Šteta od požara u Trebinju procijenjena na 1.270.000 KM

TREBINJE – Katastrofalni požari ovog ljeta zahvatili su površinu od 9.100 hektara na području grada Trebinje, a direktna i indirektna šteta procijenjena je na 1.272.000 KM, rečeno je danas na sastanku gradonačelnika Trebinja Luke Petrovića sa rukovodstvom Javnog preduzeća „Šume Srpske“.

FOTO: RTRS

Usljed velikih požara smanjene su i zelene površine, te prouzrokovana ogromna šteta, a najsušnija godina u posljednje četiri decenije doprinosi da je ozelenjavanje mnogo skuplje nego u drugim područjima Srpske.

Petrović je naveo da je sačinjen kompletan izvještaj u kojem su definisane direktna i indirektna šteta i istakao da će taj dokument biti upućen Vladi Republiike Srpske, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i „Šumama Srpske“ da bi se učinilo sve da ova šteta bude sanirana.

Prvenstveno će nam biti cilj da umanjimo direktnu štetu, odnosno onu koju su požari pričinili ljudima“, kaže Petrović.

On je ukazao da u izvještajima nije navedeno da je potrebna dodatna oprema za djelovanje u slučaju požara, ističući da će grad Trebinje zajedno sa Vatrogasnim savezom i Civilnom zaštitom Srpske praviti planove za obnavljanje opreme i mehanizacije.

„Saglasili smo se da bude sačinjen akt o procjeni rizika uz učešće šumara iz preduzeća `Šume Srpske` koji će nam sugerisati kako da vršimo oplemenjivanje zelenih površina“, rekao je Petrović novinarima nakon sastanka.

On je istakao da je posebno važno da „Šume Srpske“ daju finansijsku podršku, prvenstveno rasadniku koji posluje u okviru Centra za gazdovanje kršom i da se tu uzgoje kulture kojima bi se mogla oplemeniti opožarena površina na području Trebinja.

Petrović kaže da je sigurno da će „Šume Srpske“ pomoći da se Centar za gazdovanje kršom proširi novim kulturama, koje će se moći prodavati širom Republike Srpske i regiona, čime će se ostvarivati dobit.

„Posredstvom Centra ćemo i u narednom periodu održavati komunikaciju sa `Šumama Srpske` jer želimo da ovaj centar razvija i pošumljavanje površina i da to bude godišnja praksa“, rekao je Petrović i dodao da je Hercegovina jedna od najugroženijih regija kada je riječ o ugroženosti zelenih površina.

On je naveo da grad ima ozbiljne planove i strategiju za unapređenje zelenila i zaštite životne sredine, čemu do sada nije bila posvećena velika pažnja.

„To je oblast koju su podržale i međunarodne institucije, a grad Trebinje će aplicirati sa svojim projektima“, rekao je Petrović.

Marić: Indirektna šteta “Šuma srpske” oko 22.000 hektara

Generalni direktor „Šuma Srpske“ Risto Marić istakao je da će ovo preduzeće putem Centra za gazdovanje kršom u Trebinju i lokalnim zajednicama koje su pretrpjele štetu od požara učestvovati sa znatnim sredstvima, napominjući da će posebno biti angažovano na opremanju Centra za gazdovanje kršom, odnosno u razvijanju kultura koje mogu opstati na ovom području.

On je naveo da opožarene površine „Šuma Srpske“ iznose oko 22.000 hektara, te da je indirektna šteta oko dva miliona KM, dok će sa direktnom biti mnogo veća.

Marić je napomenuo da će se od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske tražiti da izdvoji znatan dio sredstava namijenjih proširenoj reprodukciji koja bi uložila posebno u Hercegovinu, koja je specifično podneblje.

On kaže da će stručnjaci sagledati koje su to kulture koje mogu da podnesu visoku temperaturu i duži sušni periodi.

Predsjednik Nadzornog odbora „Šuma Srpske“ Biljana Marković istakla je da ovaj odbor pokazuje razumijevanje za sve probleme na području Trebinja nastale zbog velikih požara, izražavajući zadovoljstvo što gradonačelnik ima mnogo dobrih ideja, ne samo o ovom pitanju, već i kada je riječ o unapređenju grada.

„Nadzorni odbor i uprava preduzeća spremni su da zajedno sa gradom Trebinje apliciraju za međunarodna sredstva i projekte“, rekla je Markovićeva i dodala da će sve ideje koje budu predočene Nadzornom odboru biti podržane.

Ona je navela da je riječ o problemima koji se ne mogu rješavati ad hok već je za to potrebno vrijeme.

„Pokušaćemo drugačijim izborom sadnica i rastinja da spriječimo prirodne posljedice koje bi mogle da nastupe“, rekla je Markovićeva.

(Srna)

Autor