Početna  /  Počela izgradnja objekta za koji su odbornici skupštinske većine govorili da ‘’ko potpiše ono, ima neki problem u glavi’’?! (…ili Zašto je ovaj projekat višestruko problematičan?)
Izdvajamo Trebinje

Počela izgradnja objekta za koji su odbornici skupštinske većine govorili da ‘’ko potpiše ono, ima neki problem u glavi’’?! (…ili Zašto je ovaj projekat višestruko problematičan?)

Informacija o stanju prirodnog i kulturnog nasljeđa na prostoru Grada Trebinja bila je jedna od tačaka Dnevnog reda na 8. Sjednici Skupštine Grada Trebinja koja je održana 12.11.2021. godine. Ova tačka uključivala je i raspravu o statusu rijeke Trebišnjice, a odbornici skupštinske većine i opozicije polemisali su i o informacijama koje su se pojavile tih dana na društvenim mrežama, a koje su ukazivale na projektno rješenje objekta na lokaciji Banje, u blizini olimpijskog bazena i svega nekoliko metara od obale rijeke Trebišnjice. Gordan Mišeljić, odbornik SNSD-a uvjeravao je odbornike opozicije, ali i cijelu javnost, da je taj objekat tu tobož tek tako namontiran te da se zapravo radi o hotelu ‘’Perla’’ koji se nalazi u Budvi. Tom prilikom, negirao je da će se takav objekat graditi poručivši da ‘’svako ko potpiše da se ono napravi ima neki problem u glavi’’. Izgradnja na pomenutoj lokaciji počela je još početkom februara ove godine, tačnije 3.2. Već početkom gradnje na ovoj lokaciji na društvenim mrežama počela su nagađanja o tome da li se radi o zgradi koja podsjeća na budvanski hotel ‘’Perla’’, a u javnosti je dobila ironičan nadimak ‘’Toalet papir zgrada’’. Prekjuče je na lokaciji osvanula projektna tabla na kojoj se jasno vidi da će objekat biti baš onakav kakav je i najavljen ne samo na društvenim mrežama već i kao promotivni video na Youtube kanalu preduzeća ‘’Kontura’’ (koji je objavljen više od mjesec dana prije skupštinskog zasjedanja). No, nije samo izgled objekta sporan. Štaviše, sam izgled je, osim toga što je estetski diskutabilan na planiranoj lokaciji, najmanje sporan. Mnogo je čudnih i zakulisnih radnji prisutno u ovom projektu, o čemu se oglasila i struka, a simptomatično je da nadležni nisu izašli u javnost kako bi, sa stručne strane bar pokušali opravdati ovaj projekat. A teško da će ijedan iole objektivan stručnjak moći opravdati ovakav objekat… Krenimo redom…

Gradnja ovog objekta prvi put se pominje u izmjeni regulacionog plana koji je objavljen 2011. godine, ali manje spratnosti, da bi se u današnjem obliku ovaj objekat pojavio u Službenom glasniku 4-20 (21.1.2020.). Na pomenutoj lokaciji ucrtan je objekat čija je namjena ugostiteljsko – poslovni i rekreativni sadržaj, uz oznaku G + P + 3 + Pe, što znači da je planirano da se objekat sastoji od garaže, prizemlja, tri sprata i povučene etaže. Već tada je bilo jasno da ovakvom objektu nije mjesto na pomenutoj lokaciji.

U objašnjenju namjene, u zagradi je navedeno ‘’sa stanovanjem kao sekundarnom funkcijom. Takva oznaka bi značila da se radi o prostoru koji se koristi za privremeni boravak, dakle hotelski ili apartmanski smještaj, ali ne i za stalni život. Dakle, ako se bude radilo po zakonu, u ovom objektu, ukoliko se izgradi, neće biti moguće živjeti stalno, već će stanovi moći da se koriste isključivo kao turistički smještaj. To je doduše ono što stoji u posljednjoj objavljenoj izmjeni regulacionog plana, na lokaciji objekta stoji da se radi o stambeno – poslovnom objektu, ali nismo uspjeli doći do dokumenta kojim se preinačuje namjena objekta. Prvi regulacioni plan u kojem je na pomenutoj lokaciji ucrtan objekat, iz 2011. godine, a koji je izradio ‘’Put inženjering’’, u svakom smislu je manje sporan od aktuelnog koji ima dvije dodatne etaže! Pitanje za nadležne je zašto je povećana spratnost objekta u odnosu na prvo ucrtavanje ovog objekta u regulacioni plan, gdje je za objekat navedeno da je novoplaniran? Ko je odobrio ovo povećanje spratnosti čime se narušava estetski izgled grada i ugrožava rijeka Trebišnjica?

