Vlast u Republici Srpskoj, koju i dalje čvrsto kontroliše bivši predsjednik Milorad Dodik, nije sigurna u pobjedu Siniše Karana na prijevremenim izborima, te srlja u još jedno osporavanje Vlade, koju će uskoro po drugi put voditi Savo Minić.
Nakon što je Ustavni sud BiH juče objavio da će se 22. januara izjasniti o pitanju legitimnosti aktuelne Vlade Srpske, premijer Minić je brže-bolje “vratio mandat”. Iz izjava koje su upućene kao obrazloženje takve odluke, može se zaključiti da su unaprijed dobili informaciju o nepovoljnom ishodu izjašnjavanja pomenutog suda.
Podsjećamo, Vlada je osporena jer je Minića kao mandatara predložio Dodik, koji u tom trenutku nije obavljao funkciju prvog čovjeka Srpske, a sve zbog osuđujuće presude koja mu je, pored jednogodišnje zatvorske kazne (koju je otkupio), zabranila na šest godina obavljanje funkcija koje se finansiraju iz budžeta.
“Ovo je promišljen manevar koji će nam dovesti političku stabilnosti i nema razloga za brigu, nego jednostavno ovo su potezi koje mi povlačimo”, rekao je Minić.
Čemu žurba
Njegova odluka proslijeđena je Narodnoj skupštini Republike Srpske, koja je informaciju dalje proslijedila vršiocu dužnosti predsjednika Srpske Ani Trišić Babić.
“V.d. predsjednica RS-a Ana Trišić-Babić me pozvala i obavijestila da ću ponovo biti predložen za mandatara. Želim da napravimo određene rekonstrukcije u Vladi Republike Srpske”, dodao je Minić.
Međutim, imajući u vidu da Ustav Srpske ne poznaje funkciju “vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske”, aktuelna vlast posljednjim potezom rizikuje još jedno osporavanje Vlade.
Imajući u vidu da će 8. februara biti ponovoljeni prijevremeni izbori za Dodikovog nasljednika na 136 biračkih mjesta, te da SNSD-ov Karan zaostaje preko 6.200 glasova za SDS-ovim Brankom Blanušom, strah od gubitka pomenute funkcije mogla bi biti pokretač jučerašnjih odluka.
“Da je vlast sigurna u Karanovu pobjedu, pričekala bi njegovu inauguraciju i tada imenovala novu Vladu bez straha da će ista biti osporena. Međutim, vlast nije sigurna u Karanovu pobjedu pa se plaši da bi nakon odluke Ustavnog suda BiH 22. januara, koja bi mogla biti nepovoljna po njih, mogli izgubiti funkciju predsjednika, a potom ući u problem i sa imenovanjem Vlade koju bi predvodio SNSD. Od takvog raspleta, draže im je i da uđu u novi proces oko legalnosti, jer znaju da bi on mogao potrajati i do oktobarskih izbora”, kaže izvor MojeHercegovine.
Kako novi potezi vlasti ne bi bili okarakterisani kao slabost, pokrenuta je i priča o rekonstrukciji Vlade, u koju se, prema trenutnim informacijama, neće vratiti svi aktuelni ministri. Međutim, ponovo će sve biti kozmetičke prirode, jer će mjesta biti za vječite minister poput lidera Socijalističke partije Petra Đokića, dok će “izvisiti” ministri čija imena javnost jedva i da zna.
“Jako je rizično smijeniti ministre iz reda koalicionih partnera, koji bi mogli osporiti novu-staru Vladu i produbiti postojeći institucionalni i pravni haos”, objašnjava za MojuHercegovinu politička analitičarka Tanja Topić, komentarišući postojanje nedodirljivih ministara.
Da bi moglo biti osporeno i imenovanje koje potpiše Ana Trišić Babić, slaže se i naša sagovornica.
“V.d predsjednika entiteta ne poznaje Ustav Republike Srpske, pa je i to dodatni problem legaliteta ionako nelegalnog cjelokupnog postupka. Mislim da je Minićeva ostavka loš predosjećaj uslovljen odlukom Ustavnog suda BiH, čime se nastoje neutralizovati sve negativne posljedice loših političkih odluka nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku”, kaže Topićeva.
Debakl vlasti
Iz Udruženja Restart Srpska poručuju da je današnja „igranka“ sa ostavkom, pa potom vjerovatnim ponovnim izborom Minića za predsjednika Vlade Republike Srpske, još jedan u nizu potpunih poraza i debakala aktuelne vlasti u Srpskoj.
