Početna  /  Snaha ministarke Golić posao u obdaništu zamijenila Kabinetom predsjednice RS
Istrage

Snaha ministarke Golić posao u obdaništu zamijenila Kabinetom predsjednice RS

Željka Cvijanović i Srebrenka Golić

Vanja Golić, snaha ministarke za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi Republike Srpske Srebrenke Golić, koja je do sada radila kao vaspitačica u vrtiću, zaposlena je u  Kabinetu predsjednice Republike Srpske na poslovima vezanim za Program demografske obnove.

Nacionalni program demografske obnove Republike Srpske inicirala je sama predsjednica Željka Cvijanović, s ciljem poboljšanja demografske slike Srpske, kao i uvođenja mnogih pogodnosti i mjera.

„Članovi ekspertskog tima su najistaknutiji stručnjaci iz oblasti demografije, reproduktivnog zdravlja i socijalne zaštite“; „…odgovore na pitanja daće stručnjaci iz oblasti demografije, sociologije, ekonomije i ministri“… bile su samo neke od najava pomenutog tima, ali su na kraju zaposlili tetu iz vrtića da se bavi sa tim poslovima.

Kako naš dobro obaviješteni izvor tvrdi, Vanja Golić je u tim stručnjaka za ‘Program demografske obnove’ došla ravno iz obdaništa, te nema ranijeg iskustva sa ovakvim poslovima.

„Radila je u vrtiću, bila teta koja brine o djeci. Nije radila na sličnim projektima, nije po struci demograf, sociolog ili ekonomista, pa se mnogi pitaju šta je tačno njen posao. Izgleda da joj je jedina kvalifikacija to što je snaha ministarke“, ističe izvor portala Moja Hercegovina.

Ove podatke potvrdili su nam i u Kabinetu predsjednice Republike Srpske, te pojasnili da je Vanja Golić zaposlena od decembra pošle godine, i to na određeno vrijeme.

„Imenovana je angažovana na poslovima vezanim za ‘Program demografske obnove’ koji je pokrenut od strane predsjednice Republike Srpske. Gospođa Golić je završila Filozofski fakultet Univerziteta u Banjaluci gdje je stekla zvanje diplomiranog vaspitača predškolske djece“, navedeno je u odgovoru iz Kabinta predsjednice Republike Srpske.

S obzirom na to da u Kabinetu ne vide ništa sporno, stručnjaci smatraju, da se u ovom slučaju, osim o nepotizmu – radi i o još jednom fenomenu javnih ustanova, a to je zapošljavanje nestručnog kadra.

Kako vaspitač predškolske djece može da doprinese programu demografske obnove, i da li u Srpskoj ima dovoljno demografa koji bi mogli da zauzmu ovo mjesto, zna demograf po struci – Aleksandar Čavić.

Aleksandar Čavić

„Što se tiče demografske obnove, vaspitačica iz vrtića bi mogla da radi jedan dio mjera koje se odnose na usklađivanje rada i roditeljstva, jer oni to znaju sa stanovišta vaspitanja. Međutim, to je jedna mjera u okviru jedne od drugih mjera“, objašnjava ovaj demograf za Moju Hercegovinu.

On naglašava da u preduzimanju mjera i praćenju efekata na demografske tokove Golićeva ne može dati nikakav doprinos, jer to nije izučavala na fakultetu.

„Sve u svemu – kakvo je zapošljavanje, takvi su i rezultati. Kod nas su tokovi demografske obnove proporcionalni kvalitetu i stručnom kadru koji radi na tome i iskrenom opredjeljnju vlasti da te probleme riješi. Tako i ovo zapošljavanje vidimo samo kao produžetak vrlo upitnih poteza vlasti na tom putu“, kategoričan je Čavić.

On napominje da je ovo samo kontinuitet politike, s obzirom da postoji i Savjet za demografsku politku u kome nema nijednog demografa! Tome svakako nije bio razlog nedostatak demografa u Republici Srpskoj, jer ovog kadra ne nedostaje.

„Koliko znam ima kolega na birou, ali značajan dio njih, uključujući i mene, ne radi u struci. Dakle, dok veliki broj demografa ne radi u struci, naše poslove obavljaju lica koja imaju neadekvatno obrazovanje, što je još gore, imaju neadekvatno znanje o tim stvarima“, tvrdi Čavić.

Osim zapošljavanja kadra sa neodgovarajućom strukom, ovakvi primjeri svjedoče tome da je nepotizam hronična bolest institucija, na šta godinama upozoravaju nevladine organizacije, a Golić svakako nije jedina snaha u javnim institucijama, a tu su i supružnici, djeca i druga rodbina moćnika.