Objekat koji u prevodu ima 6 spratova iliti 6 nadzemnih etaža, višestruko je sporan na datoj lokaciji. Graditi objekat ove spratnosti u neposrednoj blizini porodičnih kuća maksimalne spratnosti P(prizemlje) + 2, a gdje dominiraju jednospratnice, pa još i uz rijeku, u startu je problematično. Ako na to dodamo činjenicu da se planirani objekat nalazi u neposrednoj blizini nacionalnog spomenika (Arslanagića/Perovića most) i da će ovakav objekat neminovno narušiti naslijeđenu panorama na grad, stvari postaju još gore. Tačnije, kako reče Ninoslav Ilić, trebinjski arhitekta, ovakav projekat dokaz je da je Trebinje grad koji je prepušten vjetrometini investitorskog urbanizma. Blizina korita rijeke Trebišnjice je posebno uznemirila nekolicinu iskrenih entuzijasta i zaljubljenika ne samo u Trebišnjicu već i u cijelo Trebinje. Neformalna grupa građana na čelu sa Zdravkom Mrkonjom, Nemanjom Miloševićem i Mubinom Isović iznijeli su javnost ogromno nezadovoljstvo povodom najave gradnje jednog ovakvog objekta. Na razne načine ukazivali su na štetnost i potpunu neopravdanost gradnje ovog objekta na datoj lokaciji, a cijelu situaciju dodatno je podgrijalo objavljivanje potencijalnog izgleda objekta na društvenim mrežama.

Foto: Screenshot Altea promo

Kreće lavina nezadovoljstva i serija posprdnih komentara na planirani izgled objekta. Ovo pitanje provuklo se i na 8. Sjednici Skupštine Grada Trebinja, održane 12.11.2021. godine, u toku rasprave o informaciji o stanju prirodnog i kulturnog nasljeđa na prostoru Grada Trebinja. Opozicioni odbornici su izrazili zabrinutost izgledom planiranog objekta te ukazali i na ostalu problematiku ovog projekta. U jednoj od replika, navode o planiranom izgledu objekta komentarisao je Gordan Mišeljić, odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata. On je mogućnost gradnje objekta takvog izgleda potpuno negirao poentirajući riječima da onaj ko potpiše da se takav objekat gradi ima neki problem u glavi.

‘’Nisam ja uopšte neko ko želi da natakari neki objekat, vidio sam i ja juče na Fejsbuku, ali ono je iz Budve zgrada, Perla, radio je čovjek, zove se Sergej Šćepanović, neko je stavio tamo, mislim da je ono plac Obrada Gadže. Ja sam se iznenadio, iskren da vam budem, kad sam ono vidio, ko potpiše da se ono napravi, mislim da ima neki problem u glavi. Mislim da smo počeli da se ne razumijemo oko nekih bitnih stvari. Nemojte misliti da nema ljepših rijeka od Trebišnjice – Sana, Una, Neretva, hiljadu nekih, sačuvaćemo ovo malo.’’ – rekao je Mišeljić 12.11.2021. godine.

Ono što je posebno zanimljivo u ovom izlaganju je činjenica da je preduzeće ‘’Kontura’’ objavilo na svom Youtube kanalu promo video sa prezentacijom izgleda planiranog objekta. Taj video je objavljen 25.9.2021. godine.

Ukoliko Gordan Mišeljić nije bio upućen u to da je sporni izgled objekta zvanično najavljen, a danas je već jasno da je to bila i potvrda svih navoda, javnost očekuje da javno osudi izgradnju ovog objekta i ‘’tvorce’’ ovakvog projekta nazove onako kako je insinuirao na samoj Sjednici – ljudima koji imaju neki problem u glavi. Ukoliko to ne učini, ostaje druga varijanta koja bi ukazivala na to da je Mišeljić svjesno obmanjivao javnost znajući da će se takav objekat graditi i na taj način kupovao vrijeme, ali i skretao fokus problematike ovog projekta isključivo na formu, a ne na suštinski problem. Mogao bi se steći utisak u javnosti da je u ovom projektu sporan samo izgled i da bi neki drugačiji oblik bio prihvatljiv, što apsolutno ne odgovara istini, jer ovakav objekat jednostavno ne smije (po svim parametrima struke) biti izgrađen na pomenutoj lokaciji. Ističući u prvi plan problematiku izgleda objekta mogla bi se stvoriti pogrešna slika u javnosti gdje bi se, u slučaju promjene izgleda objekta, umirili nezadovoljni građani, a sporni objekat ostao na spornoj lokaciji.

