Loše poslovanje JP “Šume Srpske”: Zloupotrebe i(li) vremenski uslovi?

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS saopštilo je 16.9. ove godine da su smijenjeni rukovodioci tri šumska gazdinstva, kao i direktor Centra za sjemensko rasadničku proizvodnju Doboj.

“U skladu sa zaključcima Vlade Republike Srpske sa tematske sjednice o stanju u šumarstvu, danas su smijenjeni v.d. direktora Šumskog gazdinstva ‘Romanija’ Sokolac Vlajko Sekulić, direktorica Šumskog gazdinstava ‘Vrbanja’  Kotor Varoš Stana Kuzmić, direktorica Šumskog gazdinstva ‘Oštrelj’ Drinić Slađana Banjac, kao i direktor Centra za sjemensko rasadničku proizvodnju Doboj Nikola Miličević”, navedeno je u saopštenju resornog ministarstva.

Kao razlog smjena navodi se činjenica da je Javno preduzeće “Šume RS”  u prvom polugodištu 2019. poslovalo sa gubitkom od 2,63 miliona maraka, kako se navodi u Informaciji o stanju u šumarstvu u RS o kojoj je raspravljala i Vlada Srpske.Prema podacima iz informacije, ovo je najgori rezultat u posljednjih šest godina, jer od 26 šumskih gazdinstava, njih čak 18 je poslovalo sa minusom, a većina nije ispunila obaveze preuzete ugovorima.

Iz preduzeća priznaju problem bespravne sječe i ilegalnog prometa šumom, ali…

Željeli smo da saznamo koji je razlog lošeg poslovanja ovog javnog preduzeća, te da li on ima veze sa objektivnim, subjektivnim ili možda kombinovanim razlozima, pa smo kontaktirali direktora Javnog preduzeća „Šume RS“ Slavena Gojkovića, koje je za naš portal kazao da postoje problemi koji se tiču bespravne sječe šume i zloupotrebe položaja, ali da to nije jedini razlog lošeg poslovanja ovog preduzeća.

“Bespravne sječe predstavljaju veliki problem preduzeću. Akcioni plan Vlade Republike Srpske za suzbijanje nelegalnih aktivnosti u šumarstvu, provodi se na način da se u kontinuitetu vrše kontrole prometa i kontrole pilansikih postrojenja od strane JP „Šume RS“ a.d. Sokolac u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Republičkom upravom za inspekcijske poslove“, navodi Gojković i dodaje da je uprava već zadužila direktore organizacionih jedinica da preduzmu sve radnje na suzbijanju bespravnih sječa i da će se protiv radnika za koje se utvrdi da su učestvovali u nelegalnim aktivnostima blagovremeno pokrenuti postupci za utvrđivanje odgovornosti.

S obzirom na to da čelnici preduzeća koje zapošljava najviše radnika u Srpskoj priznaju problem kriminalnih radnji u preduzeću, mi smo se obratili MUP-u Republike Srpske gdje smo se pozvali i na izjavu premijera Viškovića na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, ali odgovor do dana objavljivanja ovog teksta nismo dobili. Upit je glasio:

„Premijer Republike Srpske Radovan Višković najavio je pokretanje istražnih radnji u šumskim gazdinstvima koja su zabilježila negativno poslovanje u prvoj polovini 2019. godine. Interesuje nas da li su već pronađene određene nelegalne radnje u ovom sektoru i ako jesu koje?“

Iako od MUP-a nema odgovora, portal eTrafika nedavno je objavio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijelo je izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka protiv bivših direktora šumskih gazdinstava “Oštrelj” Neđe Galića i “Vrbanja šuma” Radislava Čupića, te šefa službe proizvodnje šumskog gazdinstva Dragana Vukčevića.

Kako navode, oni se terete za zloupotrebu položaja, nelegalnu sječu i pravljenje fiktivnih računa.

Nije kriv kriminal?

Ipak, direktor „Šuma RS“ naglašava da su loši vremenski uslovi bili glavni razlog lošeg poslovanja, te činjenica da javno preduzeće ima redovne fiksne troškove.

„Razlog za manje izvršenje plana u prvih šest mjeseci jeste što je u procesu proizvodnje dolazilo do velikih problema prvenstveno zbog nepovoljnih vremenskih uslova u prva tri mjeseca, pa je sječa izvršena 86% od planirane, a realizacija u obimu od 80% za posmatrani period. Takođe, nadoknade prema lokalnim zajednicama, obaveze prema Poreskoj upravi RS, obaveze za zdravstveno i penziono osiguranje i plate zaposlenih moraju biti servisirane shodno zakonskim propisima, bez obzira na uslove poslovanja“, rekao je Gojković.

Šta kaže struka?

Bivši rektor Univerziteta u Banjaluci i redovni profesor na Šumarskom fakultetu u ovom gradu (katedra za šumarsku genetiku i osnivanje šuma) Milan Mataruga navodi više razloga lošeg poslovanja JP „Šume RS“.

„Veliki broj zaposlenih (gotovo pet hiljada) pri čemu radnika šumarske struke u 2018. godini je 48%, a u upravi nešto manje od 30%. Očigledno da šumari ne gazduju šumama Republike Srpske. Iz medija možemo zaključiti da se imenovanje direktora vrši isključivo na osnovu stranačke pripadnosti, a da se zapošljavanje u preduzeću uglavnom realizuje u momentima predizborne kampanje. Organizaciona struktura u kojoj se akumulira broj zaposlenih u upravi preduzeća bez odgovornosti i gotovo bilo kakvih indirencija prema zaposlenim u gazdinstvima nije šema koja garantuje pozitivno poslovanje već slobodu ponašanja i djelovanja svojstvenu svakom pojedincu“, tvrdi Mataruga i objašnjava da pored ovog finansijskog opterećenja, postoji i opterećenje u vidu naknade prema lokalnoj zajednici u visini od 10% tržišne vrijednosti neto prosječne drvne mase , što po njegovim riječima, predstavlja najveći iznos u Evropi.

