Misterija našeg oskarovca: Dušan Vukotić je rođen u Bileći, ali u kojoj od njih tri?

ZAGREB – Koja od tri Bileće može biti ponosna na najuspješnijeg hrvatskog i jugoslovenskog filmskog autora Dušana Vukotića, dobitnika Oskara za crtani film Surogat 1962. godine, nametnulo se nakon kontradiktornih medijskih napisa u povodu jedne njegove godišnjice.

Oslanjajući se na izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, mediji su za mjesto rođenja tog oskarovca naveli Bileću, ali s različitim geografskim odrednicama.

Dok Opšta enciklopedija iz 1982. spominje samo mjesto Bileća, Hrvatski leksikon iz 1997. i Hrvatska enciklopedija umjetnosti (1996-7) navodi da se ta Bileća nalazi u Bosni i Hercegovini. Međutim, neka mrežna izdanja Hrvatske enciklopedije i Hrvatskog biografskog leksikona navode da se radi o Bileći „kraj Danilovgrada u Crnoj Gori“.

Provjere toga podatka u crnogorskim izdanjima nisu dale podršku tvrdnjama o Bileći u Crnoj Gori. Crnogorski novinar i publicista Veseljko Koprivica, autor knjige „Naj Crna Gora“ – poznat u Hrvatskoj po knjizi o napadu JNA i rezervista na Dubrovnik i Hercegovinu „Sve je bilo meta“ – odmah je rekao da ne postoji Bileća u Crnoj Gori te da je Vukotić rođen u Bosni i Hercegovini.

Istina je da neki svojataju Vukotića, ali nema nikakve Bileće u Crnoj Gori, kazao je Koprivica.

Na argument da na stranici Wikipidije postoji podatak o naseljenom mjestu Bileća kod Danilovgrada, Koprivica se nije ni osvrnuo.

Pomoćnica direktora Državnog arhiva Crne Gore Jadranka Selhanović također je prvi puta od novinara čula za Bileću u Crnoj Gori.

“Nema Bileće u Bjelopavlićima”, odgovorila je koristeći istorijski naziv za dolinu u kojoj je Danilovgrad upravno sjedište.

Pomoćnica direktora za „Sektor arhivske građe stvaralaca od značaja za državu“ priznala je da o mjestu Vukotićeva rođenja ne govori na temelju izvornih dokumenata, nego na temelju sekundarnih izvora, odnosno vjerodostojnih leksikona.

Nedavno preminuli autor publikacija „Crnogorska kinematografija i filmovi o Crnoj Gori“ (1999) i „Istorija crnogorskog filma“ (2006), Gojko Kastratović (1938-2018), nigdje ne spominje Bjelopavloviće, a ne rade to ni slična izdanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, čiji je Vukotić bio član, kazala je Jadranka Selhanović. Ona se za provjeru podatka vratila u zgradu Državnog arhiva nakon isteka radnog vremena.

„Kod mene sjede ozbiljni istoričari i oni se smiju da ima Bileća u Bjelopavlovićima“, zaključila je pomoćnica direktora Državnog arhiva.

Da Bileća kraj Danilovgrada može izazvati toliku pažnju učena svijeta čudio se i Vasko Otašević iz Sekretarijata za urbanizam Opštine Danilovgrad. „To vam je jedan zaseok Zagorača, 6-7 km daleko od grada, koji ima, ha, možda pedesetak stanovnika“, kazao je Otašević.

“Samo, ja ne znam da je ikada u Bileći bilo Vukotića, niti ima išta takvo zabilježeno”, kazao je i napomenuo da postoji i treća Bileća – kod Kolašina.

Nema komunikacije među matičarima

Hina se potom za objašnjenje obratila Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.

Zahvaljujemo što ste nam ukazali na neusklađenost među našim izdanjima. Nakon konsultacije s glavnim urednikom Hrvatskoga biografskoga leksikona (HBL) javljamo da je Dušan Vukotić nesumnjivo rođen u Bileći kraj Danilovgrada, odgovoreno je iz Zavoda za koji stoji da je “jedina hrvatska institucija koja se šezdesetpet godina sustavno bavi leksikografijom, tokom kojih je izdala više od 250 različitih enciklopedija, rječnika, leksikona i drugih izdanja koja su važan prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnoga standarda”.

Vukotićeva biografija objavljena je među velikanima na internetu HBL-a, istaknuli su.

Nakon što je LZMK ustrajao na tom podatku, matične knjige su ostale jedino mjesto za rješenje dileme. Ona se razjasnila za pola minute telefonskog razgovora s matičarkom općine Bileća u Bosni i Hercegovini Milojkom Milošević

“Da, ovo je rodno mjesto Dušana Vukotića, Bileća u Bosni i Hercegovini, u Republici Srpskoj, kazala je i dodala: Rođen je 7.2.1927. Upisan je nakon više od dva mjeseca, 17.4. u Matičnu knjigu na str. 377, redni broj, 753/33 za 1927. godinu”, poslovično je referirala matičarka Milošević i dodala: „Sve piše u računaru“.

Nakon upita ima li uz upis dodatnih primjedba, matičarka je pogledala i u crkvenu knjigu te dodala: “Otac Radovan Vukotić, kapetan, i Darinka Vukotić, rođena Vučinić. Vučinića ima u Bileći, sad ne znam je li majka odavde. U primjedbi ima samo ‘kapetan’, znači zanimanje oca”.

Matičarka Milošević, koja, kaže, u toj službi radi od 1991. a u“ organima uprave“ 33 godine, imala je na kraju pitanje za novinara: „Čekajte malo, pa kad je taj čovjek umro?“

Nakon odgovora da je umro u Zagrebu prije više od dvadeset godina, začuđeno je dodala: „Nismo dobili izvještaj o smrti, a trebali smo“.

Tagovi
Autor