Ambasador Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini, njegova ekselencija Olav Rejnertsen, govorio je za internet magazin ”Moja Hercegovina” o impresijama koje nosi iz Trebinja nakon zvanične posjete, kao i o njegovom viđenju razvoja Trebinja, ali i cijele Bosne i Hercegovine, te o trenutnom stanju u Bosni i Hercegovini.
Za početak razgovora sa Nj. E. Olavom Rejnertsenom, ambasadorom Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini, pitali smo gospodina Rejnertsena o utiscima iz Trebinja, kao i o sastanku koji je održao sa čelnicima Grada Trebinja.
”Prije svega, kada sam postao ambasador Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini, prije godinu dana, imao sam nekoliko ciljeva. Prvi cilj bio je da proširimo našu biletaralnu saradnju koja je već 25 godina jako dobra, zatim da podržimo Bosnu i Hercegovinu na njenom EU putu i da se pobrinem da saradnja sa NATO-om može da se nastavi. Što se tiče tog prvog cilja, a to je dalje jačanje bilateralnog odnosa Bosne i Hercegovine i Norveške, vidio sam da postoji potreba da se ojača komercijalna saradnja ove dvije zemlje. Pošto smo prijateljske zemlje, jasno je da mora biti više biznisa između Norveške i Bosne i Hercegovine. Ove godine smo već puno postigli, vrijedno radimo u vezi sa sva tri pitanja, razgovaramo sa političarima, Vladama, institucijama, privrednicima i naravno, sa ljudima. Norveška je uvijek bila prijateljska država sa Bosnom i Hercegovinom, a percepcija da je Norveška neutralni igrač jako je važna u zadacima koje želim da ispunim. O Trebinju sam slušao od trenutka kada sam došao u Bosnu i Hercegovinu, vidim ljepote, potencijal, vidim spremnost ljudi da se krene naprijed i ja ću se pobrinuti da do toga i dođe. Često kažem da je Bosna i Hercegovina zlatni rudnik, samo je pitanje gdje treba početi kopati. Ovdje postoji ogroman potencijal za biznis i građani Bosne i Hercegovine to moraju prepoznati i ostvariti brojne mogućnosti koje im pruža njihova zemlja.” – rekao je gospodin Rejnertsen u uvodu u razgovor.
Njegova ekselencija Olav Rejnertsen je na sastanku sa čelnicima Grada Trebinja apostrofirao tri oblasti koje su, po njegovom mišljenju, ključne za razvoj Trebinja – energetika, poljoprivreda i turizam. Zamolili smo gospodina Rejnertsena da nam približi svoju viziju razvoja Trebinja kroz ove tri oblasti.
”To je jako dobro pitanje. Nemam rješenje, ali imam neke ideje. Što se tiče energije, Bosna i Hercegovina kao zemlja treba da uradi nešto sa mješavinom energetskog potencijala kojom raspolaže. Oko 70% energije u Bosni i Hercegovini dolazi od termoelektrana odnosno uglja. Međutim, Bosna i Hercegovina mora da traži alternativne izvore energije, one izvore koji su ekološki prihvatljivi. Prvenstveno mislim na solarnu energiju, a naročito ovdje gdje je u toku godine mnogo sunčanih dana. Tu je i hidroenergija, a kada kažem hidroenergija ne znači da to mora biti u kontradikciji sa zaštitom okoline. Imajte na umu da je skoro 100% energije u Norveškoj zapravo hidroenergija što ne znači da morate ubijati rijeke. To se može raditi na potpuno ekološki prihvatljiv način. Ako ima dovoljno vjetra, onda je i to alternativni izvor energije, ali ja najveće mogućnosti vidim u solarnoj i hidroenergiji. Kada govorimo o turizmu, to je područje u koje oba entiteta Bosne i Hercegovine moraju investirati zato što je Bosna i Hercegovina jedan potpuno neotkriveni biser u srcu Evrope. Što se tiče moje supruge i mene, već ste osvojili naša srca i