Hercegovina je danas najveći svjetski proizvođač smilja

Već nekoliko godina možda i najveća privredna priča u BiH je procvat proizvodnje i prerade smilja, pretežno u Hercegovini, a postoji podatak da je na tom području zasađeno više od 30 miliona stabljika.

Plantaža smilja (FOTO: Vijesti.ba)
Plantaža smilja (FOTO: Vijesti.ba)

Kultura koja je oduvijek prisutna kod nas počela se masovno kultivirati, a hiljade hercegovačkih porodica uložile su vrijeme i novac u proizvodnju smilja, tako da se danas procjenjuje da je zasađeno 30 miliona stabljika. Od kraja prošle godine uz pomoć Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine utemeljena je ,,Grupacija proizvođača i prerađivača smilja”.

O grupaciji, ali i izazovima u proizvodnji, preradi i prodaji smilja iz Klix-a su razgovarali sa njenim predsjednikom Dinkom Dujmovićem.

,,Na inicijativu Privredne komore FBiH osnovana je Grupacija proizvođača i prerađivača smilja sa željom da se unaprijedi pozitivan trend obrade do sada zapuštenih poljoprivrednih površina, kultivišu nove površine i zasadi ljekovito bilje, da se pomogne poljoprivrednim proizvođačima u edukacijskom smislu te što uspješnijem organiziranju organske plantažne proizvodnje autohtonog ljekovitog bilja. U skladu s tim preduzeli smo prve korake u prikupljanju informacija s terena kako bismo imali podatke o kojim kapacitetima te proizvodnje se radi te da bismo mogli vršiti procjene prerađivačkih kapaciteta, kvantiteta i kvaliteta finalnog proizvoda, a to je eterično ulje”, kazuje nam Dinko Dujmović.

Pored navedenog potrebno je vršiti standardizaciju i organsku certifikaciju plantažnih zasada i finalnog proizvoda, u tom pogledu će grupacija u saradnji s Privrednom komorom FBiH biti na usluzi poljoprivrednim proizvođačima, kako bi ti procesi bili dostupni i učinkoviti, sve s ciljem zaštite kvaliteta proizvoda.

,,Moram napomenuti da je finalni proizvod – eterično ulje hercegovačkog smilja veoma kvalitetno te da su to prepoznale međunarodne farmaceutske i kozmetičke kompanije. Jedan od ciljeva  je poboljšati plasman naših proizvoda na ta zahtjevna tržišta. Ovakav pristup organizovanoj organskoj poljoprivrednoj proizvodnji je značajan vid samozapošljavanja s ciljem sprečavanja negativnog trenda iseljavanja domaćeg stanovništva.

Grupacija već sada ima više od 500 članova, a cilj nam je uključiti što više proizvođača i prerađivača smilja te im osigurati otkup i plasman proizvoda”, napominje predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Smilje je postalo najpozitivnija privredna priča Hercegovine, a postoji podatak da je na tom području zasađeno više od 30 miliona stabljika. Dujmović je zadovoljan trenutnom pozicijom, a naglašava kako postoje i mogućnost širenja na druge poljoprivredne kulture.

Dodati proizvodnju ružmarina, lovora, matičnjaka, čak i ruže

,,Proizvodnja smilja u Hercegovini pokrenula je nadaleko poznatu hercegovačku preduzetnost i upravo ovim smo pokazali da možemo biti značajan proizvođač eteričnih ulja na svjetskom nivou, a sve to smo postigli u vrlo kratkom vremenu. Izvoz eteričnih ulja iz Bosne i Hercegovine je u neprestanom porastu”, kaže Dujmović.

,,Naši preliminarni podaci koje prikupljamo na terenu pokazuju da imamo više od 30 miliona jedinica smilja i ozbiljan smo, ako ne i najveći svjetski proizvođač ove biljke i njenog eteričnog ulja. Naši proizvodi u ovim kapacitetima imaju dobru perspektivu i moguće je osigurati njihov plasman na inostrana tržišta”, ističe on.

Dujmović napominje  da se trebamo okrenuti organskom uzgoju i drugih autohtonim kultura, kao što su ružmarin, lovor, matičnjak, a zašto ne i proizvodnja eteričnog ulja ruže, jednog od najskupljih proizvoda na svijetu, prije svega jer imamo sve preduslove za to. Na taj način bismo osigurali neophodan biodiverzitet i izbjegli zavisnost od tržišne poziciji samo jednog proizvoda.