Aleksandar Žolja
Aleksandar Žolja

„Nepotizam i korupcija imaju već dugu tradiciju u cijeloj Bosni i Hercegovini. To je postalo uobičajeno kao kiša kada pada i prosto je nemoguće boriti se protiv toga. Međutim, to ne treba da znači da udruženja građana, aktivisti ili novinari ne trebaju da reaguju, da ne istražuju, ne upozoravaju i ne prijavljuju nadležnim institucijama“, smatra Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana.

On podsjeća da smo do sada imali mnogo slučajeva obaranja konkursa zbog rodbinskog zapošljavanja, jer uglavnom političke partije prave institucije za zapošljavanje svojih članova.

„Posao agancija za zapošljavanje su definitivno preuzele političke partije. Međutim, ne treba odustati, a primjer je moja prijateljica, koja je dugi niz godina bila druga na konkursima, iako je imala bolje ocene. Ipak, uspjela je na kraju. Poslije nekoliko godina konkurisanja, uspjela je da se zaposli na mjestu za koje ima struku. Čini mi se da se jedino tako može“, kaže Žolja i dodaje da javnost, građani, mediji i svi ostali na ovakve stvari moraju reagovati.

Kako se reaguje na nepotizam i korupciju – dobro znaju u organizaciji Transparency international BiH, koja već dugi niz godina ukazuje na razne anomalije u radu javnih institucija. Međutim, nadležni i dalje u nepotizmu i korupciji ne vide ništa sporno.

Ivana Korajlić
Ivana Korajlić

„Ništa se nije promijenilo u smislu bilo kakvih procedura vezanih za zapošljavanje i imenovanje, niti vezano za sprečavanje nepotizma uopšte. Nastavlja se ista praksa koja traje godinama, gdje sa jedne strane ne možete zakonski zabraniti rodbini bilo kakvih funkcionera zapošljavanje u javnom sektoru, ali sa druge bi morale postojati mnogo transparentnije procedure zapošljavanja, gdje bi se moglo javno preispitati kvalifikacije, sama regularnost procedura i slično“, objašnjava Ivana Korajlić, izvršni direktor TI BiH.

Napominje da TI BiH kroz svoj centar za pružanje pravne pomoći imaju ogroman broj prijava vezanih upravo za zapošljavanje u javnom sektoru.

„U dobrom dijelu javnog sektora nemate čak ni obavezu provođenja javnog konkursa. Takođe, imamo ogroman broj javnih preduzaća gdje je ostavljeno njima da svojim internim aktima regulišu zapošljavanje i to da li će sprovoditi konkurse ili neće što ostavlja direktno prostor da se ljudi zapošljavaju po stranačkim, rođačkim i bilo kakvim drugim vezama“, objašnjava Korajlić za Moju Hercegovinu.

Problem je, ističe ona, čak i kada postoje transparentne procedure, opet ima prostora za namiještanje, jer se fokus stavlja na intervijue prilikom zapošljavanja, što ostavlja mogućnost za neobjektivan način ocjenjivanja.

S obzirom na to da je slučaj snahe ministarke samo još jedan u moru primjera nepotizma u domaćim institucijama, Korajlićeva navodi da sve to i te kako ima uticaj na građane.

„Građanska svijest je došla do te mjere da postoji ogorčenje takvom situacijom, ali u isto vrijeme postoje oni koji traže zaposlenje i misle da ga ne mogu dobiti ako nemaju adekvatnu vezu ili nisu u nekoj stranci. Mnogu ljudi otvoreno priznaju da se učlanjuju i u nekoliko političkih partija istovremeno samo kako bi došli do posla“, zaključila je ona.

Kada govorimo o snahama i nepotizmu, slučaj koji je možda i najviše odjeknuo u Srpskoj jeste zaposlenje snahe tadašnjeg a i sadašnjeg predsjednika Narodne skupštine RS Nedeljka Čubrilovića u banjalučkoj Osnovnoj školi „Aleksa Šantić“ na mjesto pedagoga, 2016. godine. Od 23 prijavljena kandidata njih čak 20 imalo je bolji prosjek od nje, koja je tokom studiranja ostvarila prosjek 6,78. Posao tada, npr, nisu dobile dvije kandidatkinje sa izuzetnim prosjekom – 9,89 i 9,57, što je izazvalo veliko negodovanje u javnosti.

Istraživački tim magazina Moja Hercegovina

1.1K Shares
1.1K Shares
1.1K Shares
Copy link