znam da bi se svi Norvežani osjećali isto pri posjeti Bosni i Hercegovini. Ljudi moraju znati šta je Bosna i Hercegovina i šta ona sve nudi, a to je priroda, hrana, vino, ljudi, a to je nešto što ja sam ne mogu uraditi, ali sam već uspostavio dobre kontakte sa nadležnim ministrima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Treća oblast koju sam prepoznao kao izuzetan potencijal u Trebinju je poljoprivreda. Kroz poslovnu asocijaciju koju sam osnovao 1. decembra 2020. godine organizovaću seminar na kojem će se sastati lokalni proizvođači i prerađivači hrane sa mojim norveškim partnerima. Jutros kada sam se sastao sa poslovnim ljudima u Trebinju naglasio sam sljedeće: Zahtjevi za izvoz hrane u Norvešku su veoma visoki, to je teško tržište, ali ako uspijete da se ”probijete” na norveško tržište sa dva, tri ili deset proizvoda, to je već napredak. Sve u svemu, norveška Vlada je veoma aktivna putem Ambasade u Bosni i Hercegovini, vjerovatno smo jedna od aktivnijih, ako ne i najaktivnija Ambasada u Sarajevu, a moj cilj je da za tri godine, koliko još traje moj mandat, realizujem sve ciljeve koje sam zacrtao, a moje obećanje građanima Bosne i Hercegovine je da ćemo na kraju uspjeti.” – rekao je ambasador Kraljevine Norveške za naš magazin.
Kada su u pitanju eventualni projekti i investitori u Trebinje, ali i saradnja sa nadležnim Grada Trebinja, Nj.E. Olav rejnertsen kaže da još uvijek nije ništa konkretno dogovoreno ali da će u skorijoj budućnosti, tačnije početkom jeseni tekuće godine, ponovo doći u Trebinje u društvu potencijalnih investitora.
”Ništa konkretno nije dogovoreno osim da ću krajem septembra, početkom oktobra, dovesti u Trebinje neke poslovne ljude iz oblasti turizma. Na sastanku nije postignut nikakav dogovor, ali se dogovori moraju postizati. Što se tiče vlasti u Trebinju, dva puta sam se sastajao sa Mirkom Ćurićem, gradonačelnikom Trebinja i gradskom administracijom i mislim da su vrlo naklonjeni mom pristupu razvoja Trebinja. Treba nam pozitivan pristup i političari koji će razumjeti koji su zahtjevi i koji će saslušati poslovnu zajednicu u Bosni i Hercegovini. Moj cilj za sljedeću godinu je da, kada recimo nas troje budemo sjedili za ovim stolom, imamo Norvežane oko nas.” – kaže gospodin Olav Rejnertsen za internet magazin ”Moja Hercegovina”.
Imajući u vidu da je gospodin Rejnertsen veliki zaljubljenik u prirodu, pitali smo ga koliko je značajna zaštita životne sredine, uzevši za primjer brojne sječe stabala i prenamjene zelenih površina, tačnije pretvaranje u parkinge, što se u posljednje vrijeme u Trebinju nerijetko dešavalo. Na koji način se Norveška brine o takvim stvarima i da li je moguće zaštiti svaku zelenu površinu?
”Kao što znate, zaštita životne sredine je osnovna vrijednost u Norveškoj i u norveškom društvu. Zaštita životne sredine je u DNK svakog Norvežanina. Kao i Bosna i Hercegovina, i mi imamo prekrasnu prirodu i naša dužnost kao ljudskih bića je da štitimo prirodu. Ali nekada mora doći do kompromisa. To se podrazumijeva i u Norveškoj. Nekada postoji potreba da se izgradi infrastruktura, putevi, ono što želim reći je da se ponekad morate baviti višim ciljevima. Ne želeći dati diplomatski odgovor, želim reći da je za razvoj društva neophodno naći određene kompromise, ali zaštita okoline je pitanje o kojem uvijek moramo razmišljati i kojim se moramo baviti. Ne mora se na štetu prirode uvijek praviti kompromis u ime nekog profita.” – mišljenje je Nj. E. Olava Rejnertsena.
