Šefica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH prim. dr Mirsada Mulaomerović izjavila je kako zadnjih nekoliko godina opada broj vakcinisane djece, a da prema novoj naredbi Federalnog ministarstva zdravstva, nevakcinisana djeca ubuduće neće moći pohađati vrtiće i škole.
Po riječima dr Mirsade Mulaomerović, vakcinisanost MMR vakcinom u FBiH pala je na 64 posto, što je značajno ispod prosjeka od 95 posto koliko je potrebno za kvalitetan kolektivni imunitet koji preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, javlja Klix.
Doktorica Mulaomerović u razgovoru za Fenu ističe kako je najmanja pokrivenost MMR vakcinom zabilježena u prošloj godini.
,,Vakcinisano je 11.843 djece u Federaciji BiH s prvom dozom MMR vakcine, što je znatno ispod zadanih ciljeva kako bi se ova bolest eliminisala”, rekla je.
Naredba Federalnoga ministarstva zdravstva
Federalno ministarstvo zdravstva ovih je dana donijelo naredbu o programu imunizacije stanovništva protiv zaraznih bolesti za 2017. godinu, s čijom se primjenom počinje sljedeće sedmice.
Ova naredba se inače donosi svake godine, s tim što je ovogodišnja naredba pobudila veće zanimanje javnosti zbog strožih mjera koje se predviđaju u njoj.
Naime, ako se roditelji ne budu pridržavali propisa programa imunizacije, njihova djeca neće moći biti upisana u vrtiće, škole, kolektivne smještaje, a provjera jesu li primili vakcinu biće obavljana i kasnije pri zapošljavanju, stoji u naredbi.
Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH nedavno je iznijela podatak kako je uslijed nedovoljnog korištenja MMR vakcine u Federaciji BiH, u 2014. i 2015. godini došlo do epidemije morbila. Prijavljena su 5.103 slučaja, a od tog broja 553 djece je zbog komplikacija hospitalizovano.
Dr Mulaomerović smatra kako je pad pokrivenosti ovom vakcinom u Federaciji BiH, a i šire, izazvan dezinformacijama o posljedicama koje vakcina može izazvati, kao i otporom koji se javio prema vakcinaciji u svijetu i kod nas, te djelovanjem raznih pokreta protiv vakcinacije.
Ona napominje kako je selektivna vakcinacija prouzrokovala pojavu epidemije morbila, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim zemljama.
Takođe, Mulaomerović upozorava kako je nepovjerenje javnosti prema vakcinaciji ozbiljno ugrozilo provođenje efikasnih protivepidemijskih mjera u slučaju nedavne velike epidemije morbila na našim prostorima, a moglo bi otežati i provođenje mjera u slučaju neke fatalnije epidemije.
Vakcinisanje u evropskim zemljama
Kada je u pitanju praksa vakcinisanje u evropskim državama, ono je, pored BiH, obavezno u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Malti i Rumuniji.
U Austriji, Njemačkoj, Holandiji, Italiji, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Danskoj, Irskoj, Španiji, Grčkoj, Portugalu, Finskoj, Švedskoj, Kipru, Estoniji, Latviji i Litvi, roditelji sami biraju žele li da njihova djeca budu vakcinisana.
U zadnjih pet godina u Sloveniji je 40 roditelja kažnjeno novčanim kaznama zbog odbijanja vakcinacije djece u slučajevima kada za to nije bilo medicinski opravdanih razloga.
U Crnoj Gori je, takođe, karakterističan trend odbijanja MMR vakcine. Iz Instituta za javno zdravlje upozoravali su 2016. da se obuhvat sa MMR vakcinom smanjio s 90 na svega 64 posto.
Crnogorski sudovi za prekršaje su 2015. godine kaznili 12 roditelja s po 500 eura, zbog toga što su odbili vakcinisati djecu.
Po podacima hrvatskoga Zavoda za javno zdravstvo, obuhvat vakcinisanja protiv rubeole i zaušnjaka 2010. godine iznosio je 96 posto, 2015. godine 92,5 posto, a vjeruje se kako je taj prosjek u posljednje dvije godine dodatno pao, posebno u Dalmaciji.
U Srbiji je, prema izvještaju tamošnjeg ministarstva zdravlja, stepen vakcinisanosti u 2015. godini bio 89 posto, a protiv nekih bolesti čak i niži. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Srbije Berislav Vekić nedavno je, međutim, izjavio kako je Srbija sigurna upravo zahvaljujući redovnoj vakcinaciji djece MMR vakcinom te kako stepen vakcinisanja posljednje dvije godine iznosi 91 posto.
Prije pronalaska vakcine, male boginje uzrokovale 2,6 miliona smrti
Liječnici upozoravaju kako bi zbog pada broja vakcinisane djece neke gotovu iskorijenjene bolesti, poput malih boginja/morbila, ponovno mogle postati ozbiljan zdravstveni problem.
Prije pronalaska lijeka (1971. godine otkrivena je vakcina protiv morbila, a 1980. kombinovana MMR vakcina), ta je bolest bila jako rasprostranjena i procjenjuje se da je uzrokovala oko 2,6 miliona smrtnih slučajeva svake godine.
Obvezna vakcinacija u BiH, s dvije doze MMR vakcine, provodi se već više od 35 godina. Prvu dozu djeca dobivaju s navršenih 12 mjeseci života, a drugu u šestoj godini života.
Obvezno se trebaju vakcinisati sve osobe koje nisu preboljele morbile/male boginje, odnosno nisu primile dvije doze MMR vakcine. Posebno je važno da djeca prime dvije doze MMR (vakcina protiv morbila, rubeole i zaušnjaka) prije polaska u školu (do 14 godine ih treba nadoknaditi).
,,Neželjene reakcije obično su blage i uključuju temperaturu i kratkotrajan osip koji se može javiti od 5 do 12 dana nakon vakcinacije. Rijetko je moguća neka ozbiljnija reakcija na MMR vakcinu, koja Zavodu za javno zdravstvo nikada nije prijavljena”, kaže dr Mulaomerović.
Male boginje/morbile su ozbiljna virusna bolest
Morbille su vrlo zarazna, ozbiljna virusna bolest, koja pogađa uglavnom djecu. Prenose se kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Početni simptomi, koji se obično pojavljuju od 10 do 12 dana nakon infekcije, uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, krvave oči, sitne bijele mrlje na unutrašnjoj strani usta, te crveni osip na licu i tijelu.
Ne postoji specifično liječenje, a većina oboljelih se oporavi u roku od dvije do tri sedmica.
Mogu biti ozbiljna bolest u svim dobnim grupama, međutim, komplikacije bolesti se češće javljaju kod djece mlađe od 5 godina i odraslih osoba starijih od 20 godina, naročito kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Uobičajene komplikacije su infekcija uha, koja može dovesti do trajnog gubitka sluha, i proljev.
Komplikacije mogu biti vrlo ozbiljne, kao što je upala mozga, koja može dovesti do trajnih posljedica i upala pluća, koja je najčešći uzrok smrti kod djece oboljele od morbila, i dugoročne, kao što je subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), vrlo rijetka, ali smrtonosna bolest središnjeg živčanog sistema, koja se razvija od 7 do 10 godina nakon što pojave bolesti, iako osoba u potpunosti oporavila od infekcije.
