Ribolov na Bilećkom jezeru – Ranko Bokić dvadeset godina bez premca u lovu na soma

BILEĆA – Štap za pecanje, čamac, rijeka ili jezero i dobro raspoloženo društvo – to je skoro sve što je potrebno da bi se neko bavio ribolovom. Osim što je najveće vještačko jezero u Evropi, Bilećko jezero je poznato i kao izuzetno bogato ribom – naročito somom. Zbog toga se može reći da je Bilećko jezero pravi raj za sve zaljubljenike u ovaj sport.

Bilećko jezero (FOTO: Moja Hercegovina)

Na jezeru postoji nekoliko atraktivnih lokacija za ribolov od kojih su najpoznatije: Panik, Orah, Miruše, Vidikovac i Čepelica.

Sportsko ribolovno društvo u Bileći osnovano je 1996. godine i trenutno broji oko 120 članova. Jedan od najiskusnijih članova ovog društva koji se ribolovom bavi više od dvadeset godina i iza sebe ima veliki broj ulovljenih primjeraka soma  je Bilećanin Ranko Bokić. Za “Moju Hercegovinu “ Bokić govori o ribolovu na Bilećkom jezeru, o svojim počecima i svim izazovima kroz koje je prošao u dosadašnjoj karijeri sportskog ribolovca.

Ranko Bokić sa jednim od ulovljenih primjeraka soma

Kako je za naš magazin rekao, Ranko Bokić je ribolovom počeo da se bavi prije dvadeset godina ribareći na Rebrovačkom i Boračkom jezeru, ali tada je to bilo amaterski i više zbog druženja i zabave. Sa dolaskom u Bileću, u svijet ribolova uveo ga je njegov prijatelj Dragan Lučić koji mu je poklonio i prvi čamac.

“Prvi put kad sam izašao na vodu, ovdje na Bilećko jezero, pored nekih trideset ribolovaca, uspio sam da ulovim pastrmku od tri kilograma. Svi su se smijali kako sam ja nju vadio iz vode jer nisam imao iskustva. Međutim, dan za danom mene je krenula ribarska sreća. Već sam se dobro “upecao” da postanem ribolovac. U to vrijeme je bilo mnogo ribe. Nije se ni znalo tada koliko ima somova. Nije se mogao uloviti som ispod pet kilograma”, priča Ranko za “Moju Hercegovinu”.

Ranko Bokić (Foto: Moja Hercegovina)

Ribolov soma bućkom

Jedan od najzanimljivijih načina ribolova koji zahtijeva dosta znanja, iskustvo, spretnost, upornost i dobro poznavanje jezera ili rijeke jeste ribolov soma bućkom. Ranko Bokić je vremenom usavršio  tu tehniku. Osim toga što je savladao tehniku ribolova bućkom, Ranko je naučio i da  napravi ovu spravu, što mu takođe ide od ruke.

“Tehnika ribolova koju sam ja prvi primijenio na Bilećkom jezeru je lov soma bućkom. Bućka za soma je vrsta drveta koju ja pravim. Ribolov bućkom funkcioniše tako da se tom spravom udari po vodi nakon čega ona pravi zvuk kao da neko opali iz pištolja – to iritira soma. On izađe da vidi šta se dešava, ja naravno nanesem mamac na koji on dolazi, živu ribu, i tako počinje to pecanje”, objašnjava Ranko.

Prema Rankovim riječima, nakon što se som uhvati na mamac, tek tada počinje borba da se ova riba izvuče iz vode, što ponekad zna da potraje i nekoliko sati.

Bilećko jezero bogato je raznim vrstama ribe od kojih su najzastupljenije: som, šaran golać i šaran ljuskar, jezerska pastrmka, kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, klen, strugač i brojne druge.

U svojoj ribolovačkoj karijeri, Ranko je ulovio velike količine raznih vrsta ribe, ali kao svoj najveći ulov pamti da je prije desetak godina uhvatio soma teškog čak 55 kilograma.

U skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribolovu, postoji ograničenje koje dozvoljava da se u jednom danu može uloviti maksimalno četiri soma, zbog očuvanja prirodnog ekosistema u jezeru. Pa ipak, Ranko se sjeća da je bilo dana kada je som toliko dobro radio da se za njegovu udicu hvatalo čak 16 somova u jednom danu.

Prema Rankovim riječima, najbolji period godine za ribolov soma jesu ljetnji mjeseci, ali kako ističe – pravila nema, jer se ponekad zna desiti da čak i u novembru ribolov bude uspješan.

“Bilećko jezero je specifično, jer kako se akumulacija prazni, voda opada, pa se i som prilagođava tom nivou vode. Ne zna se nikad, on zna da stane nekad polovinom septembra, a nekad početkom novembra  dobro radi. U početku proljeća bude na četiri-pet metara dubine, a sad je trenutno na 15 do 20 metara. Kako ide prema zimi tako ide na veće dubine. Kad je na velikim dubinama ne konzumira hranu i ne troši energiju, tada ga je nemoguće uloviti”, objašnjava Bokić za “Moju Hercegovinu”.

Krivolov nanosi ogromnu štetu prirodnom ekosistemu ribe

Krivolov je jedan od gorućih problema sportskog ribolova koji je zastupljen i na Bilećkom jezeru. On podrazumijeva nedozvoljen način ribolova, sa više od šest udica u vodi, čime se riba značajno istrebljuje i time se nanosi velika šteta prirodnom ekosistemu u jezeru. Sportsko ribolovno društvo Bileća gazduje vodama Bilećkog jezera i uz pomoć ribočuvara kontroliše ribolov na jezeru.

Međutim, Bokić smatra da bi zakonske kazne za sve one koji ne poštuju pravila sportskog ribolova trebale biti oštrije jer je to prema njegovom mišljenju jedini način da se spriječi krivolov.

„Veliki problem je krivolov na Bilećkom jezeru. To je ekonomija čista, gdje se riba lovi na vještački način, izrabljava. Nedozvoljen način lova je  kada se na svakih dva do tri metra ostavi udica, na prangale, ta riba se sama uhvati. Mreža je bila jedan period zastupljena. Takav ribolov nanosi ogromnu štetu, ne radi se samo o somu, nego o svakoj drugoj vrsti ribe. Zakon tu treba da bude mnogo jači, da se zabrani i da kontrolišu tu vrstu ribolova.  Na Bilećkom jezeru se mogla napraviti turistička atrakcija vezano za lov soma, međutim upravo taj krivolov ga je u dobroj mjeri istrijebio”, ističe Bokić.

Godinama sticano znanje, iskustvo i veliku ljubav prema ribolovu, Ranko Bokić je prenio na svoje sinove, koji su već sad uspješni ribolovci, ali kako kaže, trudi se da isto to znanje i vještinu ribarenja podijeli i sa drugim mladim ribolovcima u Bileći, a i šire.

Bokić kaže da među njima ima nekolicina onih koji već sada vrlo uspješno primjenjuju stečeno znanje, a  uvjeren je da će za koju godinu Bileća  biti bogatija za bar desetak uspješnih ribolovaca koji će ga dostojanstveno naslijediti.

Autor

Milena Koprivica

Diplomirala novinarstvo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Od januara 2017. godine novinarka internet magazina “Moja Hercegovina”.

Svi tekstovi autora