Početna  /  Damir Miljević za MH: Gašenje termoelektrana na ugalj je neminovnost koja će biti bezbolna ukoliko dođe do pravovremenog plana zapošljavanja radnika u drugim djelatnostima!
Bosna i Hercegovina Izdvajamo

Damir Miljević za MH: Gašenje termoelektrana na ugalj je neminovnost koja će biti bezbolna ukoliko dođe do pravovremenog plana zapošljavanja radnika u drugim djelatnostima!

Foto: CIN
Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak za oblast energetike, govorio je za internet magazin ‘’Moja Hercegovina’’ o energetskoj tranziciji, obnovljivim izvorima energije, isplativosti termoelektrana na ugalj, uz poseban osvrt na RiTE Gacko.

Za početak, pitali smo našeg sagovornika koje procese obuhvata pravedna i inkluzivna energetska tranzicija?

‘’Prije svega da rasčistimo pojmove. S obzirom da energetika predstavlja žilu kucavicu svakog društva, te da sve promjene u energetici imaju direktan ili indirektan uticaj na sve društvene aktere i odnose u društvu, a naročito građane, privredu i lokalne zajednice, nemoguće je napraviti uspješnu i održivu tranziciju bez uključivanja (inkluzije) sviju u sve faze procesa tranzicije počevši od utvrđivanja vizije, ciljeva i prioriteta tranzicije, preko razrade strategija, planova i aktivnosti do realizacije konkretnih projekata i politika na terenu. Da bi tranzicija bila uspješna i održiva potreban je konsensus svih društvenih aktera i njihovo aktivno učešće u tranzicionim procesima inače će proces biti spor, neefikasan, podložan parcijalnim interesima i otporima onih kojima održavanje statusa quo u energetici i društvu odgovara. Iza termina pravedna tranzicija stoji potreba da čitav tranzicioni proces bude fer i korektan i izveden tako da negativne ekonomske i socijalne posljedice tranzicije budu što manje, drugim riječima da nema pobjednika i gubitnika tranzicionog procesa, jer se radi o procesu koji obuhvata cjelokupno društvo i čije pozitivne i negativne konsekvence trebaju da snose svi podjednako i soidarno. Zato je jako važno da se u procesu tranzicije posebna pažnja posveti njenim mogućim negativnim ekonomskim i socijalnim posljedicama i planiraju mjere kako bi te negativne posljedice bile što manje po određene kategorije stanovništva, dijelove privrede ili lokalne zajednice.’’ – rekao je Damir Miljević u uvodu u razgovor.

U procesu energetske tranzicije neminovno će doći do zatvaranja rudnika uglja i termoelektrana!

Miljević dodaje da je zatvaranje rudnika uglja i termoelektrana samo pitanje vremena te da će svako odlaganje ove neminovnosti nositi veće ekonomske i socijalne troškove.

‘’Da pojednostavim, u procesu energetske tranzicije neminovno će doći do zatvaranja rudnika uglja i termoelektrana iz dva osnovna razloga. Prvi razlog je čisto ekonomski jer proizvodnja električne energija iz OIE (obnovljivi izvori energije) je danas jeftinija od proizvodnje električne energije iz uglja. Drugi razlog je okolinski i zdravstveni, jer termoelektrane na ugalj su najveći zagađivači okoline sa ogromnim negativnim uticajem na zdravlje stanovništva i prirodnu okolinu  i značajnim uticajem na brzinu klimatskih promjena. Da se zatvaranje rudnika i TE ne bi desilo stihijski, pod uticajem isključivo tržišnih faktora, kao u slučaju mostarskog Aluminijuma, sa svim negativnim socijalnim i ekonomsim posljedicama, potrebno je ovom procesu prići planski i organizovano i to tako što će se prvo odrediti datum kada će pojedini rudnici i termoelektrane biti zatvoreni. Ovim se šalje signal svim akterima  da se uključe u proces tranzicije i stvaraju uslovi za razvijanje planova, aktivnosti i projekata koji će omogućiti da se tranzicija odvija postepeno, planski, inkluzivno i pravedno te da regioni trenutno zavisni od uglja razviju druge ekonomske aktivnosti na kojima će zasnivati svoj društveno-ekonomski razvoj kada prestane korištenje uglja i obezbijedi da oni koji će zbog tranzicije ostati bez posla u sektoru uglja nađu zaposlenje u drugim ekonomskim sektorima. Naravno da je ovo dugotrajan i složen proces ali sa njim treba što prije otpočeti, jer svako dalje odlaganje će nositi veće ekonomske i socijalne troškove, s obzirom da za uspješnu promjenu ekonomske osnove i strukture razvoja jedne lokalne zajednice ili regiona treba vrijeme.’’ – rekao je Miljević za MH.

