Član Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP), Milanko Mihajilica, tvrdi da prijedlog Milorada Dodika o formiranju Vlade nacionalnog jedinstva predstavlja pokušaj lidera SNSD-a da odgovornost za katastrofalno stanje u Srpskoj, a za koje je, prema njegovim riječima, isključivi krivac aktuelna vlast, podijeli sa opozicijom.
U intervjuu za Moju Hercegovinu Mihajilica, između ostalog, kaže da bi za Republiku Srpsku najbolje rješenje bilo da se Milorad Dodik sam povuče sa političke scene.
“Za Dodika i Republiku Srpsku bilo bi najbolje da se on sam povuče, a Srpsku na upravljanje prepusti onima koji će nju i njene institucije ojačati, nacionalno, ekonomski i demografski oporaviti, te uspostaviti pravnu državu, bolji život i jednakost za sve”, kaže Mihajilica za naš portal.
Nakon što je Valentin Incko nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida, Milorad Dodik je, između ostalog, u više navrata predložio formiranje tzv. koncentracione Vlade, u kojoj bi bili zastupljeni lideri svih značajnijih političkih partija u Srpskoj. Kakav je vaš stav o tome? Vjerujete li Dodikovim pozivima na srpsko jedinstvo?
Vlade nacionalnog jedinstva ili koncentracione Vlade formiraju se u uslovima neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, opšte ugroženosti naroda i države. Dodikov prijedlog, nakon 15 godina vladavine SNSD-a, jeste pokušaj da se podijeli odgovornost za ukupno stanje u društvu. Katastrofalna nacionalna, ekonomska i socijalna politika, koja je vođena u tom periodu, kao i politika lažnih obećanja o nezavisnosti, referendumima, većoj zaposlenosti i boljem životu, proizvela je stanje opšte apatije, depresije i nezadovoljstva u narodu, kao i dubokih političkih i nacionalnih podjela. S druge strane, kod dijela međunarodne zajednice, oličene u zapadnim zemljama, Dodik ostavlja sliku ucijenjenog, korumpiranog, nedosljednog političara, surovo pragmatičnog i sklonog avanturama i improvizacijama.
Šta konkretno Dodiku ne možete da oprostite?
Nikako i nikada se ne smije zaboraviti podanička i izdajnička politika iz vremena vlasti koalicije “Sloga”, smjena predsjednika Republike Srpske Nikole Poplašena, prenos nadležnosti Republike Srpske na BiH, arbitražna odluka za Brčko, lažni referendumi, lažne izjave o nezavisnosti, o Srebrenici, Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću, gubitku grba i himne RS, najava odustajanja od 9. januara kao Dana Republike Srpske, ideja o spajanju funkcija predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH. Upravo je Dodik svojim ponašanjem i djelovanjem, uvredama i prijetnjama na račun političkih protivnika, proizveo odnose u kojima ni o najvažnijim opštim nacionalnim i političkim pitanjima nije bilo moguće ozbiljno razgovarati.
Zar ipak, u ovakvoj situaciji, ne bi trebalo da se postoji razgovor između srpskih političkih stranaka?
Naravno da bez obzira na sve treba nastaviti razgovore i komunikaciju o situaciji u društvu. Treba analizirati, strateški procjenjivati i adekvatno zajednički reagovati. Međutim, da bi se to ostvarilo, ne mora se nužno ići u formiranje nekakvih zajedničkih Vlada. PDP jeste opozicija ovoj vlasti, pogrešnim i štetnim politikama, a ne Republici Srpskoj. Ne mora se biti u vlasti da biste vodili jasnu i odgovornu nacionalnu politiku. PDP želi suštinske, temeljne promjene u društvu, a to nije moguće sa onima koji vladaju Republikom Srpskom i BiH u kontinuitetu 15 godina. Trebaju nam iskrene, a ne lažne patriote. Treba nam iskreno, a ne lažno jedinstvo. U svemu tome od posebne je važnosti podrška i razumijevanje Republike Srbije i Srpske pravoslavne crkve. Na tome bi opozicija posebno, ponekad i bez vlasti, trebalo da razgovara sa vlastima Srbije i Srpskom pravoslavnom crkvom.
Da li je kriza, koju je Incko izazvao nametanjem navedenog zakona, dogovorena između sada već bivšeg šefa OHR-a i Dodika, kako su prethodnih dana tvrdili pojedini opozicionari?
