LJUBINJE – U Narodnoj biblioteci “Dr Ljubo Mihić“ u Ljubinju večeras je promovisan 14. broj Glasnika Ljubinje. Ova publikacija je jedini redovni godišnjak SPKD „Prosvjeta“ u Republici Srpskoj, a uvrštena je i u drugi tom Enciklopedije RS.
Predsjednik ljubinjske “Prosvjete”, Rade Likić , rekao je da je najveća vrijednost ljubinjskog Glasnika u tome što on traje već 14 godina te u tome što su brojni eminentni književnici, pisci i istoričari stali uz njega.
Likić smatra da je Ljubinje intelektualno i etnografski izuzetno bogat kraj i da uz nešto znanja i volje ljubinjski Glasnik ima budućnost.
„Nekako se u Ljubinju potrefilo da ima ljudi koji se bave pisanjem i stvorila se ta hemija. Mislim da je najzaslužniji ipak za sve ovo Zoran Kozić koji je pokrenuo tu priču 2002.2003. a kasnije je to preraslo u ovaj Glasnik kakav danas postoji.Radi se o toj kulturi književnosti sa nekim uslovima da tekstovi budu vezani za Ljubinje ili da su autori Ljubinjci“, rekao je Likić.
Jedan od brojnih autora koji objavljuju tekstove u ljubinjskom Glasniku je i istraživač srpske istorije Goran Komar. Komar je večeras posebno istakao značaj mnogobrojnih srednjovjekovnih spomenika i ćiriličnih natpisa koji govore o srednjovjekovnoj prošlosti Ljubinja.
„Ja sam večeras kratko predstavio priloge koji se bave spomeničkim nasljeđem, dakle materijalnim tragovima prošlosti Ljubinja koje smo uspjeli sačuvati do naših dana.Ljubinje je prebogat kraj spomenicima srednjeg vijeka. Za nas koji se krećemo ovim predjelima i živimo ovdje to nasljeđe je vrlo obično. Ja sam večeras pokušao pružiti uvjeravanja da jedan dio ovih spomenika može predstavljati vrhunsku turističku atrakciju. Mi na teritoriji istočne Hercegovine a u tom Ljubinje prednjači čuvamo veliki broj srednjovjekovnih nadgrobnih krstova. Istraživanja posljednjih godina u samoj varoši na crkvi Presvete Bogorodice govore o antičkom utemeljenju ovoga zdanja „ naglasio je Komar.
On je dodao da je primarni zadatak ovog časopisa da podstakne razvoj regionalnih studija o značajnim arheološkim zaostavštinama istočne Hercegovine.
Nakon promocije časopisa, upriličeno je i otvaranje izložbe fotografija „Zemljom Hercegovom“, autora profesora Radomira Vučkovića iz Gacka.
Milena Koprivica
