Hercegovačke opštine godinama muku muče sa manjkom doktora porodične medicine, a posebno specijalista, pa su građani kojima je potrebna pomoć prinuđeni da putuju i do 60-70 kilometara da bi je dobili.
Opštine Berkovići, Ljubinje, Bileća, a dijelom i Nevesinje, gravitiraju prema trebinjskoj bolnici, a njihovi domovi zdravlja snalaze se kako znaju i umiju da bi im omogućili barem porodičnu medicinu i ponekog specijalistu sa kojim su sklopili ugovor.
Sa nedostatkom ljekara bore se u Ljubinju u kojem su do prije samo godinu dana imali jednu doktorku koja je radila bez slobodnog dana i odmora. Svjetlana Vojičić, direktorka Doma zdravlja, kaže da su u oktobru uspjeli da zaposle doktorku i da su malo odahnuli jer više nije sve na jednoj osobi. Međutim, kaže ona, sada se bore da zaposle i trećeg doktora, ali da ih u tome sprečava birokratska prepreka – mali broj stanovnika.
“Uvijek smo na tankim nogicama. Prošle godine je jedna doktorka radila sama non-stop. Nije imala ni predaha ni slobodnog dana, Od oktobra imamo dvije doktorke i njih dvije rade 365 dana u godini, opet bez odmora. Dakle, trebalo bi da zaposlimo trećeg da bi se one rasteretile, ali zbog malog broja stanovnika, imamo problem da dobijemo šifru za još jednog doktora. Dakle, uvijek je neki problem, ili ne možemo da privučemo doktore da dođu kod nas ili nas birokratske prepreke sprečavaju da ih zaposlimo. Uvijek nedostaje nešto: ili kadar ili novac”, kaže Vojičić.
Doktorice rade 24/7
Govori da su 60 kilometara udaljeni od Trebinja gdje njihovi pacijenti odlaze na dalje liječenje i specijalističke preglede.
“Imamo radiologa u našem Domu zdravlja pa tu organizujemo preglede i očitavanje nalaza. Kardiologa nemamo niti možemo da obezbjedimo sredstva, a ginekolog nam dolazi jednom mjesečno po ugovoru. Na isti način smo angažovali i pedijatra koji dolazi jednom sedmično”, kaže dr Vojčić.
Doktorice u ovom Domu zdravlja rade i hitne slučajeve, idu na teren, a kada završe posao, telefon za hitne pozive nose kući.
“Teško je kada nemate definisano radno vrijeme i ne možete ništa da isplanirate. Napravljen je vakuum od 20-30 godina u kojem nisu ciljano dodjeljivane specijalizacije. Prema Trebinju gravitiraju Ljubinje, Berkovići, kao i Nevesinje koje ima bolnicu, ali nema sve odjele”, kaže naša sagovornica.
Povećanjem sredstava dio problema se može riješiti, kaže direktorka Doma zdravlja i priznaje da u ovim situacijama, nadležni pokazuju dosta razumijevanja. Ističe da se mnogo postiglo prelaskom na trezorsko poslovanje, barem kad se radi o sredstvima.
“To znači da vam preko trezora plaćaju dugove i počinjete od nule, da dobijate sredstva u skladu sa osobljem i brojem pacijenata. Pokazala se neka dobra volja, ali male sredine su i dalje neatraktivne za doktore. Imam dva mlada doktora koji žele da odu negdje na specijalizaciju, a mi im ovdje možemo ponuditi samo porodičnu medicinu i onda imamo problema da ih zadržimo, dok nam istovremeno nedostaju i specijalisti za druge grane medicine”, kaže Vojičić.
Iz Podgorice, preko Trebinja, u Berkoviće
Berkovići su, pored jednog stalno zaposlenog doktora, početkom ove godine u svoje redove dobili mladog ljekara iz Podgorice. Realtivno primamljiva plata od 3.000 maraka, kao i besplatan smještaj, bili su dovoljno stimulativni da se iz Trebinja gdje se prvobitno zaposlio, premjesti u Berkoviće kao ispomoć.
Ipak, o problemima Doma zdravlja Berkovići nismo uspjeli da saznamo više informacija iako smo direktora ove ustanove više puta pozivali.
Na pitanje u koliko manjih opština u Srpskoj je otežan rad domova zdravlja zbog nedostatka ljekara i medicinara, kao i gdje je otežan pristup specijalističkim pregledima i kako se prevazilaze ove prepreke u resornom Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite nismo dobili odgovor.
Rekli su nam da zdravstvene ustanove u Srpskoj zapošljavaju radnike u skladu sa njihovim potrebama za određenim kadrom i mogućnostima, te aktima o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
“Podsjećamo da je primarna zdravstvena zaštita, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske, u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave je osnivač doma zdravlja i, između ostalog, prati rad istog, imenuje i razrješava rukovodstvo. Uvažavajući činjenicu stalne migracije kadra iz primarnog ka sekundarnom nivou, iz ustanova u druge ustanove unutar Srpske, kao i organizacionih jedinica u okviru iste zdravstvene ustanove, ka inostranstvu, prirodni odliv, i tako dalje, ministarstvo je preduzelo korake ka boljem i efikasnijem planiranju ljudskih resursa u zdravstvu kako bi se na vrijeme predvidjela dinamika zapošljavanja, odnosno planirale obuke, stručna usavršavanja i prekvalifikacija kadrova”, rekli su u ovom ministarstvu.
Potpuna procjena
Napominju da se usluge zdravstvene zaštite pacijentima u Republici Srpskoj pružaju u kontinuitetu i uz veliku posvećenost, bez obzira na izazove koji opterećuju savremene zdravstvene sisteme, a među kojima je i potreba za kadrom. Kažu da se u saradnji sa Regionalnom kancelarijom za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije planira sprovođenje potpune procjene u Republici Srpskoj.
“Namjera je da se kritički procijeni efikasnost, kvaliteti i nedostaci postojećeg tržišta rada u zdravstvu, te planira za njegov jači doprinos boljoj zdravstvenoj zaštiti i postizanju ciljeva univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom. Procjena će uključivati više ključnih aktera, a biće urađena uvažavajući lokalni kontekst, odnosno fokusirajući se na ljudske resurse u zdravstvu i povezane procese u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH”, kažu u minstarstvu zdravlja.
Kažu i da će izvještaj ponuditi i preporuke za naredne korake sa ciljem daljeg razvoja sposobnosti za planiranje i upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu.
