Učesnici akcije „Student u svakom selu“ prekinuli su prije nekoliko dana svojevrsnu posjetu Republici Srpskoj zašto što su procijenili da ne mogu više odgovorno da je nastave poslije opstrukcija i postupanja policije, kao i lokalnih provokatora. Time je još jednom potvrđeno da dva režima, onaj u Srbiji i ovaj u Republici Srpskoj, počivaju na principu spojenih posuda.
U objavi na Instagramu studenti su naveli da su došli u Republiku Srpsku sa idejom da razgovaraju sa građanima sa druge strane Drine i da su ti razgovori ono po čemu će pamtiti te dane. Oni su dodali da su ih u Trebinju, Doboju, Brčkom, Bijeljini i Višegradu dočekali ljudi koji su im prilazili, razgovarali sa njima, nudili pomoć, hranu i konak, otvarali vrata svojih kuća.
„Mnogi od njih nisu znali ko smo dok se nismo pojavili pred njima. Ipak, primili su nas kao svoje. Od početka naših zakazanih razgovora u više gradova suočavali smo se sa opstrukcijama i postupanjem policije, kao i lokalnim provokatorima. Posle svega što se dogodilo, procenili smo da u ovim okolnostima više ne možemo odgovorno da nastavimo akciju“, naveli su studenti.
Kuća ljudskih prava Banja Luka osudila je postupanje policijskih službenika u Brčko distriktu i Doboju, kao i nasilne incidente i napade na studente iz Srbije u Višegradu povodom njihovog dolaska u okviru kampanje „Studenti pobeđuju“.
„Posebno zabrinjava činjenica da su javne pretnje i pozivi na linč studenata stigli nakon prijetnji preko društvenih mreža i saopštenja koje je potpisalo jedno udruženje, čime se direktno ugrožava bezbjednost mladih ljudi i stvara atmosfera straha“, naveli su iz Kuće ljudskih prava.
Advokat Aleksandar Jokić, koji se kao pravnik i građanin stavio na raspolaganje studentima, kaže da je riječ o događajima koji moraju biti ozbiljno shvaćeni. On dodaje da je svojevrsno protjerivanje studenata iz Republike Srpske ogromna sramota. Prvi problem dogodio se u Brčkom 23. septembra. Studenti su na Trgu mladih postavili štand, dijelili letke i razgovarali sa građanima. Policija Brčko distrikta identifikovala je dvojicu organizatora, navodeći da prethodno nisu dostavili obavještenje o održavanju mirnog okupljanja. Protiv njih je pokrenut skraćeni prekršajni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta.
Policija je istovremeno saopštila da okupljanje nije bilo spriječeno niti prekinuto i da su policajci bili na mjestu događaja radi održavanja reda. Problemi su se nastavili 24. septembra u Doboju. Studenti su u gradu planirali razgovor sa građanima, a na društvenim mrežama pojavili su se snimci na kojima se vidi kako policijski službenici odvode nekoliko predstavnika studentske inicijative.
Prema informacijama koje su objavili mediji – studenti su odvedeni u policiju tokom aktivnosti, dok u javno dostupnim policijskim saopštenjima zasad nema potvrde da su formalno privedeni niti zvaničnog obrazloženja Policijske uprave Doboj o ovom događaju. Jokić tvrdi da su studenti u policijskoj stanici proveli vrijeme tokom kojeg je trebalo da traje njihovo okupljanje.
„U Doboju su studenti privedeni prije nego što je počeo skup. Nisu ni postavili baner, odnosno transparent, odmah ih je policija privela, odvela u stanicu policije na, kako su rekli, informativni razgovor. Sve vrijeme koje su oni planirali da budu sa građanima proveli su u policijskoj stanici“, rekao je Jokić.
Jokić smatra da problem nije samo u pojedinačnim incidentima, već i u tome što građani, koji nemaju pristup društvenim mrežama i nezavisnim portalima, često ni ne znaju šta se događa. On smatra da je izostanak šire javne reakcije povezan i sa slabom vidljivošću samih događaja.