,,Grupacija uz podršku komore već radi na ovim projektima i uskoro ćemo našim članovima ponuditi konkretne vidove saradnje”, najavljuje nove aktivnosti Dujmović.

Ne treba vjerovati dezinformacijama koje šire nakupci

U medijima se mogu pročitati ocjene da je porast broja proizvođača snizio cijene, te doveo u pitanje profitabilnost sadnje ove kulture.

,,Naravno da oprečne i netačne informacije proizvode pitanja takve vrste. Strah i pitanja profitabilnosti sadnje proizvode pojedinci i grupe nakupaca interesno povezanih koji se žele jednokratno okoristiti takvim radnjama u cilju ostvarivanja što većih profita. Cijena eteričnog ulja u svijetu nije značajno u padu i kretanja su kao i svakom drugom proizvodu”, ističe Dujmović.

,,Mi kroz model saradnje koji smo prezentirali proizvođačima ovih dana pokušavamo zaštititi cijenu svježe mase biljke, kvalitet proizvoda, a time i eteričnog ulja. Eterična ulja se prodaju tokom cijele godine, a ne samo u mjesecima berbe i prerade i to je ono što proizvođači moraju znati. Evo i ovim putem ih pozivam da ne nasjedaju na ponuđeni otkup svježe mase smilja po drastično sniženim cijenama, već da se učlane u našu grupaciju i Privrednu komoru Federacije BiH kako bismo zajednički po upravo izrađenom modelu saradnje između proizvođača i prerađivača – destilerija zaštitili cijenu svježe mase biljke. Ne smijemo dozvoliti da nam neko drugi iz niskih pobuda kreira te cijene umjesto nas samih”, upozorava Dujmović.

Ugovor o partnerstvu

Ugovor o partnerstvu koji bi proizvođači i prerađivači smilja potpisivali s Privrednom komorom FBiH i Federalnim agromediteranskim zavodom daje neke nove opcije.

,,Izrađen je ugovorni model saradnje između svih zaintereresovanih proizvođača i destilerija koji su naši članovi, a on podrazumijeva korektnu i zaštićenu cijenu svježe mase biljke i eteričnog ulja od smilja, kvalitet proizvedene svježe mase biljke i eteričnog ulja, brendiranje naših proizvoda i zajednički nastup i plasman na inostrana tržišta. Zajednički nastup ujedno znači sigurnost plasmana i smanjenje troškova”, objašnjava Dujmović.

Naredni projekt na kojem rade je osnivanje banke eteričnih ulja koja bi bila garant ranije navedenog. Na taj način žele onemogućiti razne manipulatore i osigurati transparentnost u lancu proizvodnje i prerade smilja. Postoje naravno i problemi, a oni su prije svega uslovljeni time da je smilje mlada poljoprivredna grana kod nas.

Najveći problem neorganizovanost

Trenutno najveći problem je neorganizovanost, nedostatak potrebne sinergije između proizvođača i prerađivača i nedovoljna transparentnost i informisanost u lancu proizvodnje, navodi Dujmović te dodaje da projekti s Privrednom komorom nastoje poboljšati sve to.

Osim gradnje destilerija kojih sada ima dovoljno, postoji još infrastrukturnih zahtjeva koje treba omogućiti.

,,Kada je riječ o smilju, imamo dovoljno destilerijskih kapaciteta, a ubrzano radimo i na osnivanju banke eteričnih ulja koju sam već spomenuo, a kojoj je zadatak zajednički plasman na inostrana tržišta, kao i zaštita kvaliteta. Međutim, kada je riječ o nasadima drugih autohtonih kultura ljekovitog i aromatičnog bilja, biće nam potrebna pomoć u smislu, prije svega, izgradnje sistema navodnjavanja poljoprivrednih površina”, kaže dalje.

Grupacija proizvođača i prerađivača smilja smatra da je za sada dostignut maksimum u odnosu na stanje tržišta. Nastoje se usmjeriti i na druge submediteranske kulture, a kažu da nemaju uzore u drugim zemljama. Zadovoljni su podrškom Privredne i Spoljnotrgovinske komore, kao i medija koji pomažu u informisanju proizvođača te očekuju podršku međunarodnih nevladinih organizacija kroz razne oblike edukacije, ali i kreditiranja.

Autor