Kako je Praljak unio otrov u sudnicu? “Bez problema”

Advokat sa višegodišnjom praksom pred Haškim tribunalom Goran Mikuličić izjavio je za “tportal” da je bočica sa otrovom lako mogla da se unese u sudnicu.

Kako kaže, postoje kontrole prilikom ulaska u sudnicu, ali ne tako detaljne da bi se otkrila bočica.

“Nema detaljnog pregleda cijelog tijela, pogotovo kada na to ne upućuju neke indicije da bi trebalo da ih bude”, rekao je Mikuličić.

Kako se navodi, Praljak je, na primjer, bez problema mogao da bočicu sa otrovom unese u cipeli.

Na pitanje ko bi mogao da mu dostavi otrov u pritvorsku jedinicu u Ševeningenu advokat Mikuličić kaže da svaki zatvorenik ima pravo na posjete i to rodbine, prijatelja, advokata i novinara, ali da u pritvor niko osim advokata ne može da uđe sa torbom.

“Ako je riječ o ovakvoj supstanci, to mu je lako mogao donijeti bilo ko, ako je riječ o predmetu koji ne reaguje na rentgenu. Ako je zaista reč o otrovu, to je nemoguće otkriti”, kaže on.

Mikuličić je pred Hagom branio Mladena Markača, generala vojske Republike Hrvatske koji je pred Haškim tribunalom bio optužen za ratne zločine nad krajiškim Srbima nakon operacije Oluja.

Markač je 2011. nepravosnažno osuđen na 18 godina zatvora po više tačaka, među kojima su i ubistva, progoni i pljačke, ali je u novembru 2012. drugostepenom presudom oslobođen svih optužbi. 

Suđenje šestorici Hrvata u “slučaju Prlić” prekinuto je nakon što je jedan od optuženih Slobodan Praljak navodno popio otrov nakon što mu je izrečena presuda. 

Praljku, koji je bio načelnik Glavnog štaba Hrvatskog veća odbrane (HVO), izrečena je kazna od 20 godina zatvora, nakon čega je on ustao, rekao da odbacuje presudu i navodno “popio nešto iz male čašice”. 

“Slobodan Praljak nije ratni zločinac, s prezirom odbijam vašu presudu”, kazao je Praljak.

Njegova braniteljka je rekla da je “popio otrov”, a nekoliko trenutaka kasnije su spušteni zastori i prekinut direktan prenos iz sudnice.

Tribunal u Hagu prethodno je potvrdio postojanje udruženog hrvatskog zločinačkog poduhvata s ciljem etničkog čišćenja delova BiH.

Autor