Na posljednjoj održanoj sjednici Skupštine Grada Trebinja odbornicima je na glasanje stavljena i Odluka o izmjeni dijela Regulacionog plana na lokaciji Blace – Abazovina. Svi prisutni odbornici izuzev Rajka Ćapina digli su ruku za usvajanje ove izmjene. Rajko Ćapin je za internet magazin ”Moja Hercegovina” obrazložio svoju odluku tvrdnjom da se stavljanjem ove izmjene Regulacionog plana na snagu nastavlja devastiranje obale rijeke Trebišnjice kao i same rijeke. Ono što je posebno indikativno je da je Grad Trebinje ovom izmjenom izašao u susret pojedincu, tačnije firmi ”Artea” d.o.o. Trebinje, zanemarivši opšte dobro, slično kao i u slučaju izgradnje objekta u neposrednoj blizini, a čiji je investitor ”Altea RS” d.o.o Trebinje.
Granice područja na koje se odnosi izmjena dijela Regulacionog plana koja je usvojena na 14. sjednici Skupštine Grada Trebinju su: sa južne strane spoj kamenog mosta sa ulicom Mića Ljubibratića, sa zapadne strane rijeka Trebišnjica, sa sjeverne strane rijeka Trebišnjica i Maltezovo kolo i sa istočne strane ulica Mića Ljubibratića. Površina koju obuhvata ova izmjena Regulacionog plana iznosi 39.500 metara kvadratnih. Kako se dalje navodi u obrazloženju koje se tiče ove izmjene, a koje se našlo kao tačka Dnevnog reda za koju su glasali svi prisutni odbornici izuzev Ćapina koji je bio protiv (odbornici opozicije nisu prisustvovali ovoj tački Dnevnog reda), razlog za izmjenu dijela Regulacionog plana Blace – Abazovina je zahtjev investitora ‘’Artea’’ d.o.o. Trebinje koji kao vlasnik zemljišta na tom lokalitetu želi drugačiji način planiranja objekata sa drugačijim gabaritima, organizacijom i vrstom namjene.
Rajko Ćapin, odbornik Socijalističke partije u Skupštini Grada Trebinje ne krije ogorčenost usvajanjem ove izmjene Regulacionog plana.
‘’Izmjenom dijela Regulacionog plana ‘’Blace – Abazovina’’desilo se ono čega smo se pribojavali i što se nastavlja, a što nažalost poprima oblike ‘’epidemije’’ kada je u pitanju devastacija i uništavanje obalnog dijela rijeke Trebišnjice i nje same, kao i flore u njenoj neposrednoj blizini. Ovo će neminovno uticati na cjelokupan opstanak staništa za bića koja joj kao rijeci gravitiraju.’’ – rekao je Ćapin u uvodu u naš kratki razgovor.
On smatra da je ovakav odnos prema Trebišnjici i njenoj obali potpuno neprihvatljiv.
‘’Potpuno je neprihvatljivo i neprimjereno da se jedan takav dragulj našeg grada, naš sinonim i ponos – naša rijeka, kao i cijeli ambijent koji je ona stvarala svojim nestvarnim, vjekovnim tokom, nemilosrdno ‘’guši’’ i zatire gomilom betona, čelika i stakla samo zarad interesa nezaježljivih pojedinaca, a na štetu i žalost svih građana koji bezuslovno vole svoj grad i njegovu ‘’žilu’’ – plavu, zelenu i modru, kao i onih brojnih koji nas pohode iz cijelog svijeta kako bi uživali u čarima i ljepotama Trebinja! Nažalost, uz sve ono lijepo i afirmativno što se događa u našem gradu i što ga opravdano preporučuje kao destinaciju, prepoznatu kao oazu kulture i turizma, ovakvi i slični primjeri ga pokušavaju učiniti nedoraslom potčinjenom i neprilagođenom sredinom za tako značajne oblasti koje svako civilizovano i osviješćeno društvo ljubomorno čuva i njeguje te zakonom štiti!’’ – rekao je Rajko Ćapin, odbornik Socijalističke partije u Skupštini Grada Trebinja, za internet magazin ‘’Moja Hercegovina’’.
Zgrada koja se u kolokvijalnom govoru često naziva ‘’trebinjska Perla’’ ili ‘’Toalet papir zgrada’’ je već u poodmakloj fazi izgradnje. Njen investitor je ‘’Altea RS’’ d.o.o. Trebinje. Investitor nove zgrade koja će ‘’nići’’ na samoj obali Trebišnjice je ‘’Artea’’ d.o.o Trebinje, a kako za sada nije postojala kritična masa društveno odgovornih i aktivnih građana nema sumnje da će u budućnosti na obalama Trebišnjice graditi i ‘’aMtea’’ i ‘’aStea’’, vjerovatno i ‘’aNtea’’ pa i ‘’aCtea’’ i tako po azbučnom ili abecednom redu sve do potpunog uništenja Trebišnjice i njene obale… Kada se Regulacioni planovi prilagođavaju željama pojedinca, a ne opštem dobru, ne trebaju nas ni čuditi sve buduće izmjene Regulacionih planova Grada Trebinja… Dok ne dočekamo da unucima ili praunucima priče o Trebinju počinjemo sa: Bio jednom jedan grad na Trebišnjici. Ostao je samo grad, zove se Trebinje…
Igor Svrdlin
