Osnovni sud u Novom Gradu presudio je u korist P. D. iz Kostajnice od kojeg je agencija za naplatu potraživanja “Eos Matrix” iz Sarajeva pokušala da naplati preko 6.800 maraka navodnog duga, i to nakon što je doneseno rješenje o izvršenju.
Ova agencija, koja je otkupila dospjela, nenaplativa i sporna potraživanja Mikrokreditne fondacije “Prizma” i Mikrokreditnog društva “Sinergija”, kao i potraživanja više banaka među kojima su Addico banka, Nova Banka i Atos Banka, pokrenula je na stotine tipskih tužbi protiv građana BiH, a ogroman broj njih pao je na sudovima zbog zastare, falsifikovanja dokumentacije i utvrđivanja da dugovi nikada nisu ni postojali.
U konkretnom slučaju, Osnovni sud u Novom Gradu je primijenio raniju odluku Ustavnog suda BiH i odredio da nakon donesenog rješenja o izvršenju ne može doći do promjene tražioca izvršenja otkupom potraživanja od prethodnog povjerioca, što je “Eos Matrix” pokušao.
Dakle, ova agencija pokušala je da nakon pravosnažnosti izvršenja, ista preuzme i naplati, što nije u skladu sa odlukom Ustavnog suda i što je Osnovni sud u Novom Gradu zaustavio.
Advokat Din Tešić, čija je kancelarija specijalizovana za nekretnine, bankarstvo i eksproprijacije i koji zastupa veći broj građana u slučajevima protiv “Eos Matrixa” kaže da je ovu presudu očekivao i da je sud nesumnjivo postupio pravilno.
“Osnovni sud u Novom Gradu je pravilno odlučio kada je usvojio naše zahtjeve da postupi po odlukama Ustavnog suda BIH koje jasno upućuju da nakon donešenog rješenja o izvršenju ne može doći do promjene tražioca izvršenja otkupom potraživanja od prethodnog povjerioca. Eos Matrix jeste otkupio potraživanja Prizme, Sinergijeplus, Nove banke, Sber banke i drugih, ali nema pravo da nastavi izvršni postupak stupajući na njihovo mjesto i da mjenja pravosnažno rješenje o izvršenju na ovaj način”, objašnjava Tešić.
Kaže da sudovi u skladu sa odlukama Ustavnog suda BIH moraju ukinuti sve sprovedene radnje u izvršnom postupku ako su donijeli takve nezakonite odluke i naložiti da se vrati nezakonito stečen i novac izvršenicima.
“Eos Matrix ima pravo da pokrene nove izvršne postupke radi namirenja, ukoliko nije došlo u međuvremenu do zastare potraživanja. Nadamo se da će i drugi sudovi krenuti putem Osnovnog suda u Novom Gradu koji je pravilno primjenio obavezujuće odluke Ustavnog suda u BIH”, kaže Tešić.
Stotine tužbi sarajevske agencije “Eos matrix” protiv građana BiH, pale su pred sudovima zbog zastare, ali i zbog toga što mnogi krediti nisu nikada ni postojali.
Više advokata koji zastupaju građane u ovim parnicama govorili su mnogo puta za Moju Hercegovinu, koja o ovom slučaju izvještava godinama unazad, o parnicama po tipskim tužbama koje ova agencija podnijela protiv stotina njihovih klijenata.
U više navrata, presudama je dokazano da se radilo o nepostojećim potraživanjima, o čemu svjedoči i prošlogodišnja presuda u krivičnom postupku po kojoj je u jednom danu poništeno čak 162 kredita.
U brojnim drugim situacijama, nije se ni raspravljalo o tome da li je potraživanje ikada i postojalo, a sudovi su tužbene zahtjeve odbijali kao apsolutno zastarjele.
Inače, Mikrokreditna fondacija „Prizma“ i Mikrokreditno društvo „Sinergija plus“ su na prevaru uvukli na hiljade građana u kreditna zaduženja za koja nisu znali da postoje. Radnici ovih organizacija, prema izjavama prevarenih građana koji su o tome nebrojeno puta govorili medijima, ali i pred sudovima, svjesno su birali građane pretežno slabog imovinskog stanja, pritisnute nemaštinom i problemima u nerazvijenim seoskim područjima.
Uvjeravali su ih da se radi o donacijama upravo za ove kategorije, uručivali su im manje novčane iznose. Mjesecima, pa i godinama kasnije, stigle su im tužbe kojim se traži otplata daleko većih iznosa sa pripadajućim kamatama. Mali krediti i pozajmice koje su građani podizali, pretvarani su se u ogromne iznose ili su „gurani“ u nezakonite reprograme u kojima su im samo dopisivali iznose dugovanja, a da dodatni novac nisu ni vidjeli.
Vrlo često, dešavalo se da iznos reprograma ili kamate daleko premaši prvobitni iznos. Ovo potvrđuju i brojne presude. Procjenjuje se da ne MKF „Prizma“ na ovaj način prevarila najmanje 3.000 građana, a za MKD „Sinergija plus“ još uvijek nema ni procjene stanja.
Inače, “Prizma” je bila jedna od najvećih mikrokreditnih organizacija u BiH koja je, prema vlastitim podacima, imala više od 50.000 klijenata te 86 zaposlenih, a u 2014. godini zabilježila je manjak od 45 miliona maraka. U stečaj je otišla sa potraživanjima većim od 100 miliona maraka. Na svom vrhuncu, navodno su imali 400.000 plasiranih kredita vrijednosti preko 640 miliona maraka.
Agencija za bankarstvo FBiH 2014. godine upozorila je da izvještaj nezavisnog spoljnog revizora ADITION-a o poslovanju “Prizme” nije u skladu sa zakonom i proglasila ga je nevažećim, a potom im je oduzela dozvolu za rad.
