Član predsjedništva BiH i prvi čovjek HDZ-a BiH, Dragan Čović u polusatnom razgovoru za N1 komentarisao je sve aktuelnosti na bh. političkoj sceni, a u regionalnoj temi Novog dana govorio je o odnosima BiH sa prvim susjedima, te o regionalnoj saradnji – te otvorenim pitanjima između država.
Za početak komentarisao je rezultat HDZ-a na lokalim izborima 2016. godine.
“Mi u HDZ-u smo zadovoljni rezultatima. Očekivali smo da ćemo u Srednjoj Bosni popraviti rezultat, imamo 18 načelničkih mjesta, možda dobijemo još jedno ili dva nakon glasova iz vana. U Općinskim vijećima imamo većinu, u Srednjoj Bosni brojnost je podijeljena, ali bez predstavnika HDZ-a neće se moći napraviti većina. Mogli smo proći bolje u Busovači, Novom Travniku i Jajcu – ali čekamo glasove iz vana, pa se možda stanje promijeni”, kazao je Čović.
Prvi čovjek Hrvatske demokratske zajednice posjetio je i Stolac, grad koji je u fokusu javnosti nakon lokalnih izbora 3. oktobra. Buru je digla i njegova izjava da je “Stolac hrvatski prostor”.
“Naravno, na neke izjave i aktivnosti treba reagovati. Prema Stocu se ide kao prema potrebi da on padne, kako su govorile prije izbora neke bošnjačke stranke, i neke stranke ljevice. Nezamislivo je da u Stocu, koji ima baštinu na ponos – da mi uoči ulaska u EU imam scene da se kandidat za načelnika tuče, i to neki pokušavaju opravdati”, kaže Čović.
Istakao je i to da se određeni broj građana pokušavao iz Mostara formalno da prebaci u Stolac, koristeći situaciju da u Mostaru nema izbora. Incidenti su mnogo više od incidenta, smatra Čović.
“To je udar na državu. Ako se ne reaguje, to će na narednim izborima postati pravilo ponašanja”, dodaje uz zaključak: “U Stocu mogu živjeti svi jedni pored drugih, a ja ću ga uvijek doživljavati onako kako sam rekao”.
A epilog cjelokupnih dešavanja?
“Ja mislim da će država morati dati odgovor. Očekujem da se CIK očituje, jer imaju dovoljno relevantnog materijala. Pravna država mora odgovoriti, moraju se sankcionisati osobe koje su činle to šu činile”, izjasnio se Čović.
Kazniti odgovorne u Stocu
Dio izbornih mjesta će biti okvalifikovani kao valjano završeni, da će na tim mjestima biti priznati rezultati – kazao je.
“To će poslati poruku svima onima koji su radili to što su radili, gdje je bilo uništavanja materijala – tamo će se izbori ponoviti”.
“Da li je moguće da će osoba koja će danas biti kandidat, koja je proizvela sve sve probleme moći ponovo biti kandidat. To je neprihvatljiv standard, i to će BiH moći odvesti u krajnost koju niko ne želi”.
Juče su Stolac posjetili i zvaničnici hrvatske vlade, Božo Petrov i Miro Kovač – koji su se izjasnili o svim dešavanjima u Stocu.
“Razgovarao sam nekoliko puta sa našim ljudima u Stocu, sreo sam se sa porodicom Raguža koji je još u bolnici, koji je pretrpio teror. Razgovarao sam sa građanima Stoca. Želja je da se situacija primiri, da se živi. Od Stoca se ne smije praviti slučaj, o posjeti zvaničnika ne razmišljam, čuli smo s samo kratko telefonom”, ispričao je gostujući u programu N1.
Čović je inače pobornik inicijative da se lokalni i opšti izbori u naredna dva izborna procesa održe zajedno, jer će to prema njegovom mišljenju olakšati put ka EU, jer bi mandat od četiti godine bio dovoljno dug period da se ljudi na vlasti aktivno bave životom i svim pitanjima.
“Želim ovu ideju poslati na parlamentarnu proceduru, i to bi bilo korisno uraditi, jer šest mjeseci pred izbore sve stavimo u drugi plan”. Pojasnio je kako će insistirati na tome da se izgrednici u Stocu kazne, i da je neprihvatljivo da SDA traži alibi za one koji su učestvovali u nemirima tokom izbornog dana.
Za pomenutu incijativu oko izbora, nada se da će se pred parlamentom naći u 11. mjesecu.
Odnosi Srbije i Hrvatske sa BiH
U Mostaru još nema izbora. Mnogi okrivljuju SDA i HDZ u prvom redu. Dvije vladajuće stranke u FBiH se ne mogu dogovoriti, a kada možemo očekivati rješenje – Čović kaže:
“Uvjeren sam da se moramo dogovoriti. Da bi se izbori održali – samo trebamo provesti odluku Ustavnog suda. Svakako da mi planiramo do kraja godine, ili do kraja januara riješimo odluke Strazbura i Mostara, kako bi se oslobodilo političko djelovanje i približavanje EU putu. Izbori u Mostaru da se održe do kraja godine.
Koliko Srbija i Hrvatska trebaju da se miješaju u odnose unutar BiH?
“Prvim susjedima ne možete postavljati uslove. Oni će dati svoje gledište oko ključnih stvari, oni su potpisnici Dejtona i to su države u kojima žive narodi koji žive u BiH, dijele državljanstva. Mi moramo preuzeti odgovornost za BiH. Predstavnici stranaka moraju preuzeti odgovornost za BiH i organizaciju života. Sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom držati najvišu razinu saradnje”, izjavio je član Predsjedništva BiH za N1.
Kako Srbija gleda prema BiH, a kako prema Republici Srpskoj?
“Više puta sam razgovarao sa predsjednikom Tomislavom Nikolićem, imali smo šest-sedam susreta. Na evropskom planu i međunarodnom planu više puta sam se sreo sa Vučićem. Razgovarali smo i uvjeren sam da nakon izbora u BiH i Hrvatskoj nivo saradnje između država će biti na većoj razini od one koja je prisutna danas. Mnoge smutnje će s skinuti i riješiti. Što prije se dese susreti predsjednika Vlada Srbije i Hrvatske lakše će se rješavati problemi bez teških riječi i vraćanja u historiju”, pojašnjava Čović.
Sa Vučićem je razgovarao – i kaže da u Srbiji se uvažava sve ono što je definisano na nivou BiH. Kaže da je i mnogo otvorenih pitanja između zemalja.
Dosta njih se veže za rat.
To će se vrlo brzo staviti van političkog konteksta i djelovanja, kako niko ne bi strahovao. Siguran sam da će se to desiti. Uvjeren sam da BiH ima posebnu ulogu u regionalnoj stabilnosti i uvjeren sam da će doći drugačije vrijeme.
Optimističan je da će se i atmosfera u BiH promijeniti na bolje, a upravo o njegovom optimizmu govorio je za kraj razgovora u programu N1.
“Situacija nije bajna, ali nije ni toliko loša. Da ne vjerujem da mogu promijeniti stvari, ne bih se ni bavio ovim poslom. Uvjeren sam da ćemo do kraja iduće godine imati kandidatski status, a paralelno s tim popravit ćemo ekonomski status. Paralelno s tim popravit ćemo ekoenomske parametre, odnose, socijalnu politiku gdje ćemo staviti naglasak. Optimizam je opravdan, i nema razloga da ga ne bude”, kaže.
Za kraj je konstatovao: “Ako nismo u stanju organizovati život na ovakvom prostoru, nismo ni zaslužili da vodimo politiku ovdje. Osuđeni smo na uspjeh na ovim prostorima”.
