Oko 1.000 djece migranata kreće u škole u Srbiji

U Srbiji se trenutno nalazi oko 1.000 djece izbjeglica školskog uzrasta, a većina njih krenuće 1. septembra u školu, zajedno sa vršnjacima iz Srbije, u lokalnim sredinama u kojima trenutno borave.

FOTO: Rojters

Direktor Centra za zaštitu i pružanje pomoći tražiocima azila Radoš Đurović rekao je agenciji Beta da da se u Srbiji trenutno nalazi oko 1.000 djece školskog uzrasta, uglavnom iz Sirije, Avganistana i Pakistana, koji žive u centrima za azil i u tranzitnim centrima, uglavnom u pratnji roditelja ili srodnika.

Đurović je rekao da je Ministarstvo prosvjete najavilo da će od ove školske godine ta djeca biti masovno uključena u sistem obrazovanja i pozdravio tu namjeru ministarstva, ali i ukazao da je potrebno napraviti detaljan plan oko toga kako će ta djeca biti primljena, jer ima primjera da su djeca u centrima daleko od lokalnih sredina u kojima treba da se školuju a ima čak one bez pratnje roditelja.

On je rekao da je najbolje rješenje da se djeca izbeglice u domaći sistem obrazovanja uključe inkluzivno, odnosno zajedno sa srpskom, po dvoje ili troje u razredu, jer je do sada taj sistem deo najbolje rezultate.

„I ne treba očekivati da, zbog nepoznavanja jezika, oni odmah prate nastavu kao i djeca iz Srbije jer su prošla rat i migratorni put, oni su izvučeni iz konteksta i zbog toga im je prvo potrebno uključivanje u društvo. Imali smo slučajeve da su djeca za tri do pet mjeseci naučili jezik i nastavili da normalno prate nastavu, a glavna podrška su im upravo bili drugari iz razreda”, rekao je on.

Đurović je rekao da je bilo pokušaja da se formiraju posebna odjeljenja sa djecom izbjeglicama, sa namjerom da oni prvo nauče jezik pa da tek onda krenu u lokalne škole, ali da se taj sistem pokazao lošim jer su oni ostajali izolovani u centrima i u neprirodnom okruženju, pa su mnogo i odustali od obrazovanja.

Najveći broj ih je u uzrastu od sedam do 10 godina, ali ih ima dosta i u uzrastu od 14 i 15 godina. Radi se o djeci koja u Srbiji borave više od godinu dana.

„Nikada nije bilo problema u lokalnoj školi ili samoupravi. Problema je bilo samo kada uprave pojedinih centara nisu željele da puste djecu da idu u školu ili kada su lokalni pojedinci pravili probleme. Ali ni to nije bila prepreka kada se tom pitanju pristupalo na pravi način”, rekao je on i kao pozitivan primer naveo Osnovnu školu „Zaga Malivuk” iz Krnjače i Školu za osnovno obrazovanje odraslih „Đuro Salaj” iz Lazarevca.

On je podsjetio da je i po zakonu, koji osnovno obrazovanje tretira kao obavezno, neophodno uključiti djecu izbeglice u sistem obrazovanja Srbije, ali da je, uprkos iskazanoj dobroj volji Ministarstva prosvjete i Komesarijata za izbjeglice, teško pretpostaviti da će sva deca biti uključena u obrazovni sistem.

Autor