Ne vjerujem da se radi o dogovoru između Incka, Dodika i Bakira, ali da je nametanje odluka neprihvatljivo i štetno, to je bez ikakve sumnje. Prisustvo OHR-a i nametanje odluka govori da smo još uvijek pod protektoratom, ali i da smo nespremni i nesposobni da kroz razgovore dođemo do kompromisa, vodeći računa o nacionalnim, političkim, ekonomskim i drugim interesima naroda i Republike Srpske. Vlast i ovu situaciju loše procjenjuje, brzo, burno i emotivno reaguje, improvizuje i zloupotrebljava, bez jasnih politika i ciljeva. Na kraju, po pravilu, odustaju od svega što su ranije govorili i obećavali. Ovo, svakako, ne znači da se situacija neće iskomplikovati, te da ćemo morati zajedno tražiti rješenja i djelovati uz podršku Srbije.
Kako će se, po vašem mišljenju, rasplesti aktuelna kriza koju je izazvao Incko?
Niko u ovom trenutku ne zna u kom pravcu će se kriza odvijati i kako će se razriješiti. Treba mudro i hladne glave tražiti rješenje za izlaz iz krize, čuvajući mir i nacionalne interese Republike Srpske i našeg naroda. Naravno, u onoj mjeri koliko je to do nas.
U javnosti se već dugo spekuliše da će kandidat opozicije za predsjednika RS na izborima 2022. biti Draško Stanivuković ili Jelena Trivić. Kada će PDP objaviti ime kandidata i ko je bliži kandidaturi – Stanivuković ili Trivićeva?
Cilj PDP-a i cijele opozicije je politička, ekonomska i socijalna stabilnost, demografski oporavak, bezbjednost, pravni poredak. Preduslov za to je ozbiljan i jasan program, promjena vlasti i stanja u društvu zasnovanog na tim politikama i principima koje će građani prepoznati i podržati na izborima, kao i zajednički, najbolji i usaglašeni opozicioni kandidati. PDP i opozicija imaju više kvalitetnih kandidata. Svakako da su Draško i Jelena sa najvećim rejtingom u ovom trenutku i da su mogući pobjednički kandidati. U organima PDP-a i opozicije još nije bilo zvaničnih razgovora o imenima, a načelno od ranije postoji saglasnost da PDP da kandidata za predsjednika RS. Kandidati trebaju biti usaglašeni i prihvaćeni od strane cijele opozicije i svih onih koji žele promjene u Srpskoj. Lično se zalažem za to da kandidati budu oni koji imaju najveće povjerenje i rejting kod građana.
Kada bi PDP mogao zvanično da izađe s imenom svog kandidata za predsjednika Srpske?
Mi smo spremni da na jesen, na Saboru PDP-a, predstavimo svoje politike, programe i kandidata za predsjednika Republike Srpske. Ne vidim razlog da se taj posao odgađa za sredinu sljedeće godine. Naravno, o ovome se treba i mora postići saglasnost unutar opozicije. Svakako da treba voditi računa i o trenutnoj krizi i ukupnoj političkoj situaciji, kako unutrašnjoj tako i regionalnoj.
Bili ste dugogodišnji predsjednik SRS RS. Da li vam je bila teška odluka o “utapanju” srpskih radikala u PDP?
Kao jednom od osnivača i vodećih ljudi SRS RS, to mi je bila jedna od najtežih odluka u političkom životu. Samostalno dalje nismo mogli. Ponosni smo na ljude i politiku koju smo časno i dostojanstveno vodili i zastupali. Nismo nikada učestvovali u izdaji, prenosu nadležnosti, kriminalu, korupciji. Nismo odustali od naših ciljeva i nastavili smo da dosljedno i dostojanstveno djelujemo u okviru opozicije.
Mnogi su SRS RS vidjeli kao stranku koja je ideološki bila mnogo bliža SDS-u nego PDP-u, pa je vaše integrisanje u PDP predstavljalo svojevrsno iznenađenje.
Sa PDP-om i SDS-om smo duži niz godina sarađivali i djelovali. PDP je više želio i radio na tome da nastavimo zajedno. Branislav Borenović, Mladen Ivanić, Draško Stanivuković, Jelena Trivić, Milko Grmuša i drugi, istinski i iskreno su nas prihvatili. Sad radimo zajedno, vjerujući da smo na dobrom putu.