Foto: Buka
Da svim BiH domaćinstvima poklonimo po osam LED sijalica uštedjeli bi godišnje više energije nego što je ukupna proizvodnja iz svih malih hidroelektrana u BiH!

Kada govorimo o kapacitetima Bosne i Hercegovine u pogledu prelaska na obnovljive izvore energije, Miljević kaže da je BiH po tom pitanju jako potentna, ali da određene interesne grupe usporavaju taj proces.

‘’Što se tiče prirodnih resursa BiH ima ekonomski isplativ potencijal korištenja energije sunca i vjetra najmanje dva puta veći nego što su naše ukupne sadašnje i buduće potrebe za električnom energijom, a problem je što taj potencijal ne ne koristimo dovoljno, prvenstveno zato što interesne grupe u društvu pokušavaju zadržati status quo što je duže moguće. Što se tiče finansijskih kapaciteta, novca za energetsku tranziciju i prelazak na OIE ima dovoljno i u zemlji i u svijetu  i pitanje je samo da li smo mi spremni da novac kanališemo u ove namjene na najefikasniji i efektivan način i da li znamo kako se to radi. Da smo npr. samo dio novca koji građani i privreda u BiH plaćaju svakog mjeseca kroz naknadu za OIE na računima za struju potrošili da svim BiH domaćinstvima poklonimo po osam LED sijalica uštedjeli bi godišnje više energije nego što je ukupna proizvodnja iz svih malih hidroelektrana u BiH, a građani bi imali niže račune za struju.Ovako je naš novac od naknada otišao podobnim investitorima na plaćanje dodatne premije na proizvedenu električnu energiju iz OIE. Tu sad dolazimo do porazne činjenice da je naš suštinski problem nedostatak ljudskih kapaciteta, vizije i spremnosti da se upuštamo u promjene. Istraživanje o spremnosti država regije za energetsku tranziciju koje je rađeno prošle godine pokazalo je za BiH da niti država i njeni organi, niti elektroprivrede imaju dovoljno znanja i kapaciteta za uspješno provođenje energetske tranzicije, te da građani i privreda nisu dovoljno informisani niti uključeni u tranzicione procese. Po mišljenju stručnjaka koji su učestvovali u istraživanju glavni nosioci energetske tranzicije u BiH će biti investitori što implicira da se ne može očekivati da tranzicija bude pravedna i inkluzivna odnosno prijeti nam scenario koji smo već vidjeli na djelu kada je bila u pitanju privatizacija društvnog kapitala.’’ – kaže Miljević.

Sve eleketroprivrede u BiH prave ekstra profite u izvozu električne energije, pitanje je kako se ti ekstra profiti koriste?

Na pitanje o ekonomskoj isplativosti termoelektrana na ugalj naš sagovornik odgovara da je proizvodnja energije na ovaj način isplativa, te da sve elektroprivrede u BiH prave ekstra profit ali da je važno da se taj profit iskoristi za ubrzanu tranziciju i prelazak na obnovljive izvore energije.

