Slovenija dobila tri četvrtine Piranskog zaliva, Plenković: Ne obavezuje nas presuda Arbitražnog suda

Prema odluci Arbitražnog suda Slovenija nije dobila izlaz u međunarodne vode, ali je dobila veliku većinu Piranskog zaliva, dok je kopnena granica Slovenije i Hrvatske većinom nesporna. Ovom presudom Slovenija dobija tri četvrtine Piranskog zaliva.

FOTO: Nezavisne

Čitanje presude počelo je navođenjem dijelova i načela arbitražnog sporazuma Hrvatske i Slovenije sklopljenog 2009. godine.  Govoreći o regiji Mure predsjedavajući suda Žilber Gijom je rekao da se međunarodna granica poklapa s katastarskim.

U vezi s granicama na području Novakovca, Podturne i Pince države se ne slažu pa Sud zaključuje da se tamo treba slijediti katastarska granica iz 1956. godine. Što se tiče Murskog Središća granica je na sredini Mure, prenosi HRT. Osvrćući se na Svetu Geru Gijom je rekao da se katastarske granice poklapaju.

Razmatrajući hrvatski zahtjev da nijedan slovenački entitet ne smije da ostane u postrojenju na Svetoj Geri u hrvatskoj opštini koja se tamo nalazi, Sud navodi da je to dio hrvatske teritorije, ali nema jurisdikciju nad slovenačkim civilnim i vojnim osobljem na tom području. Granica u Istri slijedi Dragonju i završava se na sredini kanala Sv.

Odorika što bi trebalo značiti da istarski zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje, kao i kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj. Velika većina Savudrijske vale pripada slovenačkoj strani. Čitanju odluke u sudnici prisustvuje šef slovenačke diplomatije Karl Erjavec dok predstavnici Hrvatske nisu prisutni, u skladu sa odlukom Hrvatskog sabora iz jula 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog “teške povrede arbitražnog postupka”.

Hrvatski sabor je tada Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora, pošto je ocijenjeno da je arbitražni proces nepovratno kompromitovan kada je otkriveno da su se slovenački predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i službenica slovenačkog Ministarstva spoljnih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenačkih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudija. I Sekolec i Drenik su se poslije toga povukli a Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na član 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove “teške povrede”.

Hrvatska vlast i opozicija uoči objavljivanja odluke bili su jedinstveni u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku “mrtvo slovo na papiru” i da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rješavanja teritorijalnog spora vezanog za morsku granicu. Slovenija je, s druge strane, saopštila da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu mora poštovati.

Hrvatska poštuje međunarodno pravo, sudove i arbitražu, ali ne prihvata one procese u kojima više nema elementarne pretpostavke za korektno vođenje tog postupka, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Na početku sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na današnje objavljivanje odluke Arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, javlja HRT. Ponovio je da ta odluka, kakva god bila, ne obavezuje Hrvatsku, koja je izašla iz arbitražnog procesa.

Plenković je rekao da Hrvatska poštuje međunarodno pravo, sudove i arbitražu, ali “ne prihvata one procese u kojima više nema elementarne pretpostavke za korektno vođenje tog postupka”.

,,Kakva god bila presuda, Hrvatska njome neće biti obavezana ni na koji način. Manipulacija je za nas neprihvatljiva. Donijeli smo jasnu i vrlo čvrstu odluku da ne prihvatimo dostavu te arbitražne presude jer smo izašli iz postupka. Na tom tragu će biti naše ponašanje nakon odluke i očekujem da svi zajedno konzistentno zastupamo te stavove”, rekao je hrvatski premijer.

Naveo je da je Slovenija saveznica i partner Hrvatske u EU i da će se truditi da kroz dijalog riješi to pitanje. “Naša pozicija je jasna i na crti je odbrane državnih interesa Republike Hrvatske, a teritorija i granična pitanja su par ekselans pitanja od nacionalnih interesa”, zaključio je Plenković.

Autor