoju promociju u predizbornim kampanjama.

Ove godine javni budžeti imaju manje novca zbog pandemije izazvane korona virusom, ali uprkos tome lokalne vlasti nisu manje trošile na javne nabavke.

Inicijativa „Da javne nabavke postanu javne“ je tokom 2020. godine pratila postupke nabavki koje su provodile 103 institucije i javna preduzeća vrijedne oko dvije milijarde KM. Analiza inicijative pokazuje da je u ovoj godini znatno više novca izdvajano za nabavke radova – 43 institucije i javna preduzeća izdvojili su 100 miliona KM više nego prethodne godine. Najviše je izdvajano na lokalnom nivou.

Gradske vlasti u Doboju, Trebinju i Banja Luci su se kroz postupke javnih nabavki zaduživale. Uprkos tome na nabavkama radova nisu štedile. Za radove su izdvojile čak 26,5 miliona maraka više nego prošle godine.

Sistem javnih nabavki podložan korupciji

Javne nabavke predstavljaju sve kupovine roba, radova i usluga koje vrše vlade, institucije, ustanove i javna preduzeća. Javnim novcem trebaju obezbijediti što bolje usluge građanima i privredi kao što su bolja zdravstvena zaštita, obrazovanje i infrastruktura.

Kroz javne nabavke u BiH godišnje se potroši do tri milijarde maraka, a najveća potrošnja je u izbornim godinama. Međutim, sistem javnih nabavki u BiH je podložan korupciji. Tome doprinosi nedostatak informacije koje institucije i preduzeća objavljuju i netransparentni postupci koje provode.

Istraživanja nevladinih organizacija i medija pokazuju da je tokom ove godine povećan broj pregovaračkih postupaka u kojima nisu objavljena obavještena o provođenju javnih nabavki. U ovim postupcima institucije i preduzeća su pregovarali sa ponuđačima koje su sami izabrali, dok drugi nisu imali priliku učestvovati.

Iz godine u godinu povjerenje ponuđača u sistem javnih nabavki je sve manji. Jedno od istraživanja koje su provodile nevladine organizacije u BiH je pokazalo da čak 88 ispitanih ponuđača smatra da je korupcija u velikoj mjeri prisutna u javnim nabavkama te da je razvijena praksa favorizovanja pojedinih ponuđača.

Njihove stavove potvrđuju i brojni primjeri javnih nabavki iz ove godine. Među njima su i nabavke auta za Graničnu policiju BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i Vodovod a.d. Prijedor. Ove institucije su u svojim tenderima navele specifikacije koje ukazuju da žele kupiti auto samo jednog proizvođača ili tačno određen model.

Javne institucije koje provode nabavke nerijetko ovo čine – tendere prilagođavaju ponuđačima sa kojima žele dogovoriti neki posao. Zbog toga se u tenderima mogu pronaći kataloški opisi proizvoda ili uslovi koje može ispuniti samo jedna firma na tržištu.

Ovakve nabavke su diskriminirajuće jer onemogućavaju drugim ponuđače da učestvuju. Međutim, šteta je mnogo veća – manjak konkurencije dovodi do rasipanja javnog novca i ne osigurava kupovinu najboljih roba, radova i usluga.

Novi zakon o javnim nabavkama na čekanju

Sistem javnih nabavki trebao bi se poboljšati donošenjem novog zakona o javnim nabavkama, ali na njegovo usvajanje se čeka već tri godine. Postojeći Zakon o javnim nabavkama usvojen je 2014. godine, ali nije usklađen sa svim direktivama Evropske unije.

Za primjenu Zakona zaduženi su Agencija za javne nabavke (AJN) i Ured za razmatranje žalbi (URŽ). Praksa je pokazala da obje institucije trebaju poboljšanja. Zadatak AJN je da prati i nadzire postupke javnih nabavki, ali ova institucija nema dovoljno kapaciteta za taj posao. S druge strane, URŽ je zadužen da rješava žalbe ponuđača, ali njegov rad se pokazao problematičnim zbog zauzimanja različtih stavova u sličnim slučajevima.

