Dan UN-ove borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare: Novinare danas napadaju svi

Sloboda medija je srž demokratije i slobodnog društva, a novinari predstavljaju savjest društva i čuvare ljudskih prava jer zagovaraju slobodu govora. Međutim, novinari u Bosni i Hercegovini su konstantno izloženi napadima i pritiscima svih vrsta fizičkim, finansijskim te psiho-socijalnim, što su zločini koji se moraju kažnjavati.

FOTO: Ilustracija

To su neki od zaključaka sa današnje konferencije održane u Sarajevu povodom 2. novembra, Dana UN-ove borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare, koju su organizovali organizacija Udruženje BH novinari i Borci za građanska prava (Civil Rights Defenders).

Danas je, između ostalog, najavljen i rad Fonda za odbranu novinara pred sudovima u slučajevima tužbi za klevetu, krivičnih djela prema novinarima i medijima te kršenja radnih i socijalnih prava medijskih radnika.

Ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg je istakao da prijetnje i napadi na novinare nisu samo zločin protiv jedne osobe već prijetnja demokratiji, društvu i njegovom napretku.

Ocijenio je da je u BiH u pogledu slobode medija tokom posljednjih godina došlo do nekih poboljšanja, ali da se, ako se ima u vidu da je BiH u ovom kontekstu na 65. mjestu od ukupno 85 država, onda izvodi zaključak da se ova situacija mora mijenjati.

Napomenuo je da u pogledu slobode medija prošle godine Holandija bila na 2. mjestu u svijetu, ove godine to je Švedska, a trenutno najveću slobodu ostvaruju mediji u Norveškoj, koja je na 1. mjestu.

Švedski ambasador je kazao da je za njegovu zemlju sloboda medija od izuzetnog značaja, ali i za lidere svih ostalih zemalja u svijetu, jer je to uvjet za razvoj jedne države.

Zato se, poručio je, svi zajedno moramo zalagati za prava medija i boriti protiv prijetnji i napada na njih.

Ambasador Kraljevine Holandije u BiH Reinout Vos rekao je da se nekažnjavanje svih zločina mora okončati – zločina protiv novinara, ratnih zločina, zločina protiv integriteta kao što je korupcija ili govor mržnje.

Takođe, istakao je da se novinari moraju zaštititi u svakom trenutku te da, ukoliko su napadnuti, onda se radi o zločinu koji se mora kazniti.

Holandski ambasador mišljenja je da BiH ima jaku tradiciju slobode medija, ali da čak i ovdje novinari nisu uvijek sigurni te je naveo primjer novinara Dragana Bursaća iz Banje Luke, koji je dobijao prijetnje smrću zbog posla kojim se bavi.

Zaključio je da su novinari zaštitnici sloboda, kao što je demokratija, te da stoga moraju biti zaštićeni.

Predstavnica Borci za građanska prava (Civil Right Defenders) u BiH Ena Bavčić podsjetila je da ova organizacija posljednjih 20 godina podržava slobodu govora, pristup informacijama te vladavinu zakona u BiH, ali i u regiji.

“Od 2006. godine, uz pomoć projekta SIDA-e i Švedske preusmjeravamo i finansijsku podršku BH novinarima”, rekla je, dodavši da su BH novinari njihov partner koji doprinosi razvoju slobode govora u BiH.

Ocjena Bavčić je da se situacija od 2006. godine pa do sada mnogo promijenila, jer danas postoji mnogo veći broj novinara koji su spremni javno iznijeti svoje žalbe i ne žele sakriti svoj identitet.

“To je jako veliki uspjeh BH novinara i našeg rada, jer smo konačno došli do tog nivoa da novinari shvate da se trebaju javno boriti za svoja prava”, kazala je.

Naglasila je da su novinari čuvari ljudskih prava zbog toga što u javnost iznose probleme i izazove zajednica i građana, a zbog čega su često izloženi raznim prijetnjama.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković upozorio je da su novinari ugroženi iz svih pravaca – ekonomskih, političkih i sigurnosnih.

On je mišljenja da se broj, intenzitet i vrsta napada na novinare od 1997. godine do danas stalno mijenja te da je nekada manji ili veći, ali da su napadi konstanstni.

Za statistike i podatke Linije za pomoć novinarima u BiH kazao je da su sumorni.

“Nisam optimista da će se stanje poboljšavati, jer da se stanje u odnosu na 1997. godinu popravilo, onda današnji skup ne bi bio ni održan”, kazao je Divković, istakavši da je osim novinara, potrebno zaštiti i njihove zaštitnike.

Neki od predstavnika medija u BiH, novinarka iz Centar za istraživačko novinarstvo Selma Učanbarlić te osnivač i vlasnik portala “Moja Hercegovina” Dragiša Sikimić na današnjoj pres konferenciji iznijeli su svoja negativna iskustva, budući da su bili žrtve verbalnih napada i pritisaka.

Nakon toga, novinarima se obratila i generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić koja je napomenula da se među onima koji napadaju novinare nalaze predsjednici država, premijeri, ministri, vlasnici medija, parlamentarci te vjerski velikodostojnici, ali i kolege novinari.

“Nema pravila u BiH, novinare napada kada god ko stigne i kada želi”, konstatovala je Rudić.

Kako je rekla, posljedice toga su opšta nesigurnost i strah, samocenzura i cenzura te potkopavanje temeljnih vrijednosti demokratije.

Navela je podatke po kojima je u periodu od 2006. do 2017. godine registrovan 91 slučaj napada na novinare, prijetnji smrću te ugrožavanja imovine medija.

Kao ono što je posebno zabrinjavajuće izdvojila je činjenicu da je u posljednje tri i po godine bilo napadnuto 50 novinarki, “zato što su žene i što su obavljale svoj novinarski zadatak”.

Kao neka od rješenja za napade i prijetnje novinarima navela je ombudsmen za medije, istrage i pravne postupke u svim slučajevima ugrožavanja sigurnosti i medija, profesionalnost i učinkovitost pravosuđa, efikasno reagovanje institucija na napade, političke pritiske i diskrimnacije te jačanje novinarske solidarnosti i saradnje.

Autor