Zanimljiv je i osvrt Luke Petrovića, šefa odborničkog kluba SNSD-a na pomenutoj Sjednici. On je tezu o betoniranju Trebišnjice, a koju su iznijeli odbornici opozicije, nazvao proizvodom neznanja i poručio da odbornici skupštinske većine nisu nikakvi napadači, a opozicioni odbornici branioci.

‘’Ja potpuno razumijem da ne znate, niste iz ove oblasti, već mijenjate tezu da se usvaja informacija o betoniranju Trebišnjice. Toga nema apsolutno nigdje u cijelom dokumentu! To što vi želite da stvorite neku famu da ste vi neki branioci a mi napadači, neće vam uspjeti. Vaše neznanje ne opravdava vaše loše ponašanje. Iznijeli ste niz teza na ovu temu, napadate načelnika Odjeljenja za urbanizam koji nema veze sa ovim.’’ – rekao je tada Luka Petrović.

U opštem interesu je da i Luka Petrović zauzme jasan stav po pitanju izgradnje ovog objekta i da na taj način da javnosti do znanja da je on branilac, a ne napadač, kako je i tvrdio 12.11.2021. godine. Tačnije, važno je da svaki odbornik trenutnog saziva Skupštine Grada Trebinja zauzme stav o ovome i na taj način pokažu da li su branioci ili napadači. Najbolje bi bilo kada bi se kompletan saziv djelima deklarisao braniocima jer u tom slučaju bilo bi mnogo lakše utvrditi odgovornost u cijelom slučaju. Zbog toga je neophodno utvrditi ko jeste napadač u ovom slučaju, jer izgradnja ovakvog objekta jeste klasični napad na sveukupnu sliku Trebinja.

Međutim, ni tu nije kraj zakulisnim radnjama vezanim za ovaj projekat. Već smo naveli da je izgradnja ovog objekta prvi put ucrtana u regulacioni plan sredinom 2020. godine objavljivanjem u Službenom glasniku Grada Trebinja, broj 4/20. Tačnije, javnosti je prvi put predočena mogućnost gradnje objekta te spratnosti, budući da je ranije bio predviđen značajno niži objekat koji je dosta prihvatljiviji za izgradnju na pomenutoj lokaciji. Takođe je navedeno da je namjena objekta ugostiteljsko – poslovni i rekreativni sadržaj. Ovdje dolazimo do dvije sporne, pa možda i kritične tačke. Na koji način je promijenjena namjena objekta, budući da je sada (ne)zvanično da se radi o stambeno-poslovnom objektu, kako i stoji na projektnoj table na lokaciji. Ko je i po čijem nalogu dozvolio ovu izmjenu namjene? Druga kritična tačka je sama građevinska dozvola koja je izdata za izgradnju ovog objekta. Objekat je, ponavljamo, ucrtan u regulacioni plan Grada Trebinja 22.7. 2020. godine, nakon što je ova odluka usvojena na Sjednici Skupštine Grada trebinja održanoj 22.7.2020. godine, a na snagu stupio osam dana kasnije, a građevinska dozvola je izdata tek sljedeće godine, na šta ukazuje i šifra građevinske dozvole 07-361-86/21. Kako je na spornoj lokaciji planirana izgradnja objekta ako je građevinska dozvola izdata nakon izmjene regulacionog plana?! Takođe, postavljamo pitanje odbornicima iz prethodnog saziva zašto su glasali za odluku, a mišljenje struke je da je povećanje spratnosti spornog objekta višestruko problematično?  Po našim saznanjima, u trenutku ucrtavanja ovog objekta u regulacioni plan ova lokacija je bila označena kao poljoprivredno zemljište. Pod kojim okolnostima je zemljište na ovoj lokaciji promijenjeno iz poljoprivrednog u građevinsko? Simptomatično je i to da je ‘’Kontura’’ uradila izmjenu regulacionog plana, izradila projekat i ujedno vrši i nadzor gradnje. Naše sljedeće pitanje koje javno postavljamo je ko je odgovoran za izdavanje građevinske dozvole na ovoj lokaciji i kada je promijenjena namjena ovog objekta i gdje je ta odluka objavljena?