Politički analitičar Mladen Bubonjić kaže za MojuHercegovinu kako je protjerivanjem studenata poslana poruka jedinstva, ali jedinstva kakvog vlast želi – jedinstva mišljenja i ponašanja koje odgovara vlastodršcima. Svi koji odudaraju od toga, s ove ili one strane Drine, moraju biti zaustavljeni.
„Ništa novo, već viđena autoritarna matrica prisutna već decenijama. Nekad su i dozvoljavali ‘ispade’, ovaj put se stiče utisak da se boje, da je strah od promjena toliki da nastoje da sve srežu u korijenu, bilo kakve pokušaje i nastupe koji nisu u skladu sa matricom. Jasno je da su vlastodršci u Srbiji i RS usklađeni, kako u narativu i djelima, tako i poimanju demokratije“, ističe naš sagovornik.
Što se tiče uticaja na izbore u RS, Bubonjić ne vjeruje da može značajnije uticati.
„Kod nas su ‘građani’ većinom za Vučićevu opciju u Srbiji, bez obzira bili na strani vladajućih ili ‘opozicije'“, kazao je Bubonjić.
Novinar Elvir Padalović kaže kako su studenti iz Srbije dobrodošli u Republiku Srpsku jedino kada iznose stavove koje odgovaraju aktuelnoj vlasti u RS i Srbiji.
„To je loša poruka. Svima treba biti dozvoljeno da jasno izraze svoj stav, a ne da se stvara prijeteća atmosfera“, kaže naš sagovornik.
Formalne razloge poput toga da studenti nisu imali štand ili da nisu prijavili skup, ističe Padalović, ne vrijedi ni komentarisati.
„Ne mogu sa sigurnošću tvrditi ko je organizavao napade na studente, ali je kontekst očigledan: studenti predstavljaju opciju kontra aktuelnoj vlasti u Srbiji, a ovdje postoji samo jedan politički subjekt koji podržava studente. Ne mislim da će ovo uticati na izbore u Republici Srpskoj, ali može se postaviti ključno pitanje političarima u RS: šta ukoliko Studentska lista pobijedi na izborima“, rekao je Padalović.
Jedina stranka koja nedvosmisleno podržava studente u Srbiji jeste Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Njegov pokret je ujedno i jedini politički „subjekat“ s ove strane Drine koji otvoreno i žestoko kritikuje Aleksandra Vučića i naprednjački režim. Koliko je to opasno najbolje pokazuje primjer bivšeg predsjednika SDS-a Milana Miličevića koji je preživio „usjekovanje glave“ nakon tihe podrške koju je uputio studentima na društvenim mrežama.
Istoričar Vuk Bačanović ističe kako Beograd i Banjaluka upravljaju istom političkom logikom, a u Sarajevu joj se pridružuju i vlast i najveći dio opozicije. Sve tri političke sredine utrkivale su se ko će studentskom pokretu pronaći veću manu, jedni proglašavajući ga izdajničkim, drugi zahtijevajući od njega nemoguće u uslovima kakvi vladaju u Srbiji.
„Upravo zato je toliko opasna slika Nadie Delimeđac sa hidžabom i Save Nikolića sa šajkačom. Problem, naravno, nisu različite nacije, nego mrzilački registri kroz koje nas političke elite decenijama uče da jedni druge čitamo. Taj zagrljaj pokazuje da se ti registri mogu odbaciti, a to je za establišmente mnogo opasnije od bilo kojeg pojedinačnog studentskog zahtjeva“, tvrdi Bačanović.
Studentska „akcija“ u Republici Srpskoj prekinuta je nekoliko dana prije opštih izbora u BiH i mjesec dana prije izbora u Srbiji. Nema nikakve sumnje da su studenti podjednako opasni i za jedan i za drugi režim. Pitanje je da li njihovo protjerivanje iz Srpske može uticati na rezultate izbora koji će biti održani u nedjelju.
„Hoće li to direktno promijeniti izborni rezultat u Republici Srpskoj? Ne može se unaprijed znati. Ali promjena vlasti ionako je samo prvi korak. Pravi posao je rušenje paradigmi koje su po regionu postavljene kao krvoločni idoli i kojima se već decenijama na žrtvu prinose nove generacije“, zaključio je Bačanović.