Nezaobilazna tema je aktuelna pandemija korona virusa. Kako gospodin Rejnertsen vidi situaciju sa korona virusom u Bosni i Hercegovini, da li su nadležni povlačili prave poteze, te da nam kaže o pomoći koju je Vlada Kraljevine Norveške uputila Bosni i Hercegoviniu za vrijeme pandemije?
”Covid 19 je prokletstvo za sve nas! Prokletstvo za Norvešku, za Bosnu i Hercegovinu, za cijeli svijet. Norveška je puno pomogla Bosni i Hercegovini za vrijeme pandemije korona virusa, posjetio sam mnogo kovid ambulanti uručujući neophodnu opremu u borbi protiv ovog virusa, obišao bolnice u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli, Mostaru. Uvijek ćemo se držati naše obaveze, tačnije pobrinućemo se da naši prijatelji u Bosni i Hercegovini prevaziđu ovakve situacije. Što se tiče vašeg pitanja kako su se vlasti u Bosni i Hercegovini nosile sa pandemijom, vidjeli smo da je složena struktura ove države možda malo više zakomplikovala stvari nego što je to trebalo da bude. Ako znamo da u Federaciji Bosne i Hercegovine ima 12 ministarstava zdravlja, onda nije lako koordinisati sve to i naći pravo rješenje. Mislim da je pandemija korona virusa pokazala da vlasti u Bosni i Hercegovini, kako na entitetskom, tako i na kantonalnom nivou, moraju poboljšati saradnju. Prije mog ambasadorskog mandata sam dvanaest godina radio sa Bosnom i Hercegovinom, te bi moj odgovor na vaše pitanje bio da se pojedine smjele odluke političara mogu pokazati korisnim, bez kompromisa sa obećanjima koja su političari davali u predizbornim kampanjama.” – rekao je ambasador Kraljevine Norveške za naš magazin.
Za kraj razgovora, zamolili smo njegovu ekselenciju Olava Rejnertsena da prokomentariše stanje u Bosni i Hercegovini, ne samo tokom aktuelne pandemije, već uopšteno. On nam je rekao da promjene i napredak neće doći sami od sebe niti će međunarodne institucije egzaktno učestvovati u njima, već da građani Bosne i Hercegovine moraju kreirati promjene koje bi dovele do eventualnog poboljšanja opšteg stanja u Bosni i Hercegovini.
”Bosna i Hercegovina je lijepa zemlja sa ogromnim potencijalom ali taj potencijal još uvijek nije u potpunosti iskorišćen. Nakon 25 godina od potpisa Dejtonskog sporazuma bitno je gledati u budućnost ove zemlje. Bilo kakva promjena u Bosni i Hercegovini mora doći i doći će iznutra. Međunarodna zajednica koja je i dalje snažno prisutna u BiH neće se miješati u unutrašnja pitanja vaše zemlje. To nije naš zadatak. One zemlje koje se pokušavaju miješati u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine nemaju dobar pristup. Put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju potpuno zavisi od nje, a ako Bosna i Hercegovina želi da se nastavi približavati NATO savezu to u potpunosti zavisi od bosanskohercegovačkih političara. Moj doprinos budućnosti Bosne i Hercegovine je da ponudim rješenje, dakle da predložim rješenje a ne da ga nametnem. Takav pristup bi trebao biti zadatak Međunarodne zajednice. Vi ćete sami naći svoj put i iskreno se nadam da će građani Bosne i Hercegovine naći dobra rješenja. Nikada neću prestati predlagati rješenja za razvoj Bosne i Hercegovine, ali vam ih nikada neću nametati.” – rekao je za kraj razgovora ambasador Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini, gospodin Olav Rejnertsen.
Igor Svrdlin