Važno je napomenuti i instituciju javne rasprave budući da bi sve izmjene regulacionog plana morale biti stavljene na javnu raspravu. Pitanje za nadležne glasi da li je sporna izmjena regulacionog plana stavljena na javnu raspravu i ako jeste, na koji način je javnost bila obaviještena o održavanju iste? Kod nas ne postoji navika da građani na javnim raspravama zauzmu stav i suprotstave se nekim odlukama koje smatraju lošim, ali mora se imati u vidu da su u Gradskoj upravi  zaposleni ljudi kojima je posao da vode računa o kvalitetu odluka i da li su neke odluke donesene na štetu grada ili mimo zakona. Pitanje za Odjeljenje za prostorno uređenje je ko stoji iza sastavljanja odluka o izmjeni regulacionog plana, izmjeni namjene objekta i izdavanja građevinske dozvole za ovaj objekat, kao i kome je dodijeljena ova dozvola?

Takođe, iskorišćenost parcele može biti problematična u ovom projektu, budući da se čini da iskorišćenost čini cijelih 100%. Naime, posao arhitekte je da prije kretanja u projektovanje izvrši analizu mogućnosti gradnje. Mora se voditi računa o koeficijentu iskoristivosti i izgrađenosti čestice i izračunati odnos građevinske bruto površine i površine čestice. Još jedno pitanje bilo bi da li je ovo urađeno i kakvi su rezultati analize mogućnosti gradnje?

Ono što je takođe sporno, mada vjerovatno manje sporno od svega ostalog, je činjenica da je objekat koji se trenutno gradi kopija, ali loši đaci su oduvijek prepisivali, a problem je što dobri đaci ćute ili su davno napustili ove prostore o ostavili ih prepisivačima i onim rijetkim koji ne žele da odu, oni koje drži inat još uvijek, a pitanje je dana kada će i inaćenje popustiti shvatajući da je to isključivo inaćenje samom sebi i svojoj porodici.

Zdravko Mrkonja, jedan od inicijatora proglašavanjem preostalog dijela rijeke Trebišnjice nacionalnim spomenikom nedavno je u vidu komentara na društvenim mrežama napisao da je nakon pokretanja ove inicijative ovaj objekat drugi koji niče uz samu obalu rijeke.

‘’Svaka čast odgovornim, vole Trebinje kao ja Sjeverni pol!’’ – napisao je Mrkonja.

On je pozvao nadležne da nađu bar jednog urbanistu koji će javno i argumentovano potvrditi da je objektu mjesto na ovoj lokaciji.

”Volio bih da gospoda iz gradske vlasti nađu makar jednog urbanistu, koji ima makar malo ugleda, da im potvrdi da je ovom objektu mjesto gdje se gradi. Što se ne objavi ime čovjeka koji je dao urbanističke uslove za ovu zgradu?”

Ne želeći dovoditi u pitanje bilo čiju ljubav prema Trebinju, možda je baš ova priča pravi način da svako dokaže svoju ljubav prema gradu na Trebišnjici. Očigledno je da planirani objekat svojom gabaritnošću narušava sklad okoline, takođe je očigledno i od strane struke potvrđeno da ovaj objekat vizuelno degradira pogled sa i ka nacionalnom spomeniku Arslanagića/Perovića most, nije teško uočiti da je stepen izgrađenosti parcele znatno veći od dozvoljenog, a objekat je sporan i iz ugla arhitektonske vizure, imajući u vidu da ovaj objekat definitivno zaklanja, pa i mijenja nasljeđenu vizuru na Stari grad, Sat kulu, bedeme, Krš, a Centar i Krš su svrstani u nacionalne spomenike prvog stepena. Takođe, ovaj objekat vizuelno degradira i naslijeđenu panorama sa Bilećkog pravca na grad, kao i na sami most. Ne treba govoriti o tome da je gradnja objekata ove visine uz riječno korito ideja ravna ludilu. Uz sve navedeno, Trebinje kao grad koji pretenduje da bude turistički centar ne bi smio plagirati objekte iz neposrednog okruženja, pogotovo ne ako takvi objekti ruše sliku onakvog Trebinja kakvim ga svi žele predstaviti. Stoga, još jedno pitanje, tačnije svojevrsni izazov je da svi koji smatraju ovaj objekat na ovoj lokaciji štetnim da to javno i kažu i time dokažu da istinski vole svoj grad. Dakle, bez obzira na nacionalnu pripadnost, stranačku, vjersku ili bilo koju drugu, isticanje ličnog stava po pitanju izgradnje ovog objekta može biti višestruko korisno. Takođe, postavljamo pitanje o vezi preduzeća ”Altea” i ”Kontura” budući da je ”Kontura” označena kao projektant i nadzor, a ”Altea” kao investitor, a na YT kanalu preduzeća ”Kontura” dijeli se promo sadržaj preduzeća ”Altea”. Pitamo i rukovodstvo Nove Banke od čega se sastoji partnerstvo sa investitorom objekta? Izgradnja suštinski manje sporne balon sale je obustavljena zahvaljujući inicijativi građana i brojnim reakcijama. Može li se na sličan način prekinuti izgradnja ovog objekta koji bi bio izmješten na neku drugu lokaciju? Da li će odbornici skupštinske većine i opozicije zauzeti zajednički stav i pokazati da kod ovakvih stvari nema mjesta politici? Da li će društveno odgovorni građani Trebinja svoje nezadovoljstvo iskazati na bilo koji način sem onoga u vidu komentara na društvenim mrežama? I na kraju, da li će odgovorni za brojne propuste u cijeloj priči biti označeni i kažnjeni, bez obzira iz koje strukture dolaze? Izgradnja ovog objekta će u velikoj mjeri pokazati da li ima volje da se krene u dobronamjernu (što podrazumijeva korektan odnos prema rijeci, okolini, kulturnim spomenicima…) izgradnju Trebinja i zajedničko zalaganje za njegov prosperitet ili će, kao što jedan vic reče, Branko Kockica i dalje biti stanovnik grada na Trebišnjici u koji je doselio jer ‘’super mi je – tamo svako radi ono šta hoće!’’?! Svi smo na potezu!

