Prošla godina je po mnogim parametrima u bankarskom sektoru bila najuspješnija godina od kada banke posluju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Pomenuti rast je u najvećoj mjeri rezultat povećanja kamatnih stopa zbog čega su, kako to obično biva, građani ti koji su u čitavoj priči ostali “donji”
Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, banke sa sjedištem u ovom entitetu ostvarile su u prvom kvartalu ove godine neto dobit od 174,3 miliona KM, što je za 29,2 odsto više nego u istom kvartalu prošle godine, kada je ona iznosila 134,9 miliona KM.
“Prihodi od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi iznosili su na kraju prvog kvartala 247,4 miliona KM i čine 73,1 odsto prihoda, dok su prihodi od naknada i provizija bili 127,5 miliona KM”, piše u ovim podacima.
Istovremeno, banke u Republici Srpskoj su u istom kvartalu imale identičnu dobit kao prošle godine i ona je iznosila oko 55,5 miliona KM.
Profit na uštrb građana
Prema saglasnom mišljenju ekonomista, navedeni enormni rast profita je zabilježen prvenstveno zbog rasta kamatnih stopa u cijeloj Bosni i Hercegovini, a ključnu ulogu u njihovom rastu, između ostalog, predstavljao je i rast euribora u toku 2023. godine koji je varirao izmedju tri i četiri odsto. U skladu sa rastom euribora građane Bosne i Hercegovine u toku prethodne godine dočekalo je neprijatno povećanje kamatne stope za klijente koji su podizali kredite u nekoj od banaka na području Bosne i Hercegovine a koji su bili vezani za kretanje euribora, tj. klijente koji su podigli kredite sa promjenjivom kamatnom stopom.
Povećanje kamate i samim tim i visine mjesečne rate banke pravdaju povećanjem euribora ali i činjenicom da su klijenti u samim ugovorima bili upoznati sa svojim obavezama u pogledu promjenjive kamatne stope, te da će u slučaju rasta euribora nominalna kamatna stopa biti povećana za rast euribora na osnovu usklađivanja na nivou šest ili 12 mjeseci u zavisnosti od ugovorne obaveze.
Navedena situacija se dogodila nakon eksplozivnog skoka euribora u drugoj polovini 2022. godine ali i činjenice da su građani osim sa nerazumijevanjem gledali na ovu problematiku, bili i uljuljukani činjenicom da je euribor od 2011. godine pa sve do navedene 2022. godine konstantno bio oko nula odsto ili čak u tzv. minusu of minus 0,2 do minus 0,7 odsto. Sa skokom euribora banke su kako to u Bosni i Hercegovini obično biva odmah podigli kamatne stope svojim klijentima i samim tim profitirale na navedenom povećanju.
Gdje su manje rate kredita?
U periodu od 2004. do 2009. godine u skladu sa informacijama dostupnim na internet stranici euribora vidljivo je da je euribor imao kretanje između dva i pet odsto, te da su banke u tom periodu klijentima sa promjenjivom kamatnom stopom odobravale kredite sa navedenim kretanjem euribora. Kada uzmemo u obzir da je u tom periodu veliki broj mladih bračnih parova i drugih građana odlučio da podigne stambeni kredit na 20 ili 25 godina postavlja se pitanje šta su banke uradile sa tim klijentima kada je euribor od 2009. pa do 2022. godine krenuo da pada na jedan odsto ili čak nekada da ode u tzv. minus.
Prema riječima sagovornika MojeHercegovine iz bankarskog sektora, koji je insistirao na anonimnosti, sa pravom se postavlja pitanje da li su banke u pomenutom peirodu usklađivale kamatnu stopu sa kretanjem euribora.
“Da li su klijentima dostavljali novi anuitetni plan i smanjivali visinu kamatne stope a samim tim i mjesečne rate što je i bila njihova zakonska obaveza? Tako je npr. za kredit koji je odobren u 2007. godini banka klijentu računala kamatnu stopu na način da bi se ista sastojala od tzv. fiksnog dijela kamatne stope od npr četiri odsto i promjenljivog dijela kamatne stope u skladu sa euriborom koji je u navedenom periodu bio u plusu i do pet odsto za koliko je i bila uvećana kamatna stopa. Recimo, ako banka u periodu od 2006. do 2008. godine klijentu odobrila kredit sa promjenjivom kamatnom stopom u skladu sa kretanjem euribora postoji mogućnost da banke nisu nakon pada euribora smanjivale kamatnu stopu klijentima. Javna je tajna da je većina banaka iz BiH u proteklim godinama izgubila veliki broj sporova u skladu sa navedenim nezakonitim postupanjem što dokazuju postojeće pravosnažne sudske odluke i da su neke sklopile veliki broj vansudskih poravnanja upravo da bi izbjegli sporove pokrenute od strane klijenata”, ističe naš sagovornik.
U bankama “muk”
Upravo zbog pomenutih činjenica pojedinim bankama smo poslali pitanja u vezi sa pomenutim kretanjem kamatnih stopa i usaglašavanjem sa euriborom, međutim do objavljivanja ovog teksta ni iz jedne nismo dobili bilo kakav odgovor.
Javna je tajna, ističe naš sagovornik, da većina banaka ima ugovore i saradnju sa medijima, pa se o ovoj temi u javnosti jako malo govori.
“Ipak, na osnovu svega navedenog ostaje nam pitanje koliki je to broj klijenata koji je oštećen od strane nezakonitog postupanja banaka i neusklađivanja visine kamatne stope a da to u ovom trenutku i ne zna, te o kolikom profitu od strane banaka se radi a koji je stečen čistim neprimjenjivanjem zakona”, kaže sagovornik MojeHercegovine.
