Početna  /  Bilećka biblioteka zbog neodgovornih čitalaca godišnje otpiše 100 knjiga
bileća Hercegovina Kultura

Bilećka biblioteka zbog neodgovornih čitalaca godišnje otpiše 100 knjiga

BILEĆA – Zbog neodgovornog odnosa pojedinih čitalaca prema knjigama, Narodna bibilioteka „Vladimir Gaćinović“ u Bileći prinuđena je da svake godine otpiše stotinjak knjiga iz svog fonda. Neki od njihovih članova knjige ne vraćaju i po deset godina, a dešava se i da, oni koji knjige vraćaju na vrijeme, iste šaraju, cijepaju ili, čak, na njih prevrnu šoljicu od kafe.

Narodna biblioteka "Valdimir Gaćinović" u Bileći (FOTO: Moja Hercegovina)
Narodna biblioteka “Valdimir Gaćinović” u Bileći (FOTO: Moja Hercegovina)

Irena Dunđer, bibliotekarka u ovoj biblioteci, kaže se čitaoci koji oštete knjigu obično pravdaju time da je knjiga „bila takva kad su je uzeli“.  Ona dodaje da su im najvjerniji čitaoci osnovci, ali da su, u isto vrijeme, oni ti koji najviše šaraju knjige.

– Pišu svašta i ostavljaju razne poruke u knjigama. Neki čak napišu svoje utiske kako im se svidjela knjiga, a ima i onih koji, kada dobiju zadatak u školi da nauče nekolike pjesme, izbucaju listove s tim pjesmama iz knjige i onda je vrate – objašnjava Dunđer.

Irena Dunđer (FOTO: Moja Hercegovina)
Irena Dunđer (FOTO: Moja Hercegovina)

Prelistavajući neke od vraćenih knjiga, uvjerili smo se da osnovci zaista pišu svašta. Najčešće su to poruke „Ako želiš znati ko sam, otvori stranu …“, do „ljubavnih“ poruka, pa i čak psovki. Ima i onih koji broje koliko im je još strana ostalo do kraja knjige, a i „savjesnih“ koji u knjigama pišu da ne smiju da ih šaraju.

No, nisu samo mlađi čitaoci neodgovorni u svom odnosu prema knjizi. U bilećkoj biblioteci kažu da ima i starijih čitalaca koji se ne ophode prema knjigama kako treba, pa se čak dešavalo da vrate knjigu na koju su ranije prevrnuli šoljicu od kafe.

Sa  druge strane, Dunđer ističe da sve nije uvijek ni do čitalaca, budući da neke knjige imaju tako loš povez da ih je nemoguće sačuvati.

– Činjenica je da je povez današnjih knjiga toliko loš, da ona propadne nakon što je uzme troje čitalaca. Knjige dobrog poveza traju, bez obzira na loš odnos čitalaca – priča Dunđer.

Ona dodaje da je veliki problem to što je nemoguće iskontrolisati svaku vraćenu knjigu, pa, samim tim, nije uvijek lako utvrditi ko je knjigu oštetio. Osim toga, ne postoje propisane sankcije za oštećenje knjige, pa bibliotekarima jedino ostaje da skrenu pažnju neodgovornom čitaocu kada ga otkriju.

Međutim, Dunđer dodaje da najveći problem predstavljaju čitaoci koji ne vraćaju knjige. Tako u evidenciji biblioteke još uvijek stoje članske kartice čitalaca koji su knjige pozajmili prije čak deset godina. Zbog takvog njihovog odnosa, ova biblioteka svake godine otpiše oko stotinu knjiga, a da se  stanje popravi ne pomažu ni opomene.

– Prije smo slali opomene čitaocima koji ne vrate knjigu na vrijeme, a sada to ne radimo, već pri učlanjenju zapišemo broj telefona, pa ih zovemo da ih usmeno opomenemo. Neko vrati, ali većina ih ne vrati. Ima i onih koji knjigu izgube, pa su, prema našem pravilu, dužni da nam daju neku drugu u zamjenu ili da kupe novu – priča Dunđer.

Vjerni čitaoci darivanjem popravljaju gubitke

Biblioteka „Vladimir Gaćinović“ trenutno broji 24.000 knjiga, a svoj fond popunjava dva puta godišnje sa oko 350 novih naslova. Štetu koju joj prave neodgovorni čitaoci, srećom, popravljaju oni vjerni koji joj svake godine daruju nove knjige.

– Prije nekolike godine pokrenuta je akcija darivanja knjiga biblioteci i to i sada traje. Uvijek imamo vjerne čitaoce koji poklanjaju knjige biblioteci, i to vrijedna izdanja – kaže Dunđer.

Najčitanija „popularna“ literatura

Šta se najviše čita, kaže Dunđer, zavisi od profila i uzrasta čitalaca. Osnovci najviše čitaju lektiru, ali i ono što im je van programa.

– Oni posebno traže izdanja Kreativnog centra koja su i vrlo edukativna i poučna. Srednjoškolci, takođe, čitaju lektiru, ali i takozvanu ’laganu’ literaturu – priča Dunđer.

Slična situacija je, dodaje, i sa odraslima. Klasici su čitani, ali ne kao „popularna“ literatura.

Odrasli najviše čitaju djela Vesne Dedić Milojević, Jelene Bačić Alimpić, Nore Roberts i Sandre Braun. Osim toga, veoma su traženi serijali Igre prestola i Vampirske akademije – objašnjava Dunđer.

Bilećka biblioteka trenutno najviše oskudijeva sa stručnom literaturom, ali ipak uspijeva da svojim čitaocima nabavi skoro sve što traže.

– Određeni broj ljudi, uglavnom studenata, traži stručnu literaturu. Mi baš ne možemo da im pomognemo, jer je naša stručna literatura uglavnom zastarjela, ali zato radimo bibliotečku pozajmicu putem koje im nabavimo knjige koje im trebaju. Po tom pitanju, najviše sarađujemo sa Nacionalnom univerzitetskom bibliotekom u Banjaluci, jer oni imaju većinu tih dijela koja se traže, tako da je našim čitaocima sve dostupno – ističe Dunđer.

Pozitivno je, kako kaže, to što se broj članova ove biblioteke povećava iz godine u godinu, a poseban rast zabilježen je u posljednjih pet. Biblioteka trenutno broji 1047 članova.

Ova ustanova osnovana je 1936. godine, a svoj rad obnovila je 1952. od kada se nalazi u prostorijama na glavnoj ulici.

Jelena Denda Borjan

0 Shares
Copy link
Powered by Social Snap