Javna pitanja koja smo postavili u ovom tekstu:

  1. Zašto je povećana spratnost objekta u odnosu na prvo ucrtavanje ovog objekta u regulacioni plan, gdje je za objekat navedeno da je novoplaniran?
  2. Ko je odobrio ovo povećanje spratnosti čime se narušava estetski izgled grada i ugrožava rijeka Trebišnjica?
  3. Gordane Mišeljiću, da li ćete javno osuditi izgradnju ovog objekta i ‘’tvorce’’ ovakvog projekta nazvati onako kako ste insinuirali na samoj Sjednici – ljudima koji imaju neki problem u glavi?
  4. Luka Petroviću, da li ćete javno iznijeti svoj stav o gradnji ovog objekta, budući da ste na 8. Sjednici Skupštine Grada Trebinja rekli da su netačni pokušaji opozicije da skupštinsku većinu predstavi napadačima?
  5. Odbornici aktuelnog saziva Skupštine Grada Trebinja, da li ćete se i Vi javno izjasniti po pitanju ovog projekta?
  6. Kako je na spornoj lokaciji planirana izgradnja objekta ako je građevinska dozvola izdata nakon izmjene regulacionog plana?!
  7. Odbornici prethodnog saziva Skupštine Grada Trebinje, da li ste prije glasanja za odluku o izmjeni regulacionog plana razgovarali sa stručnim licima ili ste odluku usvojili bez prethodnih konsultacija o višestrukoj problematici povećanja spratnosti spornog objekta?
  8. Pod kojim okolnostima je zemljište na ovoj lokaciji promijenjeno iz poljoprivrednog u građevinsko?
  9. Ko je odgovoran za izdavanje građevinske dozvole na ovoj lokaciji i kada je promijenjena namjena ovog objekta i gdje je ta odluka objavljena? Da li je bilo pritisaka bilo kakve vrste ili drugih ilegalnih radnji kod donošenja građevinske dozvole?
  10. Da li je sporna izmjena regulacionog plana stavljena na javnu raspravu i ako jeste, na koji način je javnost bila obaviještena o održavanju iste?
  11. Pitanje za Odjeljenje za prostorno uređenje je ko stoji iza sastavljanja odluka o izmjeni regulacionog plana, izmjeni namjene objekta i izdavanja građevinske dozvole za ovaj objekat, kao i kome je dodijeljena ova dozvola?
  12. Da li je prije izrade projekta urađena analiza mogućnosti gradnje, da li je izračunat odnos građevinske bruto površine i površine čestice i kakvi su rezultati analize mogućnosti gradnje?
  13. Da li će odbornici skupštinske većine i opozicije zauzeti zajednički stav i pokazati da kod ovakvih stvari nema mjesta politici?
  14. Da li će društveno odgovorni građani Trebinja svoje nezadovoljstvo?
  15. Takođe, postavljamo pitanje o vezi preduzeća ”Altea” i ”Kontura”?
  16. Pitamo i rukovodstvo Nove Banke na koji način su u partnerstvu sa investitorom objekta?
  17. Da li će odgovorni za brojne propuste u ovom slučaju biti označeni i kažnjeni, bez obzira iz koje strukture dolaze?

 

Tekst je napisan uz konsultacije sa stručnjacima iz oblasti arhitekture i građevine.

 

Igor Svrdlin

 

 

 

 

0 Shares
Copy link
Powered by Social Snap