Mataruga smatra i da se dodatni razlozi nezavidnog poslovanja preduzeća ogledaju u cijenama, plaćanju, kao i prostoru za korupciju i pritiske.

„Cijenu drvnih sortimenata, kao i izbor kupaca određuje Vlada Republike Srpske, uz slobodu da pojedini kupci mogu robu platiti 90 dana poslije preuzimanja. Veoma je sporo prilagođavanje cijene promjenama na svjetskom tržištu, a drvni sortimenti iz privatnih šuma često i dvostruko skuplji u odnosu na šume u državnoj svojini. Nisu rijetki primjeri kada su, u cilju podrške lokalnim ili „značajnim“ drvoprerađivačima, donesene odluke na štetu preduzeća. Radove u šumarstvu (prevoshodno sječa i izvoz) izvode privatne kompanije koje je teško kontrolisati u šumi, koje često i direktno sarađuju sa drvoprerađivačima i gdje se zaposleni u preduzeću nalaze u „sendviču“ zainteresovanih strana koji šumu posmatraju kroz prizmu profita. Ovo ostavlja prostora za malverzacije, korupciju ili ucjene i pritiske. Zato krivca ne treba tražiti samo i isključivo među zaposlenim u JP „Šume RS“ već i na drugoj strani“, objašnjava Mataruga.

Na kraju, on zaključuje da su struka i nauka u oblasti šumarstva marginalizovani, a da se u šumarstvu mnogo planova i aktivnosti pravi za period od 10 godina, te prihodi za polugodišnji period ne znače apriori loše poslovanje, kao i činjenica da svako gazdinstvo ne može i ne mora sa istim pozitivnim bilansom poslovati. Pritisak na „obavezujuće pozitivno poslovanje“ može biti prenesen direktno na obim sječa do kraja godine.

„Hoće li oni kojima se „izmiče stolica“ ostati dosljedni ili će posjeći i jedan dio planiranog za desetogodišnji period uz pretpostavku da oni neće biti u istoj poziciji i na kraju tog perioda“, pita se Mataruga.

Darko Milunović, viši asistent na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, iako priznaje da u „Šumama RS“ postoje određene nelegalne aktivnosti koje se ogledaju u bespravnoj sječi šuma i zloupotrebi položaja, kao i odgovorni u preduzeću, takođe smatra da to ne utiče presudno na poslovanje preduzeća.

„Jedan od glavnih razloga nagativnog poslovanja je to što oni ne ispunjavaju proizvodni plan, odnosno šuma kao resurs se u većini slučajeva nalazi u ruralnim sredinama u kojima je evidentan odliv stanovništva. Poslovi sječe i izvoza šume su izuzetno fizički zahtjevni i sve je manje ljudi raspoloženo raditi te poslove, tako da nedostatak proizvodnih radnika (a višak biroktraskih)doveo je do neizvršenja planova“, tvrdi Milunović i dodaje da pored izdvajanja za PDV 17% (kao i svi privredni subjekti), JP plaća naknadu lokalnoj zajednici sa koje potiču šumski drvni sortimenti u iznosu od 10% od svega proizvedenog, a pored toga izdvaja još 10 % na osnovu obaveza šumsko-uzgojnih radova.

Kako naglašava Milunović, to znači da ukupno više od 1/3 ostvarenog prihoda ima obavezna izdvajanja, što zanači da Šume Srpske imaju veće namete od bilo kog drugog proizvodnog preduzeća.

Direktori se mijenjaju, poslovanje se ne poboljšava

Iako se unazad deceniju i po promijenio veliki broj rukovodećih lica na čelu šuma i šumskih gazdinstava, čini se da nezadovoljavajući rezultati ostaju. Juče je premijer Republike Srpske Radovan Višković najavio da će u preduzeću doći do novih smjena, tako da ostaje da se vidi da li će one uroditi plodom ili će se sve završiti onako kao i do sada.

Ekonomista Zoran Pavlović za naš portal objašnjava kako nema nikakve veze ko se nalazi na čelu preduzeća, ako se u samom preduzeću dešavaju malverzacije i zloupotrebe, a niko za to ne odgovara.

„Ono što je moralo da se uradi, a nije urađeno, jeste da se pokrenu istražni postupci protiv onih koji su upravljali segmentima sistema „Šuma Republike Srpske“, a pravili gubitke, jer nije cilj smijeniti ili tražiti ostavke ljudi, nego ustanoviti sistem rada i poslovanja JP kao takvog. To znači da svako ko je oštetio preduzeće mora da snosi i krivičnu i materijalnu odgovornost“, izjavio je Pavlović.

On je kazao i da je premijer svojim istupom dao mogućnost rukovodiocima da se povuku sa pozicija, a da ne budu predmet istražnih radnji, što predstavlja najgorau moguću povredu demokratskih principa , pravila i zakona koji postoje u jednoj zemlji.

„Šume Srpske su samo jedno od javnih preduzeća u RS, dok su problemi identični. Oni nastaju po istom principu po kojem nastaje raspodjela javnih preduzeća kao javnih dobara između onih koji su formirali koaliciju nakon izbora. Na taj način se legalizuje nepošten način ponašanja izabranih direktora, a ovaj mehanizam koji premijer uvodi po svemu sudeći daje oprost svim takvim radnjama“, zaključuje Pavlović.

Autor: Stefan Blagić

Autor