‘’BiH je relativno najveći neto  izvoznik električne energije u regionu s obzirom da svake godine izvezemo između 20 i 30% ukupne godišnje proizvodnje u zavisnosti  od hidrološke situacije. U uslovima kada se u zemlji ne oporezuju emisije CO2 iz termoelektrana izvoz je konkurentan i isplativ i to pogotovo na EU tržište gdje je njihova proizvodnja električne energije iz uglja oporezovana kroz ETS (Emission trading system). Kada je u pitanju domaće tržište troškovi proizvodnje MWh iz termoelektrana su veći od troškova proizvodnje iz OIE ali baš zbog neoporezivanja emisija CO2 još uvijek dovoljno niski da se elektroprivredama isplati proizvoditi i prodavati električnu energiju iz termelektrana. Pri ovome treba imati u vidu da su elektroprivrede u BiH javni snabdjevači tj.imaju obavezu snabdjevanja građana električnom energijom po izuzetno niskim (netržišnim) cijenama pa suštinski ekonomsku isplativost proizvodnje zasnivaju na prodaji tzv. energetskog miksa (jeftine energije iz OIE i skuplje energije iz TE) što im omogućava da manje više pozitivno posluju. U sadašnjoj situaciji kada su cijene električne energije na evropskim tržištima i u regionu  izuzetno visoke, zbog dešavanja u Ukrajini i energetske krize, proizvodnja električne energije iz uglja je isplativa bez CO2 takse i sve eleketroprivrede u BiH prave ekstra profite u izvozu električne energije. Pitanje je samo kako će te ekstra profite koristiti? Da li za ubrzanu tranziciju i prelazak na OIE i restruktuiranje rudarskih regiona ili na održavanje statusa quo.’’ – rekao je Miljević za naš magazin.

Potencijal energije vjetra i sunca ne koristimo dovoljno zato što interesne grupe u društvu pokušavaju zadržati status quo što je duže moguće!

Damir Miljević je nedavno gostovao u podkastu “Srijedom u Centar” Centra za životnu sredinu, gdje je, između ostalog, govorio o mogućnostima prikupljanja znanja i iskustava od onih zemalja koje su krenule u proces energetske tranzicije. Tada je spomenuo da se od rudarskih regiona nije prijavilo jedino Gacko. Stoga smo pitali našeg sagovornika sudbina čeka radnike ukoliko u vidu imamo starost preduzeća RiTE Gacko?

‘’Prošle godine EU je zajedno sa međunarodnim partnerima kao što su Svjetska banka, EBRD, Evrospka investiciona banka i drugi pokrenula Inicijativu za regione uglja u tranziciji na zapadnom Balkanu i Ukrajini sa ciljem da se na nivou regije, pojedinih država, rudarskih regiona i lokalnih zajednica zavisnih od uglja pokrene dijalog i proces tranzicije i restruktuiranja. U sklopu Inicijative je, pored ostalog, omogućeno zainteresovanim subjektima i lokalnim zajednicama da učestvuju u procesu razmjene znanja i iskustava sa regionima uglja u tranziciji iz EU. Iz Bosne i Hercegovine je pristiglo ukupno šest prijava i već krajem juna delegacija koju čine predstavnici opština Lukavac, Banovići i Živinice će imati priliku da posjeti regiju Usti u Češkoj i upozna se sa njihovim iskustvima u tranziciji dok je uzvratna posjeta planirana za kraj ove godine.’’ – rekao je Damir Miljević.

Foto: Nikolina Jelić
Kakva je sudbina radnika RiTE vrlo je teško sada reći jer ne znamo za kada je planirano zatvaranje rudnika i termoelektrane

Govoreći o sudbini zaposlenih u RiTE Gacko, Miljević kaže da je tu najvažnije da se što prije počne praviti plan razvoja ove opštine i da se nađe rješenje kako bi se, kada dođe do zatvaranja RiTE Gacko, ovi radnici zaposlili u drugim djelatnostima.

‘’Što se tiče RiTE Gacko, po mojim saznanjima oni bi trebali biti uključeni kao pilot regija u sklopu projekta Svjetske banke namijenjenog regionima uglja u tranziciji. Kakva je sudbina radnika RiTE vrlo je teško sada reći jer ne znamo za kada je planirano zatvaranje rudnika i termoelektrane. Ako je to npr. 2035. ili 2040.godina onda sadašnji zaposleni mogu biti relativno mirni ali pod hitno treba započeti sa pravljenjem planova razvoja opštine Gacko i realizacijom projekata koji će omogućiti da do zatvaranja rudnika i termoelketrane dođe bezbolno odnosno da se građanima i privredi vezanoj za ugalj već danas otvori perspektiva razvoja i zapošljavanja u drugim djelatnostima.’’ – jasan je Damir Miljević.

Može li se govoriti o isplativosti RiTE Gacko ako imamo u vidu medijske napise o nedostatku novca za redovni godišnji remont u ovom preduzeću?

