Dolazi neizvjestan period za proizvođače smilja, ovogodišnji prihodi 30 odsto od očekivanih

Smilje je, gotovo preko noći, postalo hit u Hercegovini i brzo došlo do nivoa da su upućeni smatrali ovaj prostor najvećim svjetskim proizvođačem smilja sa zasađenih trideset miliona stabljika. Nedugo nakon tih velikih riječi došla je sezona branja i otkupa koja je pokazala svoje surovo lice.

Senad Đonko, uzgajivač smilja iz Čapljine kaže da, ako se ponove ovakva još jedna ili dvije sezone pitanje je, da li će iko opstati od velikog broja onih koji se u Hercegovini bave smiljem.

“Možda troje ili četvero najvećih proizvođača ili prerađivača preživi, ali su i oni upitni. Uzrok toga je velika suša i povrh svega niske cijene na tržištu, mnogo niže nego ranijih sezona. Zbog manjka padavina ovog ljeta izostala je jesenja berba, tako da se sada čeka kraj proljeća naredne godine”, kaže Đonko.

Đonko priča da je svoj urod prodavao u zelenoj masi i to po minimalnim cijenama od 1 KM. Sve te cifre su od tri do pet puta manje od onih koje su bile aktuelne prije koju godinu i koje su motivisale mnoge da krenu ulagati u smilje.

“Iako sam prodavao po minimalnim cijenama mislim da sam postupio razumnije od onih koji su prerađivali, pa sad imaju po sto litara neprodatog eteričnog ulja. Šta sad s njim”, pita se Đonko.

Da situacija nije dobra slaže se i Dinko Dujmović, predsjednik Fondacije proizvođača i prerađivača smilja jer su prinosi svježe mase biljke bili na nivou od trideset posto prihoda u normalnoj prosječnoj sezoni.

“Isključivi razlog je preveliki sušni period. Destilerije eteričnih ulja su otkupile i preradile ponuđene količine na tržištu i dio eteričnog ulja od smilja je već otpremljen na inostrano tržište. Napominjem da bismo trebali posvetiti pažnju boljem kvalitetu proizvedenog ulja i to na način pravovremene berbe biljke i pravilnim postupkom destilacije. To će možda rezultirati manjim količinama eteričnog ulja, ali to podrazumjeva i bolju cijenu na tržištu tako da jedno drugo nadoknađuje”, kaže Dujmović.

Proizvođači svježe mase sigurno ne mogu biti zadovoljni ponuđenim otkupnim cijenama u protekloj berbi, nastavlja Dujmović, ali takvo je trenutno stanje na tržištu i ono varira svake godine zavisno od potražnji ulja na tržištu.

“Naše procjene su takve da tvrdimo da su destilerije otkupile svježe mase smilja negdje u iznosu od otprilike tri miliona KM. Inostrani kupci imaju pogrešnu i preuveličanu percepciju o prekomjernoj proizvodnji eteričnog ulja od smilja u regiji Hercegovine, a razlog tome je preveliki broj brokera, nakupaca i neozbiljnih ponuđača prema inostranstvu. Svi nude nešto čega nema i to u apsurdnim količinama”, kaže predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Dujmović smatra da da treba proći neko vrijeme da i kupci prepoznaju i krenu razlikovati ozbiljne ponuđače, koji stvarno posjeduju vlastito ulje, od neozbiljnih koji nude tuđi proizvod.

“Stvara se krivi utisak o nekim količinama neprodanog eteričnog ulja. Mi kao Fondacija nemamo mehanizme i nismo u mogućnosti imati uticaja na takve pojave, ali ono što ćemo učiniti i na čemu intezivno radimo jeste banka eteričnih ulja koja će biti u mogućnosti velikim dijelom uticati na tržište”, zaključuje Dinko Dujmović.

Autor