Obje institucije suočavaju se i sa problemima u rokovodstvu. Sredinom  godine smijenjen je direktor AJN, a novi još uvijek nije izabran. Izbora članova URŽ-a je predmet stalnih kritika zbog sumnje da se u ovu instituciju postavljaju politički podobni kadrovi.

Novi zakon trebao bi spriječiti zloupotrebe i korupciju, ali i propisati kažnjavanje odgovornih osoba u javnim institucijama koje se bave postupcima nabavki.

Evropska komisija traži promjene

Na usvajanju novog zakona insistira i Evropska komisija. Uprkos preporukama Komisije bh. vlasti malo rade na unapređenju sistema javnih nabavki.

Osim usvajanja novog zakona, Evropska komisija ističe kako je potrebno da BiH povuče odluku o preferencijalnom tretmanu koji domaći ponuđači imaju prilikom dodjele javnih ugovora. Vijeće ministara BiH je u maju 2020. godine odlučilo da će preferencijalni tretman važiti do kraja ove godine iako je ova odredba trebala biti ukinuta početkom šestog mjeseca.

Pored toga, Evropska komisija smatra i da je potrebno ojačati administrativne kapacitete AJN i URŽ-a, a proces nabavki učiniti transparentnijim.

„Agencija za javne nabavke (AJN) Bosne i Hercegovine je tijelo koje je ovlašćeno da pokreće, provodi i nadzire reformu javnih nabavki u svim sektorima. Njeni administrativni kapaciteti su nedovoljni. Svaki ugovorni organ treba da ima osoblje koje raspolaže relevantnim vještinama i stručnošću“, navodi se u izvještaju Evropske komisije za 2020. godinu.

NVO i mediji rade posao institucija

Dok institucije čekaju usvajanje novog zakona i unapređenje kapaciteta, nevladine organizacije i mediji su preuzeli ulogu monitoringa javnih nabavki otkrivajući brojne zloupotrebe. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Žurnal, Capital, Balkanska istraživačka mreža (BIRN BiH), Buka, Fokus i  Direkt-portal kontinuirano izvještavaju o zloupotrebama u sistemu javnih nabavki.

Njihova istraživanja dokazuju da su javne nabavke u BiH neefikasne, neekonomične i netransparente. Unosne javne poslove dobijaju firme bliske vlastima, dok direktori institucija nabavke povjeravaju svojim prijateljima i stranačkim kolegama. Zbog očiglednog favorizovanja određenih ponuđača drugi i ne konkurišu na javne poslove jer unaprijed znaju da posao neće dobiti.

Mediji su imali važnu ulogu i u nadzoru javnih nabavki tokom pandemije otkrivajući brojne zloupotrebe poput: nabavke 100 respiratora koju je Vlada Federacije BiH povjerila poljoprivrednom gazdinstvu, nabavke testova od firme koja se bavi restauracijom namještaja te izgradnje izolatorija u Srebreniku koji je povjeren firmi gradskog vijećnika.

Svojim istraživanjima ukazivali su i na probleme sa kojima se suočavaju zdravstvene ustanove i pacijenti. Na osnovu medijskih priča pravosudne institucije su pokrenule brojne istrage.

Istraživanja nevladinih organizacija pokazuju da se Zakon o javnim nabavkama krši u svim fazama postupka. Ipak, istraživanja organizacija su uticala na rad javnih institucija. Nakon njihovih upozorenja institucije su počele objavljivati više informacija o javnim nabavkama, a neke su čak i poništile sporne postupke nabavki.

Media brief je nastao u okviru projekta Balkan Tender Watch koji finansira Evropska unija u okviru svog programa EuropeAid/154870/DH/ACT/Multi. Projekat sprovode Fondacija za otvoreno društvo iz Srbije, Centar za građanske komunikacije iz Sjeverne Makedonije, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora iz Crne Gore, Fondacija za otvoreno društvo sa Kosova i Fond otvoreno društvo iz Bosne i Hercegovine u pet država Zapadnog Balkana.

0 Shares
0 Shares
Copy link