‘’Jako je teško odgovoriti na to pitanje s obzirom da RiTE Gacko ne prodaje električnu energiju na tržištu nego je prodaje u okviru holdinga koji tu energiju preprodaje na tržištu. Drugim riječima električna energija iz RiTE Gacko se prodaje po dogovorenoj cijeni, a od dogovora oko cijene zavisi finansijski rezultat RiTE Gacko i raspodjela dobiti.’’

BiH je jedina zemlja regiona koja nije iskoristila mogućnosti IPA fondova u energetske svrhe, već za asfaltiranje ulica. Smatrate li da građani trebaju reagovati na ovakva postupanja kao potencijalni nosioci tranzicije?

‘’Građani i privreda prije svega nisu dovoljno informisani ili su djelimično čak i dezinformisani po pitanju energetske tranzicije, a nisu ni dovoljno uključeni u proces. Stiče se utisak da opšte javno mnjenje u BiH smatra da je energetska tranzicija nametnuti proces u kojem se želi našu “jeftinu” energiju iz uglja zamijeniti “njihovom skupom” energijom iz obnovljivih izvora energije, dok je upravo obrnuto: trebamo svoju skupu i po zdravlje i okolinu štetnu energiju iz uglja zamijeniti našom jefinom energijom iz OIE. Ilustracije radi 1 MWh proizvedene električne energije iz HE Višegrad košta oko 15 EUR, iz VE Podveležje 45 EUR, dok 1 MWh iz TE Gacko košta  oko 50 EUR, a 1 MW iz TE u Tuzli i Kaknju oko 60 EUR.’’ – objašnjava naš sagovornik.

Ukoliko u narednih 10 godina propustimo priliku da ovaj svoj potencijal u “novoj” energetici iskoristimo brzo i efikasno, ekonomska slika će nam biti sumorna!

Miljević smatra da bi građani trebali više zainteresovani za energetsku tranziciju i da se aktivno uključe u proces priključivanja ostalim zemljama, te da od odgovornih traže odgovore na sve nejasnoće vezane za prelazak na obnovljive izvore energije.

‘’Da bi se građani i privreda iz objekta energetske tranzicije pretvorili u subjekte i nosioce energetske tranzicije treba prije svega da budu bolje informisani i zainteresovani za ovu temu i da traže od odgovornih odgovore na pitanja kao što je ovo koje ste vi postavili i da traže da se ravnopravno uključe u procese sa ostalim akterima. Na kraju krajeva svi računi uspješnih ili neuspješnih politika u jednoj zemlji ispostave se na kraju građanima i privredi koji ih u krajnjoj liniji i plaćaju.’’

Foto: Dejan Božić

Za kraj, pitali smo Damira Miljevića kako vidi Bosnu i Hercegovinu u narednoj deceniji, a kada je u pitanju ekonomska i energetska slika. On smatra da je proces energetske tranzicije jedina ozbiljna šansa za razvoj, naglašavajući da će ekonomska slika biti sumorna ukoliko se zakasni sa realizacijom.

‘’Iako se energetska tranzicija u BiH prvenstveno percepira kao prijetnja, prvenstveno po radna mjesta u sektoru uglja, te kao obaveza koja nam je nametnuta iz vana, ona je u stvari jedina naša ozbiljna razvojna šansa. U svijetu se dešavaju tekstonske društvene i ekonomske promjene, kao posljedica nove industrijske revolucije zasnovane na gotovo besplatnim izvorima energije sunca i vjetra i digitalizaciji društva i procesa. U dosadašnjem ekonomskom razvoju u svijetu dominirale su zemlje koje su razvoj bazirale na vlastitim resursima kvalitetnog uglja, nafte i gasa. BiH ima najlošiji ugalj (lignit),nema vlastite resurse u nafti i gasu pa je i to, pored ostalog, jedan od razloga što smo ostali nerazvijeni. BiH ima sretnu okolnost što jedina u regionu raspolaže sa dobrom kombinacijom sva tri buduća važna energetska resursa a to su energija sunca, vjetra i vode. Ukoliko u narednih 10 godina propustimo priliku da ovaj svoj potencijal u “novoj” energetici iskoristimo brzo i efikasno, odnosno ukoliko zakasnimo za drugima, energetska, a time i ekonomska slika, će nam biti sumorna.’’ – rekao je na kraju Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak iz oblasti energetike, za internet magazin ‘’Moja Hercegovina’’.

Igor Svrdlin
2 Shares
Copy link
Powered by Social Snap