Na svjetskim tržištima cijene nafte su porasle i prošle sedmice, drugu sedmicu zaredom, pa se kreću oko najvišeg nivoa od kraja 2014. godine, nakon što je Saudijska Arabija poručila da želi više cijene ‘crnog zlata’.
Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice je porasla 2 odsto, na 74,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,5 posto, na 68,40 dolara, prenosi Poslovni.hr.
Rast cijena na najviše nivoe od novembra 2014. godine ponajviše je posljedica poruka da Saudijska Arabija želi rast cijena prema 80 pa i 100 dolara za barel, što je protumačeno kao znak da Rijad ne želi mijenjati sporazum OPEC-a o smanjenoj proizvodnji, uprkos približavanju zacrtanim ciljevima.
Od januara 2017. OPEC i grupa nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a već neko vrijeme šalju se poruke da bi se taj dogovor trebao produžiti i na iduću godinu.
“Saudijcima i njihovim partnerima u OPEC-u trebaju više cijene kako bi poboljšali fiskalne pozicije, a saudijsko je kraljevstvo pokrenulo i znatan, ali skup program reformi. Stoga bi mogli nastaviti smanjivati proizvodnju”, tumači Greg McKenna iz brokerske kuće AxiTrader.
Saudijski ministar nafte Khalid al-Falih istaknuo je da su OPEC i njegovi saveznici još uvijek daleko od zacrtanog cilja i da treba nastaviti smanjivati zalihe.
“Čak i ako OPEC do idućeg službenog sastanka u junu ostvari cilj i smanji zalihe na petogodišnji prosjek, Saudijska Arabija predvodi snažnu inicijativu daljnjeg ograničavanja opskrbe radi uravnoteženja (tržišta) u 2018. godini”, smatraju analitičari investicijske banke Goldman Sachs.
Međutim, rast cijena nafte mogao bi podstaknuti inflaciju. Predsjednik SAD-a Donald Tramp kritikovao je krajem prošle sedmice OPEC.
“Čini se da u OPEC-u opet nešto izvode. Nafta je svuda, rekordne količine, uključujući prepune brodove. Cijene nafte umjetno su vrlo visoke! To nije dobro i neće se tolerisati”, poručio je Tramp na Tviteru.
SAD ne može zakonskim putem utjecati na cijene nafte, mogu samo prodavati strateške zalihe, što s vremena na vrijeme i čine.
No, više cijene nafte odgovaraju i američkim proizvođačima, koji nastavljaju s povećanjem proizvodnje. Tako je kompanija Baker Hughes saopštla da je prošle sedmice broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 5, na ukupno 820, najviši nivo od marta 2015. godine.
U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovara ovaj nivo cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju, a to narušava nastojanja OPEC-a da se smanji ponuda ‘crnog zlata’ na svjetskim tržištima.
