Proizvođači iz Hercegovine: Smilje je naša najperspektivnija poljoprivredna kultura

MOSTAR – Uzgoj smilja može biti odličan način samozapošljavanja, ali i održivog povratka, jedan je od zaključaka projekta koji je provodila Unija za održivi povratak i integracije u BiH u saradnji s Agromediteranskim fakultetom Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Projekt je provođen na područuju Čapljine i Mostara, obuhvatao je 30 novih proizvođača, a dvoje od njih dobili su i sadnice za svoj vlastiti zasad.

Plantaža smilja (FOTO: Vijesti.ba)

,,Oni koji danas dobijaju certifikate su raseljene osobe i izbjeglice, osobe koje su prošle edukaciju o uzgoju smilja da tako na organizovan način budu konkurentne na tržištu. Rađeno je to s Agromediteranskim fakultetom i oni mogu u narednom periodu raditi na kvalitetan način. Važno je da smo u ovom projektu na terenu uočili određene negativnosti pri uzgoju smilja, gdje ljudi rade na svoju ruku i ne uspijevaju naći tržište. Mi smo pak željeli ovim ljudima ponuditi jedan drugačiji način”, kazala je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Kako je u uvodu rekao prof. dr. Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta, krenulo se sa dvije probne parcele, ali je mnogo veći broj ljudi stekao važna iskustva o uzgoju smilja.

,,Ovo je početak jednog procesa gdje ljudima želimo pomoći da prevaziđu jednu haotičnu situaciju u vezi s plantažiranjem, uzgojem, destiliranjem i plasmanom smilja, budući da je naša zemlja postala svjetski lider u proizvodnji smilja sa više od 1.500 hektara plantažnih zasada, ali nažalost ovo vrijeme nije pratilo osiguravanje tržišta, tako da sada imamo situaciju da je eterično ulje smilja poprimilo nerealne razmjere”, kazao je Džubur te naveo da je prije nekoliko godina litar ulja vrijedio 3.500 eura, a sada ga neki nude za samo hiljadu.

Džubur kaže da ovaj projekt treba inicirati aktivnosti i onih institucija koje spavaju, kao što je Federalno ministarstvo poljoprivrede ili Spoljnotrgovinska komora, koji još nisu svjesni da je ovo naša najperspektivnija poljoprivredna kultura.

,,Nevladin sektor radi vrlo dobar posao, nažalost on ne može nadoknaditi ono što je uloga vladinih institucija. Od nekih 65 miliona maraka, koliko je budžet Federalnog ministarstva poljoprivrede, ove godine nijedna marka nije predviđena za kapitalna ulaganja, investiciona ulaganja ili ruralni razvoj”, dodao je Džubur, naglasivši da već danas mali proizvođači nemaju šansu ući na trište dok god je cijena smilja iznad 2 KM po kilogramu.

Zorica Šutalo iz čapljinskog sela Domanović bila je dio projekta koji joj je dao osnovna znanja i omogućio da formira svoj prvi zasad.

,,Svaka pomoć dobro dođe, velika je porodica, a samo muž radi. Za početak ćemo zasaditi tri dunuma, ali ćemo kasnije to širiti”, kazala je Zorica Šutalo.

Projekt je finansiran sredstvima Ministarstva za ljudska prva i izbjeglice BiH, a postoji mogućnost da bude nastavljen.

Autor