Moja Hercegovina donosi priču o dvije žene iz Gacka: Žene su napokon dozvolile sebi da budu srećne i uspješne

GACKO – Priču o ženama nikako ne možemo odvojiti od priče o nježnosti, ljubavi, požrtvovanju, ali i snazi, istrajnosti i brižnosti. Bile su izvor i nadahnuća i patnje za velike pjesnike, ali i za obične smrtnike. No, poezija i realnost se, na žalost, rijetko dodiruju, pa je stvaran život žene u 21. vijeku nedostojan tzv. „atomskog doba“.

zene_iz_gacka_1

Izvještaji koji se bave pravima žena u BiH, nažalost, ukazuju na postojanje diskriminacije i kršenja prava, počev od tržišta rada, pa do učešća u političkom životu; od prava na imovinu, do prava na donošenje odluka. Što je još gore, ukazuje i na veoma rasprostranjeno naslilje nad ženama, posebno psihičko.

Ovog 8. marta vam donosimo priče o dvije žene iz Gacka. Iako, na prvi pogled različite, jedna od njih se bavi poljoprivredom, a druga umjetnošću, a povezuju ih posvećenost porodici i uspješnost u poslu.

Gazdinstvo ne daju ženi

Sanja Nikolić je bivša džudistkinja, kriminologija je njena neostvarena želja, ali ju je ostvarena ljubav iz Bijeljine dovela u selo Nove Duliće, u opštini Gacko. Direktorica je zemljoradničke zadruge “Avtovac”, a sa suprugom ima farmu od 50-tak krava. Kaže da joj svakog dana fali po nekoliko sati da završi sve ono što je stavila pred sebe, ali od svih uloga, najdraža joj je uloga majke dvojici dječaka. Smatra da je pred ženama još dosta rada i borbe da dođu do nivoa prava koja bi ih zadovoljila i da za to moraju same da se izbore. Nažalost, ne rade dovoljno i istarjno da bi se to i desilo.

Ti generacije Nikolića pod jednim krovom i u slozi
Ti generacije Nikolića pod jednim krovom i u slozi

„Mislim da se život na selu promijenio nabolje; ipak se za nešto i pitamo, poštuje se naša riječ. Ipak, nije to dovoljno. Prije dolaska ovdje praktično nisam imala dodira sa stokom, drugačiji je i mentalitet ljudi, način života, ali se sve može kada se hoće. Vremenom sam se navikla, ali su se navikli i na mene. Vjerujte, sada mi teže pada papirologija oko zadruge nego fizički posao na farmi“, priča Sanja za naš magazin.

Ona kaže da je opredjeljenje za stočarstvo bilo logično, jer posla nije bilo na vidiku, a od nečega se moralo živjeti.

Prirodno je bilo da se okrenemo stočarstvu, jer živimo na selu, a time su se bavili i suprugovi roditelji. Mi smo proširili posao, modernizovali objekte, sada imamo oko 60-tak muznih grla. Iako se dosta promijenilo, ipak se često susrećemo sa konzervativnim razmišljanjima. Kada smo razgovarali sa vlasnicima poljoprivrednih gazdinstava prilikom osnivanja zadruge, niko nije htio da gazdinstvo registruje na suprugu, iako bi to bilo mudro zbog veće mogućnosti za ostvarenje podsticaja i međunarodnih donacija. I sada čudno posmatraju činjenicu da sam ja direktorica zadruge, ali se nadam da će se to promijeniti u budućnosti”, kaže Sanja.

Mlađi sin je zainteresovan za poslove na farmi, on joj je desna ruka, kaže Sanja Nikolić
Mlađi sin je zainteresovan za poslove na farmi, on joj je desna ruka, kaže Sanja Nikolić

Zadruga na čijem je čelu postoji već pet godina, i orjentisana je na rad sa mašinama. Čini je deset članova – deset gazdinstava. Problem je – žali nam se Sanja – naplata pruženih usluga, a država nikoga ne čeka. Iako su rad u zadruzi pratili problemi i pritužbe, Sanja je odlučna da nastave, te prave planove da proširuju mehanizaciju. Tvrdi da je posao u poljoprevredi perspektivan, jer, šta god da se desi, ljudi moraju da jedu. Ipak, smatra da bi država kroz podsticaje trebalo više da stane – posebno iza žena preduzetnica.

Uspjeh nije manji ako je u malom mjestu

Eteričnijim zanimanjem, satkanim od mašte i snova, a na platno pretočenim bojama i četkicom, bavi se slikarka Jelena Glogovac Savić. Spada u onaj krug ljudi koji jedno naseljeno mjesto čine gradom, jer svojim djelovanjem, umjetničkim i pedagoškim radom, ostavlja važan trag u životu zajednice.

Jelena Glogovac Savić u radnom ambijentu
Jelena Glogovac Savić u radnom ambijentu

Činjenicu da, osim Afrike i Južne Amerike, na svim drugim kontinentima ima po neko njeno djelo, skromno smatra sticajem okolnosti. Od Edinburga u Škotskoj do Sibira, od Australije do Amerike, može se sresti po neki njen rad, a posebnu radost joj čini to što je njeno platno izloženo i u sedištu Savjeta Evrope u Strazburu. Do sada je imala tri samostalne izložbe i veliki broj grupnih. Srećna je što napokon ima svog galeristu i ističe da je Galerija Bokić u Trebinju gdje su izložene slike umjetnika iz Hercegovine unijela veliku promjenu nabolje.

„Mislim da je kočnica koja je postojala u glavama žena popustila, i sad dozvoljavaju sebi i da budu uspješne i da istovremeno budu majke i supruge i dobre kuvarice, te da se bave svojim poslom profesionalno i jako dobro. Ako znaš koliko vrijediš, i ideš u tom pravcu, i ako dovoljno dugo guraš klatno naprijed, ono jednog momenta mora da se vrati u cijelom svom uspjehu i zlatu. To je negdje recept. Mislim da uspjeh u malom gradu nije manji u odnosu na onaj u velikom. Osjećaj sigurnosti i ostvarenosti je do osobe, a ne do podneblja. To što smo u malom mjestu ne mora da znači da smo negdje u zapećku ili na kraju. Kada pričamo o ravnopravnosti, žene umjetnici i muškarci umjetnici nisu isti, ali tu posrijedi nije neki šovinizam. Postoje žene koje su ipred svojih kolega, ali postoje i one koje ne mogu da dođu do svog punog izražaja jer su nešto drugo stavile u prvi plan. Smatram da svaka žena kojom god profesijom da se bavi treba da u svojoj glavi da odluči šta želi da bude prvo“, kaže Jelena za naš magazin.

Podrška joj je porodica, posebno suprug i sin, i to je, kaže Jelena, prava sreća
Podrška joj je porodica, posebno suprug i sin, i to je, kaže Jelena, prava sreća

Kroz svoje slikanje bavi se pojmom žene koja je fascinira u svim svojim stanjima.

Onog momenta kada nešto pretočim na platno, to je čista emocija i čista istina. Nije lako biti žena, mnogo je teže nego biti muškarac; ne samo fizički, nego i mentalno zahtijevnije. Prosto fiziološki, kroz šta sve prođe žena, kroz tolike transformacije u životu, a svaka promjena je bolna. Muškarci imaju samo pubertet i, eventualno, krizu srednjih godina. Ali, to je Holivud“, objašnjava slikarka Jelena Glogovac Savić.

Autor

Milanka Kovačević

Diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Od 2003. zaposlena kao novinarka „Radio Gacka“, a od 2013. stalni saradnik internet magazina "Moja Hercegovina".

Svi tekstovi autora