Kako navode, vlast je ovim potezima pokazala da je izgubila politički kompas i da više ne zna ni gdje ni kako vodi institucije. Prema njihovim riječima, riječ je o taktičkom manevru čiji je cilj da se preduprijedi odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa imenovanjem Minića na poziciju predsjednika Vlade RS.
U Restartu podsjećaju da se očekuje odluka Ustavnog suda koja bi mogla ići u pravcu da je mandat Miniću dodijeljen od strane neustavnog predsjednika Republike, što bi, kako ističu, značilo da ni samo imenovanje ne može biti ustavno, te da bi u tom slučaju bilo neophodno birati novu Vladu Republike Srpske.
Iz ovog udruženja ističu i da se pomenuti potezi ne mogu posmatrati odvojeno od ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske, gdje su, kako navode, šanse Branka Blanuše izuzetno velike. Smatraju da vlast nije željela da rizikuje scenario u kojem bi Blanuša, ukoliko pobijedi, odbio da povjeri mandat SNSD-u, zbog čega je osmišljen potez koji treba da ostavi utisak kontrole nad političkim procesima.
Prema ocjeni Restarta, ovakvim ponašanjem vlast sama priznaje da je bila greška što je Milorad Dodik dao mandat Miniću, ali i da Dodik više ne djeluje kao predsjednik Republike Srpske, već isključivo kao predsjednik SNSD-a. Takođe, iz ovog udruženja poručuju da vlast ovim postupcima priznaje nadređenost Ustavnog suda BiH, čime, kako navode, ruši politiku koju je vodila u prethodne dvije godine.
U Restartu naglašavaju da vlast ovim potezima priznaje i da nije sigurna u pobjedu svog kandidata na izborima, jer, kako ističu, da je uvjerena u pobjedu Siniše Karana, ne bi ulazila u ovakve političke igre, već bi sačekala izborni ishod.
Posebno upozoravaju na dodatno zbunjivanje sopstvenih birača, koji su, prema njihovim riječima, već razočarani i svjesni da su u prethodnom periodu obmanjivani. Smatraju da će ovakvi potezi dodatno urušiti povjerenje i biti teško opravdivi čak i najtvrđim pristalicama vlasti.
Na kraju, iz Restarta poručuju da se ovim procesima nastavlja urušavanje institucija Republike Srpske, jer se u cijeli slučaj uvlači i Narodna skupština RS, čiji će poslanici, kako navode, morati ponovo da glasaju protiv odluka koje su sami donosili prije samo nekoliko mjeseci.
Nedosljednost kao konstanta
Inače, nakon prvostepene presude, koja je izrečena u februaru prošle godine, Narodna skupština je usvojila niz zakona kojima su osporene institucije sa nivoa BiH, poput Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTS-a, SIPA, Granične policije itd. Zakoni su okarakterisani “temeljem nezavisnosti Srpske”. Zbog njihovog donošenja, Dodik, zatim tadašnji premijer Radovan Višković i predsjednik republičkog parlamenta Nenad Stevandić, osumnjičeni su za krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH”. Kako se nisu odazvali na saslušanje, za njima su raspisane potjernice, te su uslijedili mjeseci visokih tenzija u kojima je u par navrata malo nedostajalo da dođe do otvorenog sukoba pripadnika MUP-a Srpske, sa jedne, te SIPA, sa druge strane.
Sve je okončano Dodikovim naprasnim pojavljivanjem u Tužilaštvu a potom i Sudu BiH, nakon kojeg su potjernice ukinute a kasnije i obustavljen postupak. Međutim, u prvobitnom postupku, za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, Dodik je u avgustu pravosnažno osuđen na identičnu kaznu, što je podrazumijevalo i njegov odlazak sa pozicije predsjednika. On to provobitno odbija, te najavljuje bojkot izbora za svog nasljednika.
Sve se potom, ponovo preko noći, preokreće. Skupština povlači sve zakone koji su osporavali institucije sa nivoa BiH, Dodik se povlači i imenuje prozapadnu saradnicu Anu Trišić Babić za “v.d. predsjednika”, a kompletna vladajuća koalicija najavljuje izlazak na prijevremene izbore. Ubrzo, SAD ukida sankcije koje su godinama opterećivale Dodika, njegovu porodicu i saradnike, čime je postalo jasno da se iza svega krije “dil” Dodika sa ljudima iz administracije aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trampa, čije detalje ni danas ne znamo.
