Milorad Dodik, lider SNSD-a i donedavni predsjednik Republike Srpske, više od dvije decenije važi za jednog od najuticajnijih i najkontroverznijih političara u Bosni i Hercegovini. Njegova politička karijera neodvojiva je od brojnih pravosudnih procesa, istraga i krivičnih prijava koje su ga pratile gotovo od samog početka povratka na vlast početkom dvehiljaditih. Ipak, sve do nedavno, nijedna od tih afera nije završila sudskim epilogom. Procesi su redovno obustavljani, predmeti arhivirani, a Dodik je istovremeno jačao političku moć i gradio imidž lidera koji je „nedodirljiv“ za domaće pravosuđe.
Tek 2025. godine ta slika počinje da se mijenja. Prvi put je pred Sudom BiH izrečena pravosnažna presuda protiv Dodika, što je označilo prekretnicu u njegovoj dugoj političko-pravnoj biografiji.
Presuda koja je promijenila sve
Najznačajniji i najdalje odmakli postupak vođen je zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, koga vlasti u Srpskoj ne priznaju. Suština optužnice odnosila se na to da je Narodna skupština Republike Srpske, pod Dodikovim političkim vođstvom, usvajala zakone kojima su odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH proglašavane ništavnim na teritoriji Srpske. Time su, prema Tužilaštvu BiH, direktno osporene najviše institucije BiH i narušen ustavni poredak zemlje.
Optužnica je podignuta u avgustu 2023. godine, a proces pred Sudom BiH počeo je u jesen iste godine. U februaru 2025. donesena je prvostepena presuda kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Apelaciono vijeće je u julu 2025. potvrdilo presudu. Sud je, na Dodikov zahtjev, zatvorsku kaznu kasnije zamijenio novčanom, ali zabrana obavljanja funkcije ostala je na snazi. Centralna izborna komisija odmah je reagovala i donijela odluku o njegovom uklanjanju sa funkcije predsjednika. Time je Dodikov mandat faktički okončan, a sam slučaj postao svojevrsni presedan u pravnoj i političkoj istoriji BiH.
Nove istrage i otvoreni frontovi
Iako je presuda iz 2025. obilježila prekretnicu, Dodik se ni danas ne suočava samo sa njom. Protiv njega se vodi još nekoliko postupaka i istraga koje bi u narednim mjesecima mogle da odrede i njegovu političku budućnost.
Najozbiljnija među njima odnosi se na sumnju da je donošenjem zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih institucija u Srpskoj ugrozio ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Tužilaštvo BiH otvorilo je istragu u martu 2025. godine. U jednom trenutku izdat je i nalog za njegovo hapšenje jer se nije odazivao pozivu suda, ali je taj nalog povučen nakon što se pojavio na saslušanju tokom ljeta. Istraga je i dalje aktivna, a njen ishod mogao bi biti novi krivični postupak protiv lidera SNSD-a. Pored njega, osumnjičeni u pomenutom predmetu su i bivši premijer Srpske Radovan Višković te predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.
Paralelno s tim, obnovljena je i istraga u slučaju poznatom kao „Pavlović banka“, koji se tiče kupovine Dodikove vile na Dedinju. Iako je taj predmet već jednom bio zatvoren, Tužilaštvo BiH je ponovo otvorilo istragu zbog sumnji u pranje novca i zloupotrebu položaja. Dodik je pozvan na saslušanje, a javnost sada s pravom postavlja pitanje hoće li ovaj slučaj, poslije toliko godina, konačno dobiti epilog.
Raniji pokušaji i obustavljeni predmeti
Prije 2023. godine, gotovo svi postupci protiv Milorada Dodika završavali su na isti način – obustavom ili arhiviranjem. Najpoznatiji je upravo predmet „Pavlović banka“ iz 2016. godine. Tada se ispitivalo da li je kredit kojim je kupljena vila na Dedinju bio fiktivan i da li je Dodik na nezakonit način došao do luksuzne nekretnine u Beogradu. Poslije tri godine provjera, Tužilaštvo BiH je zamrzlo istragu, navodeći da nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice. Takođe, žalili su se i da im rad dodatno otežava nesaradnja sa institucijama Srbije
Još ranije, 2009. godine, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) provodila je istrage u vezi s izgradnjom autoputeva i javnim nabavkama u Republici Srpskoj. Tada se sumnjalo na zloupotrebu položaja i koruptivne radnje, ali optužnica nikada nije podignuta. Predmet je završen u fazi predistražnih radnji.
Dodik se dovodio u vezu i s nepravilnostima u privatizaciji državnih preduzeća početkom 2000-ih, među kojima je najviše pažnje izazvao slučaj robne kuće „Boska“ u Banjaluci. Međutim, ni tu nisu pronađeni dokazi za dalje postupanje.
Tužilaštvo BiH je 2011. otvorilo predmet zbog referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Taj referendum je trebao da ospori nadležnost državnog pravosuđa na teritoriji RS, ali je odluka o njegovom održavanju povučena 2016. godine. Time je i istraga zatvorena. Tokom godina stizale su i prijave zbog prijetnji upućenih visokim predstavnicima – od Pedija Ešdauna i Miroslava Lajčaka do Valentina Inzka i Kristijana Šmita – ali su tužioci svaki put ocjenjivali da nema elemenata krivičnog djela.
Od nedodirljivog do osuđenog
Sve navedeno pokazuje jasnu liniju razdvajanja. Do 2022. godine Dodik je kroz pravosudni sistem prolazio bez posljedica, gradio političku moć i često otvoreno ismijavao prijetnje sudskim procesima. Međutim, od 2023. godine stvari su se promijenile. Pravosnažna presuda iz 2025. označila je prvi put da je domaće pravosuđe sankcionisalo jednog od najmoćnijih političara u zemlji i time ograničilo njegov mandat.
Ishodi novih istraga pokazaće da li će ta presuda ostati izolovan slučaj ili će postati početak trajnijeg procesa. Za Dodika, koji je svoju političku karijeru gradio na uvjerenju da „sudovi ne mogu ništa lideru Republike Srpske“, pravosudne odluke iz 2025. godine predstavljaju ozbiljan udarac.
Dodik je prihvatio dio kazne – platio je 36.500 KM kako ne bi izdržavao jednogodišnju kaznu zatvora. Drugi dio, koji se tiče njegovog angažmana, odbija, te se i dalje predstavlja kao predsjednik Republike Srpske.
