Transparency International u BiH (TI BiH) smatra Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ili kolokvijalno „zakon o stranim agentima“ štetnim i diskriminatornim u odnosu na dio neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj (RS), zbog čega se snažno protivi njegovom usvajanju.
Ova organizacija uradila je analizu predloženog zakona i pronašla niz argumenata u prilog tvrdnje o njegovoj štetnosti.
„Usvajanjem ovog Prijedloga prekršile bi se odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i Ustava BiH kojima se garantuje uživanje prava i sloboda bez diskriminacije i omogućavanje zaštite i stvaranja uslova za jednako postupanje“, navodi se u analizi TI BiH.
Iako se u obrazloženju Prijedloga navodi da je primarni cilj regulisanje javnosti rada, kaže se dalje, ta oblast je već regulisana Zakonom o udruženjima i fondacijama RS i sa postojeća dva registra udruženja i fondacija od kojih je jedan kod osnovnih sudova, a drugi je jedinstveni registar koji vodi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS.
Ugrožavanje sigurnosti
„Označavanje organizacija kao “agenata stranog uticaja” je diskriminatorsko zbog korištenja ove negativne sintagme i pretpostavke da je svako udruženje koje se finansira od strane stranih donatora podložno nametanju i širenju stranog uticaja. Osim toga, definicijom su u istu kategoriju stavljene neprofitne organizacije koje zastupaju legitimne demokratske ciljeve i akteri čijim se djelovanjem ugrožava demokratija, raspiruje mržnja, narušava integritet i krše Ustavom RS garantovana prava i slobode. Time se dodatno označava i de facto proglašava neprijateljima dio neprofitnih organizacija u RS, što može dovesti do ugrožavanja sigurnosti njihovih uposlenika i građana uključenih u aktivnosti tih organizacija“, ocjenjuje TI BiH
U analizi se dalje precizira da će osim onih koje primaju finansijsku pomoć iz inostranstva, agentom stranog uticaja biti označene i neprofitne organizacije koje na drugi način pomažu strani subjekti.
„Ovakva formulacija omogućava proizvoljno tumačenje po kojem će bilo koji oblik saradnje, uključujući jačanje nematerijalnih organizacijskih kapaciteta, moći biti ocijenjen kao podrška stranog subjekta. To će u praksi dovesti do cenzure i autocenzure“, smatraju u ovoj organizaciji.
Pored toga, navodi se da je nedopustivo da se udruženjima brani obavljanje cijelog niza aktivnosti, zadirući u suštinsku prirodu njihovog djelovanja i pravo građana da se udružuju radi stvaranja boljih uslova u društvu, djelovanja ka institucijama, posebno imajući u vidu široku definiciju „političkih aktivnosti“, čime se isključuju iz javnog i političkog života samo zbog toga što se finansiraju iz inostranih izvora.
Direktan udar na demokratska prava
Prema Prijedlogu zakona, „politička aktivnost“ označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima RS ili predstavnicima RS u institucijama BiH u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa RS.
„Ova odredba predstavlja direktni udar na osnovna demokratska prava i slobode i njom se direktno ugrožava sloboda izražavanja, garantovana članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i Ustavima BiH i RS. Organizacije imaju pravo da sprovode zagovaračke aktivnosti, da vrše uticaj radi postizanja društvenih promjena i ne smije im se suziti ovaj vid djelovanja samo zbog okolnosti da dobijaju sredstva iz stranih izvora“, navodi se u analizi.
Dodatni apsurd je, kaže se dalje, da se propisuje cijeli spektar izuzetaka za djelovanje u direktnom poltičkom angažmanu udruženja u podršci političkim strankama koje je već zabranjeno važećim Zakonom o udruženjima i fondacijama, a da izuzeci nisu propisani kada je riječ o zabrani politčkih aktivnosti, a koje predstavljaju legitimno i zakonito djelovanje udruženja prema institucijama.
„Prijedlog daje neprecizno definisano ovlaštenje Ministarstvu pravde RS da prati aktivnosti neprofitnih organizacija na teritoriji RS i u drugim dijelovima BiH, što nije u skladu sa nadležnostima ovog ministarstva kome se daje diskreciono pravo u utvrđivanju dozvoljenog i nedozvoljenog djelovanja i da na taj način provodi direktnu cenzuru rada udruženja“, smatraju u TI BiH
Ministarstvu pravde RS, navodi se dalje, daje se pravo dostavljanja prijedloga nadležnom sudu za zabranu rada neprofitnim organizacijama, što obuhvata i provođenje takozvanih političkih aktivnosti, ne definišući ko utvrđuje dio navedenih nepravilnosti.
Veliko diskreciono ovlaštenje
„Zajedničke smjernice o slobodi udruživanja nalažu načelo proporcionalnosti, u smislu da se zabrana rada ili raspuštanje ne smiju koristiti kao mjera kod manjih prekršaja. U tom kontekstu ističemo da Ministarstvo pravde RS ima veliko diskreciono ovlaštenje da čak i zbog minornih procesnih nepravilnosti u radu podnese prijedlog sudu za zabranu rada, a da pri tom ne postoji mogućnost da se neprofitna organizacija žali na podneseni prijedlog jer se ne radi o aktu u formi rješenja na koje postoji mogućnost izjavljivanja žalbe“, precizira se u analizi.
Umjesto konstruktivnog učešća u kreiranju prostora pogodnog za nesmetano djelovanje organizacija civilnog društva, zaključuje TI BiH, što je prioritet iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji BiH za članstvo u EU, Vlada RS se odlučila za usvajanje ovog diskriminatornog Prijedloga kojim će se ograničiti i otežati djelovanje velikog broja neprofitnih organizacija.
Izvor: Capital
