Ponovo novac za nepostojeći aerodrom u Trebinju

BANJALUKA – Novi direktor „Aerodroma Republike Srpske“ Duško Kovačević, baš kao i njegov prethodnik Miroslav Janjić, ne odustaje od razvoja ideje nepostojećeg trebinjskog aerodroma. Tako će, saznaje portal CAPITAL, Skupština akcionara „Aerodroma RS“ već danas usvojiti plan javnih nabavki za 2018. godinu u koji se ponovo smjestila i analiza razvoja nepostojeće piste.

U ovom javnom preduzeću potvrdili su da je u tenderskom planu i ovaj dokument, ali nisu željeli da govore o novcu koji su spremni da daju za njega. O ciframa će, kažu za CAPITAL, iduće sedmice. Prema ranijim izjavama nadležnih, analiza, čija je izrada prošle godine građane RS umalo koštala 87.000 KM, trebalo bi da pokaže opravdanost cijele ideje aerodroma u Trebinju.

Ni ministar saobraćaja i veza RS Neđo Trninić, u razgovoru za našu redakciju, danas nije odbacio mogućnost ponovnog aktuelizovanja prošlogodišnje priče.

Vidjećemo šta će se dešavati u vezi s tim. Još nismo razgovarali na tu temu. Čekamo Skupštinu ‘Aerodroma'“, kratko je rekao.

Ovo svakako nije prvi put da se izrađuje dokument o trošku građana. Ranija studija razvoja fantomskog aerodroma, koju je radila jedna austrijska firma, ocijenjena je kao nepotpuna.

U julu prošle godine tadašnji direktor ovog javnog preduzeća Miroslav Janjić kazao je da „'Aerodromi RS’ vode računa i o aerodromu Trebinje“, iako nije precizirao na koji način, s obzirom na to da u ovom gradu ne postoji ni pista.

A da ne postoji Vlada RS i definitivno je priznala u januaru 2014. godine kada je zatvoreno preduzeće „Aerodrom Trebinje“. Privredni sud u Banjaluci obrisao ga je iz Registra privrednih subjekata.

Tokom petogodišnjeg rada, istini za volju – bez piste i međunarodnog reda letova, trebinjski aerodrom je potrošio više od milion KM iz budžeta, a urađeni su samo master plan i idejno rješenje. O izradi izvedbenog projekta nije bilo ni govora.

Samo pola godine prije zvanične odluke o zatvaranju predsjednik RS Milorad Dodik je tvrdio da Vlada nije odustala od gradnje trebinjskog aerodroma.

Nismo odustali od gradnje i realizacije projekta Aerodroma u Trebinju, samo je svjetska ekonomska kriza doprinijela da realizacija projekta ide sporije. Tražimo investitora koji će biti partner Vladi i koji će podržati gradnju aerodroma i piste na Zubačkom polju”, izjavio je Dodik 2013. godine.

Prema ranijim obećanjima, trebinjski aerodrom trebalo je da bude operativan još od 2010. godine, jer su tada predstavljene studije koje su „pokazale da postoji opravdanost ovog projekta“. Plan je bio da se u gradnju aerodroma uloži oko 60 miliona KM, kako bi mogao, samo u prvoj fazi, da prima 250.000 putnika godišnje.

Tender propao jer je bio namješten

“Aerodromi RS ” prekršili su prošle godine Zakon o javnim nabavkama BiH i Zakon o javnim preduzećima RS, jer su ugovor za izradu strategije razvoja međunarodnog aerodroma Trebinje sklopili sa firmom u vlasništvu Zorana Injca, predsjednika Nadzornog odbora “Aerodroma RS”.

Preduzeće je 24. avgusta donijelo odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Bio je to konzorcijum na čelu sa kompanijom „WAY 2 GO“, a građane RS sve je trebalo da košta 87.000 KM.

“Injac je u vrijeme dodjele ugovora bio vlasnik 50 odsto preduzeća ‘WAY 2 GO’, a zanimljivo je da je u izjavi o sukobu interesa, koju je bio dužan da dostavi, 5. juna naveo da nema nijedno preduzeća koje, po Zakonu o javnim nabavkama, ne bi smjelo sklapati ugovore sa ‘Aerodromima RS’, iako su računi „WAY 2 GO“ aktivirani 22. maja ove godine, što znači da je ovo preduzeće već bilo registrovano”, isticali su tada u Transparency Internationalu u BiH.

Ugovor sa ovom firmom krajem septembra, nakon pisanja medija, je i raskinut.

Tenderskom dokumentacijom tada je tražena ponuda za inženjerske usluge, prostorno planiranje i uređenje pejzaža, tehničko ispitivanje, ali i konsultantske usluge.

Strategijom bi se definisala prva faza razvoja, koja predviđa izgradnju piste u dužini od 1.700 i širini od 30 metara. Ove dimenzije bi zadovoljile uslove za polijetanje i slijetanje dva aviona čiji je kapacitet 50 sjedišta. Osim toga, dokument mora da obuhvati i gradnju terminalne zgrade, kontrolnog tornja, hangara, pristupnih i servisnih puteva, ali i parking prostor”, navedeno je.

Autor